Godina 2026 predstavlja prekretnicu u mašinskoj industriji: između stagnirajuće konjunkture i disruptivnih inovacija oblikuju se nova pravila za industriju.
Konjunktura i ekonomski okvirni uslovi
Novi početak njemačke mašinske industrije 2026. godine odvija se u pozadini dugotrajne ekonomske stagnacije i općenito slabe spremnosti za investiranje. Udruženje njemačkih proizvođača mašina i postrojenja (VDMA) procijenilo je u jesen 2025. da će realna proizvodnja u ovoj branši u 2025. godini pasti za oko pet posto, te da će tek 2026. porasti za otprilike jedan posto – signal stabilizacije, ali još uvijek daleko od snažnog oporavka. Stoga se u sektoru ne govori o dinamici rasta, nego o “stagnaciji na niskom nivou”, u kojoj kompanije prije svega moraju optimizirati strukture troškova i preciznije definisati svoje portfelje.
I ukupna makroekonomska očekivanja ostaju prigušena. Ifo institut prognozira za Njemačku samo vrlo mali realni rast od 0,2% u 2025. godini i nešto snažniji oporavak od 1,3% u 2026. godini, koji se nakon nekoliko slabih godina više može tumačiti kao stabilizacija nego kao faza procvata. Paralelno s tim, Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) upozorava da iako fiskalni impulsi i programi podrške djelimično pružaju oslonac, rast zaposlenosti ostaje ograničen demografskim kretanjima i strukturnim uskim grlima na tržištu rada.
Tome se pridružuju i geopolitička opterećenja, koja posebno snažno pogađaju izvozno orijentisanu mašinsku industriju. Trgovinski sukobi, američke carine na čelik i aluminij, trajne neizvjesnosti na važnim prodajnim tržištima te visoke i nestabilne cijene energenata povećavaju planerske rizike i smanjuju profitne marže. U takvom okruženju VDMA od EU-a traži jasan odgovor na američke subvencijske programe, brzu primjenu industrijskih politika i jačanje evropskog zajedničkog tržišta, kako bi se stabilizirali lanci snabdijevanja i osigurala međunarodna konkurentnost kompanija.
Stručna radna snaga, tržište rada i demografske promjene
Tržište rada ostaje ključni faktor uskog grla za mašinsku industriju – i to kroz sve nivoe kvalifikacija. IAB prognozira da će se broj zaposlenih u Njemačkoj 2026. godine po prvi put ponovo blago smanjiti: nakon povećanja od oko 10.000 zaposlenih u 2025. godini, u 2026. se očekuje pad od oko 20.000 osoba. Posebno je kritično to što se istovremeno za prerađivačku industriju očekuje smanjenje zaposlenosti od 130.000 osoba u 2025. i 70.000 u 2026. godini, što primorava kompanije da povećaju produktivnost i dodatno automatiziraju radne procese.
Prema „Inženjerskom monitoru“ VDI-a i IW-a, uprkos usporavanju privredne aktivnosti, nivo otvorenih radnih mjesta za inženjerska i IT zanimanja ostaje izuzetno visok. U drugom kvartalu 2025. broj otvorenih pozicija smanjio se doduše za 22,1%, ali je sa 106.310 otvorenih mjesta i dalje ostao na visokom nivou. Za kompanije to znači sljedeće: čak i u fazama slabije potražnje, regrutovanje, zadržavanje i usavršavanje stručne radne snage ostaju strateški ključni zadaci.
Savezni institut za stručno obrazovanje (BIBB) ističe da nedostatak kvalifikovane radne snage postoji onda kada je potražnja za stručnim radnicima trajno veća od ponude – dakle, tokom više godina, a ne samo u periodima konjunkturnog vrhunca. Kao indikator za mjerenje ovog problema koristi se „prilagođeno trajanje potrage“, koje pokazuje koliko je teško popuniti radna mjesta u pojedinim zanimanjima. Dodatno, BIBB i projekat QuBe izrade srednjoročne prognoze, s ciljem da se tehnička deficitarna zanimanja na vrijeme identifikuju te da se kapaciteti za obrazovanje i programi stručnog usavršavanja ciljano prošire.
Demografski razvoj strukturalno dodatno pogoršava situaciju. Potencijal radne snage raste u 2025. godini samo neznatno, a od 2026. počinje se smanjivati, dok generacije s visokim natalitetom odlaze u penziju i ne mogu biti u potpunosti nadomještene. BIBB u tom kontekstu posebno upozorava na sve veće uska grla u tehničkim zanimanjima. Za mašinsku industriju to znači sljedeće: preduzeća moraju dugoročno prilagoditi svoje HR strategije – od atraktivnijih radnih uslova, preko fleksibilnih modela radnog vremena i internacionalizacije procesa regrutovanja, pa sve do sistematske stručne obuke kako bi postojeći zaposlenici bili osposobljeni za nove zadatke u oblasti digitalizacije, automatizacije i održivosti.
Digitalizacija i novi investicijski prioriteti
Uprkos ekonomskim protivnim vjetrovima, ulaganja u istraživanje i razvoj (I&R) na globalnom nivou ostaju ključni strateški element. Studija Bain & Company pokazuje da bi globalni izdaci za inženjering i I&R usluge (ER&D) trebali rasti do 2026. godine po stopi od oko 10% godišnje, iako su ekonomski okvirni uvjeti nesigurni. Posebno dinamično razvijaju se digitalna inženjerska područja poput umjetne inteligencije, cloud tehnologija i Interneta stvari (IoT), za koja se očekuje godišnji rast od oko 19%. Većina od preko 500 anketiranih rukovodilaca planira povećati svoje ER&D budžete unatoč ekonomskoj stagnaciji.
Istovremeno, globalna konkurencija za talente znatno se pojačava. Prema Bain-u, 73% kompanija prijavljuje nedostatak inženjera i IT stručnjaka, posebno u oblasti digitalnog znanja u segmentima poput analize podataka, razvoja umjetne inteligencije, cyber sigurnosti i sistemskih arhitektura. Mnoge kompanije reagiraju tako što zadatke I&R-a prebacuju na specijalizovane inženjerske dobavljače, uspostavljaju globalne mreže saradnje ili osnivaju vlastite „Centre of Excellence“ za digitalne tehnologije.
Dodatni pokretač promjena je prelazak na poslovne modele orijentisane na rezultate. Koncepti poput „plaćanja po korištenju“ (Pay-per-Use), „oprema kao usluga“ (Equipment-as-a-Service) i ugovori o performansama tokom životnog vijeka (Lifetime-Performance) dovode do toga da proizvođači mašina budu snažnije uključeni u rad i performanse svoje instalirane baze. Digitalni blizanci, kontinuirano prikupljanje podataka i analize podržane umjetnom inteligencijom tako postaju ne samo tehnička sredstva, već i ključni dijelovi novih poslovnih logika – na primjer, za ranu detekciju grešaka, skraćivanje vremena do izlaska proizvoda na tržište i pružanje novih usluga.
Digitalni blizanci, industrijski metaverzum i novo planiranje fabrika
ndustrijski metaverzum razvija se od vizije ka praktičnom “alata” za konkretne industrijske primjene. Fraunhofer-Institut za proizvodne postrojenja i konstrukcijsku tehnologiju (IPK) opisuje industrijski metaverzum kao imerzivni, umreženi digitalni ekosistem koji povezuje stvarnu industriju s virtualnim svijetom. Digitalni blizanci predstavljaju tehničku osnovu, jer virtuelno prikazuju proizvode, postrojenja i procese, opskrbljuju ih podacima u realnom vremenu i omogućuju vizualizaciju, analizu, optimizaciju te sigurnu simulaciju složenih procesa.
U planiranju fabrika, virtualni modeli omogućavaju testiranje različitih rasporeda, protoka materijala i energetskih konfiguracija prije fizičkih investicija. Virtualne puštanja u rad smanjuju rizik skupih grešaka na gradilištu i skraćuju vrijeme pokretanja, jer se upravljački sistemi, procesi i sigurnosni scenariji testiraju unaprijed. Dodatno, imerzivne trening-situacije omogućavaju zaposlenicima vježbanje složenih procesa održavanja ili postavljanja opreme u VR/AR okruženju, bez blokiranja stvarnog postrojenja ili ugrožavanja sigurnosti.
Pored toga, digitalni blizanci i AR-podrška olakšavaju daljinsko održavanje, jer servisni tehničari u realnom vremenu dobijaju podatke i kontekstualne informacije direktno u vidnom polju. Dugoročno, u industrijskom metaverzumu nastaje mreža povezanih digitalnih blizanaca, zajedničkih prostorija za podatke i standardizovanih interfejsa. Fraunhofer IPK naglašava da umreženi, skalabilni sistemi povezuju uređaje u globalnim fabrikama, dok suvereni prostori za podatke omogućavaju siguran razmjenu između partnera. U kombinaciji s umjetnom inteligencijom, Edge- i Cloud-computingom, tako nastaje osnova za poluautonomne i dugoročno autonomne proizvodne sisteme, kao i za podatkovno vođene poslovne modele.
Suverena računska infrastruktura: Industrijski AI Cloud
S Industrial AI Cloud nastaje novi nivo digitalne infrastrukture, posebno prilagođen industrijskim zahtjevima. Deutsche Telekom i NVIDIA ulažu oko milijardu eura u AI data centar u regiji Minhena, koji bi trebao biti pušten u rad početkom 2026. godine. Platforma se zasniva na do 10.000 NVIDIA GPU-a i naglo povećava raspoloživu AI računalnu moć u Njemačkoj za oko 50%.
Cloud će činiti jezgro „Deutschland-Stacka“, u kojem SAP sa svojom Business Technology Platform pruža jedinstvenu osnovu za interne aplikacije kompanija. Za mašinsku industriju to znači pristup visoko skalabilnoj računalnoj moći za AI modele, digitalne blizance i složene simulacije – od virtualnog razvoja vozila, preko optimizacije proizvodnje, pa do primjena u robotici i računalnom vidu. Siemens i drugi industrijski partneri naglašavaju da se na ovoj osnovi složeni digitalni blizanci i razvoj zasnovan na simulacijama mogu znatno brže i šire implementirati.
Iz perspektive politike i industrijskih udruženja, Industrial AI Cloud predstavlja i politički signal. Njemačka vlada i uključene kompanije smatraju projekt dokazom da je Njemačka atraktivna lokacija za digitalna buduća ulaganja i da se u Europi može izgraditi suverena AI infrastruktura. Ako se ova infrastruktura široko primijeni u mašinskoj industriji, mogla bi postati važna prednost lokacije za podatkovno vođene poslovne modele „Made in Europe“.
Održivi razvoj i vodonik kao pokretač rasta
Paralelno s digitalizacijom, transformacija prema klimatski neutralnoj industriji zauzima visoko mjesto na agendi. VDMA vidi u vodoniku i Power-to-X tehnologijama ključne poluge za dekarbonizaciju industrijskog sektora i ukazuje na nove lance vrijednosti – od proizvodnje obnovljive energije, preko izgradnje postrojenja, do primjena u mobilnosti, hemijskoj industriji i procesnoj toplini. Mašinska i postrojenja industrija ovdje se smatra ključnom industrijom, jer pruža potrebne komponente i sisteme za proizvodnju, transport, skladištenje i korištenje vodonika.
Za mašinsku industriju to znači dodatne impulsne potražnje: proizvođači elektrolizera, gorivnih ćelija, kompresora, turbomahinskih uređaja, toplotnih pumpi, tehnologija skladištenja i reciklaže opslužuju rastuća „zelena“ tržišta. Studije u okviru VDMA pokazuju da tehnologije gorivnih ćelija i vodonika mogu stvoriti značajan dodatni potencijal za vrijednost i zaposlenost u evropskoj mašinskoj industriji. Kompanije koje svoje portfelje proizvoda dosljedno usmjere na ove „zelene“ teme rasta mogu se srednje do dugoročno pozicionirati kao tehnološki partneri energetske tranzicije.
Za sektor se sve više postavlja pitanje kako održivost integrisati kao sastavni dio poslovnih modela. To uključuje razmatranja životnog ciklusa, CO₂ bilanse, nove usluge za optimizaciju efikasnosti u radu, kao i koncepte povrata i remanufacturinga. Upravo ovdje digitalne tehnologije i strategije održivosti djeluju sinergijski – na primjer, kada se digitalni blizanci koriste za optimizaciju potrošnje energije i resursa tokom cijelog životnog vijeka proizvoda.
Uloga kompanija i poslovni modeli
Preduzeća u mašinskoj industriji odgovaraju na ovu kombinaciju pritiska troškova, nedostatka stručne radne snage, digitalizacije i zahtjeva za održivošću kroz niz mjera. Mnoge kompanije pokreću inovacione programe, grade interne digitalne i AI timove ili usko sarađuju sa start-up kompanijama i tehnološkim partnerima. Istovremeno, saradnja s univerzitetima i istraživačkim institucijama dobija na značaju kako bi se brže dobio pristup novim tehnologijama i kvalifikovanim diplomcima.
Anketa pokazuje da 82% njemačkih industrijskih kompanija smatra umjetnu inteligenciju ključnom za svoju buduću održivost. Stručnjaci također upozoravaju da AI primjene mogu biti skalabilne samo ako se zasnivaju na jedinstvenoj IT- i podatkovnoj platformi, a ne ostaju zarobljene u brojnim izolovanim rješenjima. Kompanije stoga rade na harmonizaciji podataka, uspostavljanju struktura upravljanja (governance) i uvođenju standardizovanih interfejsa. Sadržajno se ističu tri glavna područja primjene umjetne inteligencije:
- Detekcija trendova radi bolje transparentnosti i predviđanja kroz analizu velikih količina podataka.
- Odluke u realnom vremenu za brze, AI-podržane intervencije direktno na mašinama i postrojenjima pomoću Edge computinga.
- Agencijska i fizička AI za autonomne sisteme poput robota, autonomnih transportnih sistema i softverski podržanih kopilota u proizvodnji i servisu.
Paralelno, konsultantske studije potvrđuju trend prema modelima zasnovanim na rezultatima, u kojima se usluge sve više pružaju „kao usluga“ (as a Service), a digitalni blizanci koriste za ubrzanje razvoja i poboljšanje ishoda za korisnike.
Pogled unaprijed: Prilike uprkos protivnim vjetrovima
Njemačka mašinska industrija ulazi u 2026. godinu suočena s protivnim vjetrovima, ali i s jasno definisanim strateškim oblastima djelovanja. Konjunkturno se očekuje više bočno kretanje nego brzi oporavak, a strukturne promjene na tržištu rada trajno će otežavati stanje kadrova. Istovremeno, vrijednosna dodana i konkurencija sve više se pomjeraju prema digitalnim, podatkovno vođenim i održivim poslovnim modelima.
Kompanije koje sada ulažu u istraživanje i razvoj, digitalne kompetencije, modernu računalnu infrastrukturu i nove partnerske odnose mogu izaći iz ove faze transformacije jače. Kombinacija digitalne inženjerske izvrsnosti, AI-podržanih usluga, industrijskog metaverzuma, zelenih tehnologija i pouzdanih ekosistema nudi šansu da se i u izazovnom okruženju ostvaruje profitabilan rast. Ako mašinska industrija uspije odlučno iskoristiti ove poluge, 2026. bi mogla postati godina u kojoj se postavljaju temelji konkurentnosti za naredno desetljeće.
Tekst: ” Maschinenbau 2026: Herausforderungen und Chancen in der digitalen Transformation ” je preveden sa stranice: Industrietrends & Techniknews auf einen Blick
