Suštinski KPI – ključni pokazatelji performanse (engl. Key Performance Indicator) predstavljaju način na koji organizacija mjeri svoje performanse u određenim aktivnostima ili procesima. Izmjereni podaci se u suštini koriste da bi se utvrdio progres prema postavljenom cilju, pronalaženju prostora za poboljšanje kao i poređenju performanse sa konkurentnim organizacijama na tržištu.
Svaki proces ili aktivnost mogu da sadrže različite vrste pokazatelja performansi, zavisno od potreba vaše organizacije, ali oni najčešće korišteni su:
- Obrt zaliha
- Nivo zaliha
- Vrijeme isporuke
- Gubici na zalihama i/ili oštećenjima
- Ukupan profit
- Ukupni logistički troškovi i sl.
Međutim, nameće se pitanje koji KPI upravljanja lancima snabdijevanja zapravo odgovoraju vašoj organizaciji, tj. da li koristite one koje vam daju najrelevantnije podatke o vašem poslovanju. Antonio Zrilić, osnivač kompanije Logiko d.o.o. koja je specijalizovana za savjetovanje u SCM-u i jedan od izlagača na predstojećoj Targer SCM konferenciji za naš portal objašnjava: “Ključni pokazatelji poslovanja u SCM-u su uvijek vezani za tjekk robe i informacija kroz lanac kao što su lead time, nivo zaliha, stockout, brzina transakcija i sl. Međutim ne treba zaboraviti niti KPI-eve vezane za odnose sa partnerima. Oni su nešto manje opipljivi i zato ih je teško navesti. Ono što ja preporučam svojim klijentima je da probaju do tih pokazatelja doći indirektno tako da naprave vježbu definiranja što je to što ih dovodi do uspjeha u odnosima sa klijentima i partnerima i onda krenu prema nazad i traže koje su to mjere koje će im reći da napreduju u tom smislu.”
Pored navedenih ciljeva KPI-a upravljanja lancima snabdijevanja, njihovo praćenje nam može pomoći i situacijama ekonomskih kriza, ili u situaciji koja nas prati od prošle godine, a to je poremećaj lanca snabdijevanja uzrokovan COVID-19 pandemijom. Proizvođači, a i kupci su se našli u trenucima velike potražnje jedne vrste robe, i njene nestašice na tržištu, dok su pak drugi segmenti industrije svoju robu gomilali u prekomjerne zalihe, čekajući “bolja vremena”.
“Iz prethodnih recesija znamo da su prekomjerne zalihe bile zadnji čavao u lijesu nekih kompanija koje su se našle sa zalihama preko glave, a kupaca ni za lijek. Kao i kod prekomjerne težine tako i kod prekomjernih zaliha, one nastaju zbog prekomjernog unosa i premalog trošenja. Nove disrupcije sa nestašicom materijala i inflacijom cijena nas mogu zavarati da treba nekontrolirano gomilati zalihe. Trebamo se odagnati ovom impulsu i vratiti se Lean principima koji kažu da treba izbacivati viškove i razvijati odnose sa partnerima.” – preporučuje Zrilić kao jedan od odgovora na trenutne izazove u upravljanjima lancima snabdijevanja.
Iako je većina kompanija uspjela prilagoditi svoje poslovanje, nema sumnje da je budućnost neizvjesna kada se govori o otpornosti lanaca snabdijevanja na buduće izazove. U tu svrhu kompanije se moraju okrenuti izgradnji efikasnih i agilnih rješenja te digitalizaciji lanaca snabdijevanja. Samo neke od njih su:
- Holistički i dugoročni pogled na posao (jasna ideja odakle dolazimo i vizija kamo idemo),
- Jasna komunikacija,
- Disciplina,
- Jednostavan za razumjeti svakom (od vrha do dna hijerarhijske ljestvice) i
- Fleksibilan i otvoren način razmišljanja – nijedna ideja nije glupa jer ono što je jučer bilo nezamislivo danas je uobičajena praksa. – zaključuje Zrilić.
Na kraju, svejedno kojim putem ka jačanju vaših lanaca snabdijevanja odlučite da kročite, sigurno je da će proaktivnost organizacija utjecati na regulaciju globalne krize lanaca snabdijevanja. Na svakoj organizaciji ostaje da odluči u kojoj mjeri i na koji način će se posvetiti ovom segmentu svog poslovanja.
Ukoliko ste u potrazi za novim rješenjima ili primjerima dobre prakse, prijavite se na Targer SCM konferenciju i saznajte odgovore na ključna pitanja i izazove SCM procesa. Više informacija na linku.
