U svijetu u kojem živimo nikada nije bilo tehnoloških inovacija koje su se brže širile i imale toliki doseg. Naša radna mjesta, naše kompanije i način na koji funkcioniše naše društvo se mijenjaju iz temelja zahvaljujući tehnologiji, a trenutna pandemija višestruko ubrzava digitalnu transformaciju. Deset tehnoloških dostignuća koja će imati ključan uticaj u sljedećoj deceniji pokreću četvrtu industrijsku revoluciju.
1. Umjetna inteligencija i mašinsko učenje
Umjetna inteligencija (AI) i mašinsko učenje odnose se na sposobnost mašina da uče i inteligentno djeluju. To znači da su sposobni samostalno donositi odluke, obavljati određene zadatke i koristiti znanje, koje dobivaju iz podataka koje prikupljaju, za predviđanje budućih rezultata i događaja.
AI će promijeniti naš svijet i način na koji živimo u njemu. Već se našla u našoj svakodnevici, od Google-ovih pretraga do Amazon-ovih preporuka za proizvode, personaliziranih prijedloga Netflix-a i Spotify-ja ili tehničkih sigurnosnih mjera za zaštitu od prevara s kreditnim karticama. AI i mašinsko učenje takođe čine osnovu na kojoj se grade mnogi drugi tehnološki trendovi. AI omogućava mašinama da preuzmu širok spektar procesa iz domena ljudskih poslova, na primjer viđenje (prepoznavanje lica), pisanje (chatbotovi) i govor (Alexa). Kako se sposobnost simuliranja inteligentnog ponašanja povećava, AI će ulaziti u naš život u još većoj mjeri.
2. Internet stvari
Internet stvari (IoT) je pojam za sve veći broj svakodnevnih uređaja i predmeta koji su povezani na Internet i koji prikupljaju i prenose podatke.
Nakon pametnih telefona, prvi „pametni“ uređaj s kojim su mnogi od nas došli u kontakt, pametni satovi, pametni televizori i pametni frižideri pronašli su put u naš život, a možemo pretpostaviti da će uskoro svi opipljivi proizvodi „biti pametniji“. Danas već postoji 20 milijardi povezanih uređaja, ali očekuje se da će njihov broj uskoro narasti na najmanje 200 milijardi. To je pokretačka snaga eksplozije podataka i brzih promjena u našem svijetu i našem načinu života. Sposobnost mašina ili elektroničkih sistema da se međusobno umreže i razmjenjuju informacije ključni je element IoT-a.
3. Veliki podaci
Pojednostavljeno, izraz „veliki podaci“ opisuje eksponencijalni rast količine podataka koji se generiše u doba sve veće digitalizacije.
Količina podataka u našem današnjem svijetu je ogromna, veća nego ikad prije. A što više podataka imamo, to nam je lakše steći nova znanja, pa čak i predvidjeti buduće događaje. Zahvaljujući analizi „mase podataka“ uz pomoć inteligentnih algoritama, moguće je prepoznati obrasce i odnose koji su prethodno bili skriveni od ljudskog oka. A ako razumijete veze između datih podataka, možete bolje predvidjeti buduće rezultate i događaje i donijeti pametnije akcijske odluke.
4. Blockchain
Blockchain, poznat i kao DLT, vrsta je međusobno povezanih “blokova podataka” koji nude visok stepen sigurnosti prilikom pohrane podataka.
U naše digitalno doba čuvanje, autentifikacija i zaštita podataka ozbiljan je izazov za mnoge kompanije. Blockchain tehnologija, koja se koristi za decentraliziranu dokumentaciju određenih poslovnih transakcija, nudi super sigurno rješenje problema. Kao rezultat, to je sve privlačniji alat za industrije poput bankarstva i osiguranja. Blockchain će imati ključni uticaj na funkcionisanje banaka i očuvanje naše imovine.
5. Cloud & Edge računarstvo
Cloud računarstvo znači da se podaci pohranjuju i obrađuju na vanjskim računarima u informacionom centru uz pomoć mreže; To omogućava kompanijama da uštede ogromne količine podataka i obrade ih gotovo u realnom vremenu bez velikog napora. Uz Edge računarstvo, podaci se obrađuju decentralizirano na “rubu” mreže na povezanim lokalnim uređajima, poput pametnih telefona.
Cloud servisi poput Amazon-a, Google-a i Microsoft-a omogućavaju kompanijama da koriste cjelokupnu neophodnu IT infrastrukturu na svom Cloud računu i na taj način smanjuju troškove koji nastaju kada upravljanje sistemima, softverom i zalihama podataka vrši interni IT centar. Edge računarstvo se nalazi na drugom kraju skale – umjesto u udaljenom „oblaku podataka“, tokovi podataka se obrađuju pojedinačno i na izvoru, u prvom redu poslovnih aktivnosti. Umjesto da svaku informaciju prikupljenu kamerama, skenerima, ručnim terminalima ili senzorima pošalju u oblak na obradu, Edge uređaji mogu izvršiti neke ili sve operacije sami, direktno na mjestu prikupljanja podataka.
6. Roboti i koboti
Današnji roboti mogli bi se definirati kao inteligentne mašine koje su sposobne razumijeti svoje okruženje, reagirati na njega i samostalno izvršavati rutinske ili složene zadatke.
U naše doba zasnovano na podacima, inteligencija i sposobnost autonomnog djelovanja ključne su osobine koje definišu robote i razlikuju ih od ostalih mašina. Koboti ili kolaborativni roboti dio su nove generacije robotskih sistema dizajniranih da rade rame uz rame sa svojim ljudskim kolegama. Koboti optimiziraju ljudske radne rezultate i sposobni su za sigurnu i jednostavnu interakciju s ljudskom radnom snagom – kao dodatna snaga na radnom mjestu.
7. Autonomna vozila
Autonomno vozilo – bez obzira radi li se o putniku ili kamionu, brodu ili nekom drugom vozilu – sposobno je opaziti sve što se događa u njegovoj neposrednoj blizini i kretati se samostalno bez ljudske intervencije.
Svaki poznati proizvođač automobila sada ulaže znatne sume u AI tehnologije za autonomna vozila koja bi mogla promijeniti izgled naših gradova. Oni bi potencijalno mogli pomoći u smanjenju zagađenja zraka, dramatično pomoći kod svakodnevne gužve i donijeti brojne druge koristi.
8. 5G mreža
5G je peta generacija tehnologije mobilne mreže koja zajedno s ostalim mrežnim inovacijama brže i pouzdanije prenosi velike brzine podataka na mobilne uređaje; Pored toga, sve više uređaja može se povezati jedni s drugima i omogućiti opsežnije i raznovrsnije tokove podataka.
Mrežna tehnologija čini temelj našeg internetskog društva i pametnog svijeta. Kako su se širina pojasa i doseg povećavali, otvorile su se nove namjene, od e-pošte do surfanja Internetom, usluga zasnovane na poznavanju date lokacije (dostava hrane) i reproduciranje video zapisa i igara. Omogućavamo kontinuirani tok podataka u stvarnom vremenu između korisnika, aplikacija, uređaja koje koristimo i usluga u Cloud-u koji pokreću ovaj razvoj. 5G mreža ne samo da nudi veće brzine prenosa, već je u mogućnosti da poveže znatno više uređaja jedan s drugim unutar geografskog područja.
9. Genomika i uređivanje genoma
Genomika je interdisciplinarno područje biologije koje se fokusira na istraživanje DNK (putem ekstrakcije, replikacije i sekvenciranja) i genetske građe živih organizama. Uređivanje genoma, poznato i kao operacija genoma, sadrži brojne tehnologije koje omogućavaju ciljane intervencije u DNK i genetskim strukturama živih organizama.
Sve veći broj računara visokih performansi i sofisticiranih softverskih alata kojima danas možemo pristupiti dali su značajan doprinos razotkrivanju ljudskog genoma od njegovog sekvenciranja 2003. godine. Danas je biotehnologija dostigla fazu razvoja koja omogućava promjenu kodirane DNK ćelije i karakteristike koje njihove reproducirane ćelije pokazuju nakon diobe ćelija.
10. Kvantni računari
Kvantni računari iskoristili su čudan fenomen koji se može uočiti u aktivnostima na subatomskom nivou, a koji uključuje kvantno zaplitanje, efekt tunela i sposobnost postojanja kvantnih čestica u nekoliko oblika istovremeno.
Kvantni računari u potpunosti će redefinisati svijet računara i pružiti nam računarsku snagu koja je milionima ili milijardama puta veća od našeg današnjeg superkompjutera. Iako su klasične binarne aritmetičke operacije vjerojatno dovoljne za mnoge zadatke koji će se pojaviti u dogledno vrijeme i koji će se izvoditi pomoću računara, nezamislivo brz rad kvantnog računara najvjerojatnije će omogućiti mnoštvo aplikacija u područjima poput umjetne inteligencije ili u dešifriranju složenih struktura, na primjer genetskih informacija.
Članak “ Die 10 wichtigsten Technologietrends der Industrie 4.0“ autora Bernard Marr-a preveden je sa XING.
