Kako umanjiti zabrinutost oko Corona virusa: Psiholozi su složni – panika je također zarazna

Broj zaraženih raste iz dana u dan pa psiholozi savjetuju kako izbjeći nepotrebnu paniku i nervozu.


Mnogima je teško ne brinuti se i ne pitati što budućnost nosi.

“Razumno je da postoji određena razina zabrinutosti. Naš je um evoluirao od predaka iz pećina na takav način – fokusiramo se na propast i crne misli, stalno razmišljamo o tome i učimo nove vještine preživljavanja. Naš um radi upravo ono što bi trebao raditi”, rekao je psiholog Michael Sinclair za Independent.

Njegovi kolege su složni da je panika također zarazna.

Što vam je činiti ako je vaša anksioznost porasla do razine u kojoj vas sprječava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, ako vas je strah otići na posao ili družiti se u većim grupama zbog straha da ćete se zaraziti koronavirusom?

Ne slušajte glavu

Dr. Sinclair predlaže da uvijek proučite činjenice. “Moramo shvatiti da nam razum ponekad priča priču, a ne stvarnost. Umjesto da si kažete: ‘Razboljet ću se’, recite si: ‘Imam misao da ću se razboljeti’, kako bi naglasili da vam um nešto govori, a ne stvarnost”, savjetuje psiholog.

 

Psihoterapeutk Silva Neves dodaje da imamo kontrolu nad time koliko o nečem razmišljamo iako je misli ponekad teško kontrolirati. “Briga ne rezultira boljim ishodom pa pokušajte napraviti mjesta u mozgu za druge važne stvari”, objasnio je.

Ne ignorirajte fizičke simptome stresa

Ponekad nam može pozliti zbog panike i anksioznosti.

“Kada vam se to dogodi, umjesto da ignorirate te osjećaje (što neće pomoći), napravite mjesta za njih, opišite ih dok ih doživljavate”, savjetuje dr. Sinclair.

Dr. Neves savjetuje da u trenucima panike sjednemo i duboko dišemo, s time da jedan udah i izdah traju 10 sekundi.

Popišite listu svojih briga

Psihologinja Elizabeth Turp predlaže nešto praktično kako biste izrazili svoju anksioznost – pisanje dnevnika.

“Dopustite si zabrinutost, zapišite brige u bilježnicu i onda ju maknite”, savjetuje ona.

 

Predlaže i crtanje dvaju krugova – kruga kontrole i kruga na koji nemate utjecaj te ih ispunite stvarima u životu oko kojih brinete. Ovo će vam pomoći da se sjetite na što možete utjecati, a na što ne možete, koliko god se brinuli.

Prilagodite medije sebi

Psihoterapeut Neves savjetuje da ograničite pristup novim informacijama: “Možete biti strogi prema sebi, primjerice odlučite da ćete pogledati samo jedne vijesti ili pročitati jednu vijest o virusu dnevno”.

Pritom ne savjetuje da ignorirate vijesti o virusu, već da smanjite količinu vremena koju provedete razmišljajući o njemu.

Praktični koraci

Osim što možete upravljati svojim umom, postoje neki jednostavni koraci koje možete poduzeti kako bi se osjećali sigurno. Pratite savjete Svjetske zdravstvene organizacije, poput čestog pranja ruku.

Neves savjetuje i promjenu ponašanja na poslu, ukoliko je moguće. Primjerice, bitne sastanke održite online, a ne u velikim grupama kao inače.

Ostanite povezani

Iako se u stresnim situacijama najlakše izolirati (posebno ako vas brine virus), psiholozi naglašavaju da je ključno održati interakciju s bliskim osobama kako bismo smanjili razinu anksioznosti.

 

“Održavanje snažnih veza pomoći će vam da se osjećate podržano i okruženo pozitivnošću i dobrom energijom”, tvrdi stručnjak za mentalno zdravlje Gerard Barnes.

“To što raspravljate o problemu i šalite se pomoći će vam da se osjećate ugodnije i prebolite anksioznost koju imate zbog određene prijetnje”, dodao je.

Fokusirajte se na činjenice

U svijetu gdje vijesti ne prestaju, posebno na društvenim mrežama, lako je povjerovati u nagađanja i podleći histeriji.

Pokušajte izbjegavati špekulacije i držite se uvaženih web stranica koje se bave zdravljem kako biste dobili jasne i ispravne upute o zaštiti od koronavirusa.

“Zapamtite, ne možemo zaustaviti širenje virusa, to mogu samo znanstvenici, ali ono što možemo učiniti jest spriječiti širenje panike”, zaključio je dr. Neves.