Bosnian
English
German
Italian
Macedonian
Russian
Slovenian
Turkish
Henry Ford jedan je od najistaknutijih izumitelja i inovatora američke historije i jedan od velikana automobilske industrije. Karijeru je započeo kao mašinovođa u Michiganu, a u međuvremenu je počeo raditi za Thomasa Edisona kao inženjer.
Ford je stvarao mnoge inovacije u modernoj industriji svojim radom i zauvijek promijenio svijet. Dok je Ford bio besprijekorni biznismen, tokom godina je izradio mnoge utjecajne inovacije.
Kvadricikl
Nakon što se Henry Ford oženio, angažirao ga je Edison Illuminating Company gdje je jako brzo došao do viših pozicija. Za samo dvije godine Henry je postao glavni inženjer.
Posao je bio naporan, morao je biti na funkciji 24 sata dnevno, no Ford je pronašao vrijeme da radi na vlastitim projektima za vrijeme prekida rada. Radio je na izradi kočije kojoj nije bio potreban konj, koju bi pokretao benzinski motoro, odnosno na izradi automobila. Ford nije prvi koji je razmišljao o ovom konceptu, ali koristeći svoju inženjersku vještinu, dizajnirao je vozilo koje je nazvao Kvadricikl. Ovo vozilo je imalo lagani metalni okvir koji se vozio na 4 točka bicikla.
Snabdijevanje kočije bez konja vršio je dvocilindrični benzinski motor s nevjerojatne 4 konjske snage. Na kraju dana, ipak, statistika vozila nije bila bitna – vozilo je funkcionisalo.
Model A
Nakon svog izuma kvadricikla, Ford je želio poboljšati originalni dizajn, ali za to mu je trebao novac. Ford je proizvodio i prodavao kvadricikle kako bi stekao sredstva za rad na razvoju drugih vozila. Tokom perioda od oko 7 godina dobio je podršku mnogih uglednih tadašnjih ulagača i osnovao automobilsku kompaniju Detroit Automobile Company 1899. godine.
Automobilska kompanija Detroit kasnije će postati Ford Motor Company, a prvi automobil koji je proizveo Ford bio je model A.
Montažna linija
Model A je bio revolucionaran i polako je počeo ljudima pružati brzo i jednostavno prevozno sredstvo.
Potražnja za vozilom naglo je porasla, a Henryu Fordu bilo je potrebno novo učinkovito sredstvo da se održi proizvodnja. Iako Ford nije izmislio ideju o montažnoj liniji, on je bio jedan od najistaknutijih ljudi koji su ga implementirali u svojim fabrikama u širokom obimu. Pretvorio je fabričke radnike iz svih obrta koji su mogli napraviti svaki dio automobila u manje kvalificirane radnike koji bi jedan dio procesa izgradnje mogli napraviti vrlo dobro.
Model T
Dok je Ford usavršavao implementaciju montažne linije u svojim fabrikama, razvio je i novi model automobila, Model T.
Predstavljen 1908. godine, Model T bio je neposredan uspjeh u Americi. Cilj modela T bio je da bude dostupniji široj javnosti nego što je to bio skupi model A. Kako je Ford razvijao ovo vozilo i poboljšavao način proizvodnje, svake godine je spuštao cijenu vozila kako bi bio što jeftiniji za širu javnost.
Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez Fordove implementacije masovne proizvodnje.
Masovna proizvodnja
Dok je Eli Whitney bio prvi koji je započeo proces masovne proizvodnje, Ford je bio prvi koji ga je implementirao u cijeloj svojoj kompaniji i fabrikama.
Fordov model masovne proizvodnje obuhvatio je montažnu liniju kao što je prije spomenuto, ali također je uključivao mnogo više proizvodnog procesa.
1920-ih Ford je u Michiganu izgradio masivni industrijski kompleks koji je imao fabriku za svaki dio proizvodnje vozila, od stakla do čelika. To je Fordu omogućilo potpuni nadzor nad proizvodnjom sirovina koje se koriste za njegova vozila. To je također značilo da su Fordovi inženjeri mogli polako da racionaliziraju čitav proces masovne proizvodnje.
Na vrhuncu proizvodnje, Ford je izbacivao jedan Model T svaka 24 sekunde.
Plate od 5 američkih dolara
Ford nije imao samo sjajnu inženjersku sposobnost i ugled, već je bio i ugledan biznismen. Bio je začetnik ideje koja se zvala ‘kapitalizam blagostanja’ koja je imala za cilj da poboljša radni kvalitet radnicima. Često je zapošljavao tri puta više ljudi svake godine jer je bilo poslova jer je obrt u fabrikama bio slab.
To je bio znak da je model masovne proizvodnje neodrživ, pa se moralo nešto promijeniti.
Umjesto da mijenja rigorozan način na koji se automobili proizvode, Ford je jednostavno ponudio radnicima veću platu – 5 dolara dnevno. Ovo možda ne zvuči mnogo, ali danas bi to bilo ekvivalent 130 dolara dnevno, dostojana plata koja je bila dvostruko veća nego što su radnici tada zarađivali.
Ovaj potez uzdrmao je industriju i pokazao da radnik u fabrici može zarađivati sredstva za pristojan život. Svi koji su predstavljali išta u industriji počeli su raditi za Ford koji je povećao produktivnost i smanjio Fordove neto troškove za obuku.
Doplaćujući radnicima više, Ford je imao još trikova u rukavu – radnici su mogli priuštiti sebi automobile koje proizvode. Radeći na povećanju plata u industriji, on je to također učinio kako bi lokalno stanovništvo u tom području moglo priuštiti više automobila.
Ford je čak predstavio podjelu dobiti radnicima koji su bili u kompaniji više od 6 mjeseci i prošao je temeljit i postojan niz provjera kako bi se osiguralo da vode dobar društveni život.
1926. godine, Ford je također pokrenuo radnu sedmicu od 40 sati, skraćujući je sa 6-8 sati na 5. Ovaj koncept je trebao povećati produktivnost radnika dok su na poslu i pružiti im više vremena za slobodno vrijeme.
Avion Trimotor
U Prvom svjetskom ratu, Ford Motor Company se uključila poslove avioindustrije kao što su to činile mnoge automobilske kompanije u to vrijeme. Nakon završetka rata kompanija je kupila kompaniju Stout Metal Airplane te započela s dizajniranjem i proizvodnjom još više aviona.
William Bushnell Stout postao je izvršni direktor Fordove kompanije za motore i razvio je Ford Trimotor u čijoj proizvodnji je učestvovao i sam Henry Ford.
Avion je imao 3 pojedinačna motora, od kojih je najuspješniji model bio Ford 4AT Trimotor. Zbog veličine aviona i mogućnosti da prevozi 12 ljudi, avion je postao prvi uspješni američki putnički avion. Iako vožnja nije bila ugodna, ipak je završavala posao – prevozila putnike.
Fordov uticaj na avioindustriju tokom godina drastično je promijenio industriju pomažući pionirima u mnogim novim tehnologijama. Nažalost, 1933. godine, divizija aviona Ford ugasila se zbog Velike depresije.
Originalni članak možete pronaći na linku.
