LU toku priprema za Konferenciju o digitalizaciji industrije – Targer Con 4.0 koja će se održati u septembru, razgovaramo sa Alisom Lingom, direktoricom i osnivačicom Golden Ratio Growth Centar, Sarajevo.
Želimo znati ko je Alisa Lingo i čime se bavite?
Zadnjih 15 godina sam sticala iskustvo radeći u ljudskim resursima i na medžerskim pozicijama u različitim industrijama od FMCGa, Internacionalnog Transporta, proizvodne kompanije i nekoliko IT firmi. Imala sam priliku raditi u tri startup firme gdje mi je pored HR funkcije bilo zadovoljstvo raditi i na razvoju biznisa i uvođenju promjena kao učesnik ili nosilac procesa.
U aprilu ove godine sam osnovala firmu za podršku profesionalnom razvoju pod imenom Golden Ratio Growth Centar.
Ovo je mjesto podrške i firmama i ljudima izvan firme u ličnom i profesionalnom rastu i razvoju. Nudim također mogućnost outsourchinga HR usluge i podršku sa transformacijama kroz koje stalno prolaze firme. Bavim se kreiranjem rješenja za firme, kroz bavljenje njihovim najvažnijim resursima, zaposlenima. Nudim usluge analize, profiliranja firme i uposlenih, uvođenje samo potrebnih HR procesa, koristim proffesional coaching metode za razvoj, sve to sa ciljem da firma bude pobjednik na tržištu rada, kao i poželjan poslodavac.
Kakva je situacija u HR sektoru u Bosni i Hercegovini i kako ovaj sektor može doprinijeti procesu digitalizacije?
HR funkcije se razlikuju od firme do firme, od njihovog položaja u organizaciji i faze razvoja firme zavisi na šta stavljaju fokus. Negdje se HR Menadžeri nalaze u vrhu ili u upravnom odboru, dok se u drugim firmama nalaze ispod srednjeg menadžmenta sto onemogućava efikasan uticaj i rad, te otežava uvođenje novih procesa i promjena. Također mnoge lokalne firme nemaju ništa drugo osim kadrovske ili još uvijek nisu spremni za razvoj. Što prije shvate važnost prednosti digitalizacije, kao i HR funkcije, bit ce konkurentiji na tržištu. Firme koje to jesu učinile daleko su stigle u razvoju i rezultatima koje imaju.
S obzirom da je sve veća potražnja za radnom snagom koja ima kompetencije, a firme ne ulažu dovoljno, često jer su nespremne ili samo nemaju vremena, potrebno je pružiti podršku iz vana. Također tražioci posla lutaju i nemaju jasne smjernice i ne snalaze se u današnjici, to je razlog zbog koje sam odlučila napraviti centar za neformalno obrazovanja.
Kakva je situacija u kompanijama i sektorima sa kojima sarađujete? Koje je vaše mišljenje, koliko su kompanije spremne na nove izazove koje im donosi digitalizacija?
Od faze razvoja organizacije, pripreme, osvještenosti i spremnosti svih uključenih ovisi kako ce proći uvođenje promjena. Sarađujem sa domaćim i stranim kompanijama, te su uglavnom domaće manje spremne i treba im više podrške kod uvođenja promjena. Međutim, od samog vrha ovisi kako će proći digitalizacija. Ukoliko imamo podršku donosilaca odluka ide puno lakše. Još veći je izazov održivost promjena i dosljednost nakon implementacije. Bez redovnih internih audita kvalitete opada, te često proces ne proradi u dužem roku, zato je potrebna dugoročna podrška.
Greške se prave kada se za glavne nosioce implemetacije promjena imenuju najvrijedniji resursi, te opterete previše poslom. Ovi zaposleni su često operativni do grla i već prije samog uvođenja imaju više posla nego što mogu pokriti, tako da se otpor najčešće javlja ili zbog manjka resursa, vremena ili nedostataka kompetencija ili straha od neuspjeha. Jako je važno napraviti realnu procjenu raspoloživih resursa i analizu zatečeog prije početka uvođenja promjena.
Kako efikasno upravljanje stručnim kadrovima može unaprijediti ovaj proces?
Proces uvođena promjena zahtjeva pripremu, te ukoliko se efikasno upravlja kadrom prije uvođenja promjena, te firma ima jasnoću o kompetencijama kadra, ostale procese i mehanizme, onda će digitalizacija biti shvaćena na pravi način. Ovisno o kulturi firme bit će i prihvaćena promjena. Ukoliko su npr. jedna od vrijednosti firme inovacije, efikasnost i proaktivnost onda se nove stvari gledaju kao nešto što olakšava rad u dužem roku. Da, često treba dati dodatni napor kako bi promjena bila implemetirana, ali samo i ako kultura firme to podržava onda ce biti i održivo.
Možemo li zaposlenike pripremiti na ovaj proces? Osjetite li vi bojazan kod ljudi da će biti “zamjenjeni robotima”?
Da, ljudi se boje da će doći do smanjenja radnih mjesta, ali uglavnom oni uposleni koji se nisu razvijali i pripremali od strane kompanije. Povećanjem svjesti zaposlenih koju korist imaju od digitalizacije u proizvodnji i edukacijom zaposlenika ne samo da dobivamo kvalitetnije i bolje plaćene zaposlenike nego su oni postaju zadovoljniji sobom i svojim radnim mjestom. Repetativni poslovi postaju manje zanimljivi kada zaposlenima ponudite agrumente i prostor za razvoj karijere.
Razgovarat ćemo o ovim temama i na konferenciji u Neumu, možete li nam reći koji su benefiti organizacije ovakvih konferencija za industriju?
Veliki benefit je osvještavanje bitnosti digitalizacije industrije, te jasnoća šta sve donosi ova transformacija. Povezivanje onih koji imaju znanje i iskustvo sa onima kojima to treba baš sada kako bi poslovali uspješnije i razvijali se. Zaključno, ovo je odlično mjesto za umrežavanje, nalaženje novih poslovnih partnera i unaprijeđenje svog znanja.
Koja su pozitivna iskustvau vašem radu i šta moćete preporučiti malim i srednjim preduzećima koja još uvijek iz daleka gledaju na ove procese?
Odlično iskustvo rada sam imala sa odlučnim menadžerima koji znaju sta očekuju i shvataju zašto im treba digitalizacija. Svjesni su da digitalizacija pomaže u strukturiranju radnih mjesta, žele transparentnost rada i kvalitetan kontroling.
Zaposlenima lakše priblize da usvajanjem novih znanja i učešćem u uvođenju digitalizacije raste njihova atraktivnost u firmi i na tržištu rada. Shvataju da ovo ulaganje je potrebno, te također shvataju koje su poslijedice ako ne naprave to ulaganje.
