Isporuke, proizvodnja i dotok novca polako presušuju, a fiksni troškovi se moraju pokrivati. Situacija je bezizlazna? Ili nije?
Putevi, granice, lanci snabdjevanja, cijela tržišta i grane industrija postaju blokirane, neki čak zamiru potpuno. Kompanijama počinje nestajati materijala ili je nemoguće otpremiti gotove proizvode do kupaca u inostranstvu. Narudžbe se otkazuju. Dotok novca presušuje.
Ovo je trenutna realnost mnogih proizvodnih kompanija u BiH, posebno onih koje djeluju kao izvoznici.
Na prvom mjestu je naravno zdravlje, ali to nije tema ovog teksta. Popularni „rad od kuće“ je opcija samo za administrativni dio osoblja.
Neki već razmišljaju o slanju dijela radnika na “čekanje”, godišnji odmor ili o privremenom prekidu radnog odnosa. Ovo je sa barem dva aspekta neadekvatan potez: u vremenu borbe za kadrove, kratkoročno, pitanje je hoće li ljudi u međuvremenu pronaći drugi posao, a dugoročno i kad se ljudi vrate na posao, pitanje je kakvu smo im poruku nesolidarnosti poslali.
Zato ostaje da pokušamo iz ove situacije izaći još jači. Postoje načini da se uradi ono što je u našoj moći dok traju blokade i nedostatak posla. Da se bude proaktivan, da se izazovi koriste kao prilike. Ne čekajući pomoć niotkud, a ponajmanje od “države”.
Naravno, zdravlje uposlenika je ključni prioritet. Nulta preporuka je formiranje kriznog štaba na nivou kompanije s ciljem minimizacije štete, a onda možemo krenuti dalje (barem do momenta uvodjenja totalne zabrane rada i kretanja):
1. Koristite situaciju za dodatne obuke i povećanje produktivnosti, vještina i fleksibilnosti radne snage. Ovo može uključivati obuke na novim procesima i poslovima, nešto što povećava buduću spremnost cijele firme, a dosada niste imali vremena baviti se ovom temom.
2. Još jedna aktivnost koju dosad niste imali vremena raditi zbog pretrpanosti poslom je bavljenje strateškim pitanjima razvoja kompanije, unutrašnjom organizacijom, strukturom procesa. Dakle, stati na loptu, osvrnuti se na dosadašnji razvoj poslovanja i napraviti planove za budućnost.
3. Šta možete raditi od postojećeg materijala i za postojeće neprekinute lance snabdjevanja? Npr. za domaće tržište ili ono koje još nije blokirano. Ovo traži mnogo pripreme i kriznog planiranja, ali da ne zaboravimo da je cilj izaći još jači iz situacije.
4. Iskoristite “vanredno stanje” za brzo provođenje odluka, težnji i koncepata koje ste dugo planirali, ali niste imali snage, fokusa ili kritične mase da ih provedete.
5. Iskoristite zatišje u isporukama za razvoj novih proizvoda, procesa ili tržišta. Gdje ste jaki, za šta imate kadrove? Gdje ste već od ranije imali ideje ili upite kupaca, a niste imali vremena da se tome posvetite. Možda je sad pravo vrijeme.
Također, jedna od bitnih stvari je jasno i otvoreno komuniciranje sa svim uposlenicima o ovim i drugim akcijama, o višim ciljevima, o opštem stanju u kompaniji, uklj. finansijsko stanje. To stvara osnov za donošenje najboljih odluka i povjerenje za budućnost.
Na pitanja kao npr: šta ako se dio radnika razboli, šta ako se zabrani rad potpuno, šta ako ovo potraje duže od 2-3 mjeseca, kakav je trend uticaja virusa na privredu BiH i regije, šta nakon Corone, nastavci su u slijedećem brojevima. Objave možete pratiti na društvenim mrežama kompanije Targer inžinjering i konsalting i PIT portalu.
