Sažetak Nemojte se bojati da se glasno smijete u kancelariji. Veliki broj ispitivanja je pokazao kako pozitivan uticaj humor može imati na radnom mjestu. Prvo, on smanjuje stres. „ Kada se počnete smijati, to vam ne olakšava samo mentalno opterećenje, već zapravo izaziva fizičke promjene u vašem tijelu“. objašnjava Mayo Clinic. Smijanje povećava tvoj unos „zraka bogatog oksigenom“, što pojaćava otpuštanje endorfina iz mozga. Pokazano je također i da smijeh povećava produktivnost. Grupa istraživača je otkrila da su nakon gledanja komičnog klipa zaposlenici 10% produktivniji nego njihove kolege. Druga grupa istraživača je otkrila da zbijanje šala na poslu može čak učiniti da ljudi izgledaju kompetentnije. Dakle, u granicama pristojnosti, smijeh je u cjelini dobra stvar, a dobrobiti su daleko veće od rizika.
Dok sam bila na investitorskoj turneji po Evropi, naporan dan završila sam pridruživanjem šefu u lijepom restoranu. Nakon što je on rekao nešto smiješno, odgovorila sam u svom tipičnom stilu – zabacivši glavu i ispustivši srdačan, neskriveni smijeh. Ljudi su bili zatečeni. Okrenuli su se i buljili u mene..
Upitala sam šefa čije se lice zacrvenilo, da li ga je moj smijeh osramotio. „Bio je prilično glasan“, promrmljao je tišim glasom.
Kasnije te večeri, korila sam sebe. Ležala sam budna, pitajući se koliko je puta moj smijeh mogao izazvati nelagodu u profesionalnim situacijama. Da pokušam isključiti zvuk? Trebam li odustati od izvršne funkcije i vratiti se prodaji koja je imala veseliju atmosferu? Da li da nađem novi posao?
Do izlaska sunca sam donijela odluku: voljela sam se smijati. Zadržala bih i svoj smijeh i svoj posao. Ostala bih vjerna svom autentičnom ja.
Uspjelo je. Nakon toga, kad sam već bila svjesna svog smijeha, obraćala sam pažnju na to kakav uticaj ima. Otkrila sam da on nije kočio moj napredak. U stvari, postao je dio mog potpisa. Jednom prilikom, kada sam se vratila sa odmora, kolege su mi rekli da im je falio moj smijeh.
Našim uredima je bila potrebna dobra doza smijeha. I moja odluka da ga ne zadržavam u sebi je pomogla. To je bilo nešto čemu su se ljudi radovali svakog dana.
Ispostavilo se da niz istraživanja pokazuje kako pozitivan uticaj humor može imati u kancelariji. “Prema istraživanjima ozbiljnih institucija poput Whartona, MIT-a i Londonske poslovne škole, svaki smiješak sa sobom donosi mnoštvo poslovnih koristi”, piše Alison Beard u članku HBR-a “Leading with Humor”. “Smijeh ublažava stres i dosadu, pojačava angažman i dobrobit i potiče ne samo kreativnost i saradnju već i analitičku preciznost i produktivnost.” Profesorica Harvard Business School-a Alison Wood Brooks također je otkrila da zbijanje šala na poslu može učiniti da ljudi izgledaju kompetentnije.
Šta kada i sami čujemo šalu i od srca se nasmijemo? I to može koristiti vašim zaposlenicima. „ Kada se počnete smijati, to vam ne olakšava samo mentalno opterećenje, već zapravo izaziva fizičke promjene u vašem tijelu“, objašnjava Mayo Clinic. Smijanje povećava tvoj unos „zraka bogatog oksigenom“, što pojaćava otpuštanje endorfina. Smijanje „može i pospješiti cirkulaciju i pomoći pri opuštanju mišića, pri čemu oboje može doprinijeti smanjenju fizičkih simptoma stresa“
Mayo Clinic čak podržava i grohotan smijeh kakav je i moj. „ Zabavan smijeh podigne a zatim i ohladi vašu reakciju na stres i može povećati puls i krvni pritisak. Rezultat? Dobar, opušten osjećaj.“
Obzirom na sva istraživanja koja pokazuju kako manji stres koristi zaposlenima i smanjuje izostanke sa posla, sloboda smijeha izgleda ne samo kao dobra, nego i kao nužna za posao. Grupa istraživača je otkrila da su zaposlenici nakon gledanja komičnog klipa čak i 10% produktivniji nego njihove kolege.
Naravno, mogu postojati i loše strane prečestog smijanja. Na primjer, vođe koji zezaju članove tima ili govore neumjesne šale mogu podstaći i druge zaposlenike da se nedolično ponašaju.
Profesorica Harvard Business School-a, Rosabeth Moss Kanter je primjetila da se brojni pripadnici manjina u profesionalnim situacijama, poput žene u grupi muškaraca, mogu osjećati pod pritiskom da se smiju šalama koje omalovažavaju tu manjinu. “Cijena takve vrste prihvaćanja je smanjeno poštovanje svih pripadnika te manjinske kategorije”, kaže ona.
Ali u granicama pristojnosti, smijeh je općenito dobra stvar, i prednosti su daleko veće nego rizici.
Moj savjet: Pustite svoj smijeh neka leti slobodno. Ne po cijeli dan, svaki dan, naravno. Uvijek je dobro biti svjestan glasnoće smijeha i vaše okoline, kako bi izbjegli uznemiravanje kolega. Ali kao što je primjetio i profesor sa Harvard Medical School-a, Carl Marci: “Smijeh je društveni signal među ljudima. On je poput interpukcijskog znaka”.
Ponekad je usred stresnog dana, korisno imati izliv pozitivne energije.
Tekst „The Benefits of Laughing in the Office“ autorice Betty-Ann Heggie preveden je sa Harvard Business Review.
