Izazovi sa kojima se susreće SCM
Nestašica naizgled beznačajnih stvari u našoj svakodnevnici može biti uzrok poremećaja lanca snabdijevanja. Eksplozija luke koja naizgled i nije bila važna za svjetsku ekonomiju dovela je do značajnih poremećaja lanaca snabdijevanja, dok je svima poznat događaj u Sueckom kanalu bacio svjetsku trgovinu na koljena. Bili mali uzroci, ili oni krupni, dovoljno je da samo jedan događaj pokrene lančanu reakciju unutar SCM-a. Bilo da se kompanija susreće sa izazovima poput pandemije, nekontrolisanog rasta cijene sirovina, nedostatka sirovina, povećanja cijene goriva, prekida rada luka, zatvaranja pomorskih kanala, cyber napada, geopolitičkih previranja i sl., svoje dobavljače je birala na osnovu cijene koju joj može ponuditi. Međutim, drugi faktori kao što je npr. dostupnost sirovina su stali rame uz rame sa faktorom cijene sa početkom krize uzrokovane pandemijom Covid19, i na taj način učinili da nije samo cijena ta koja diktira konkurentnost dobavljača na tržištu.
Da bi držale korak sa trendovima 2021.god. u procesu nabave, kompanije su morale povećati svoju transparentnost i učinkovitost. Pored toga, dobavljači koji su nastojali da održe konkurentnost na tržištu bili su primorani da smanje cijenu svojih usluga, pri čemu je kvalitet proizvoda ili usluga ostajao isti ili se poboljšavao.
Kako povećati transparentnost i učinkovitost SCM-a?
“Problem je što se vrlo malo ljudi unutar kompanije zanima šta se u procesu nabave zapravo dešava”, ističe Miljenko Stipić. Prema njegovom mišljenju, povećanje transparentnosti je ustvari povećanje broja ljudi koji su uključeni u proces nabave, tj. širenje spektra onih koji su zainteresovani za taj proces i njihov direktan uvid u način odvijanja procesa nabave. Transparentnost omogućava da kao što proizvodnja ima uvid u lanac nabave, da tako i nabava ima uvid u proces proizvodnje. U tom slučaju i jedni i drugi su u mogućnosti da pravovremeno reaguju na situacije poput nedostatka materijala za proizvodnju, lansiranja nove narudžbe i sl. Transparentnost pored toga što omogućava lakše informisanje svih odjela unutar kompanije o procesu nabavke, omogućava i uključenost kupca u taj isti proces.
Sve navedeno je mnogo lakše postići implementacijom odgovarajućeg ERP sistema sa integrisanim modulom za proces nabave. Pored toga, samu interakciju sa dobavljačima je poželjno evidentirati uz pomoć modula unutar sistema kako bi imali uspješno implementiran CRM (engl. Customer relationship management), ili kako ga je Stipić radije nazvao Partner relationship management, jer prema njegovom mišljenju naši i kupci i dobavljači predstavljaju neku vrstu našeg partnera. Na taj način imamo arhivirane sve dokumente vezane za naše “partnere”.
Povećanje učinkovitosti i u FactorOne ERP sistemu se postiže kroz MRP (planiranje prihoda i rashoda materijala) balansiranjem količinom optimalnih zaliha. Dalje, isti software nudi praćenje zaliha uz pomoć ABCxyz analize. Ova analiza predstavlja strateški alat u procesu nabave, na osnovu koje se određuju specifične strategije nabavljanja materijala. Također, mogućnost automatske pripreme i slanja upita dobavljačima putem e-maila, te vizuelna preglednost narudžbi olakšavaju povećanje učinkovitosti kompanije koja se oslanja na ERP sistem.
Da li vršite evaluaciju dobavljača?
Ako ste od onih kompanija koje nastoje izgraditi dobre odnose sa svojim dobavljačima, ali nemate sistem evaluacije dobavljača, neki ERP sistemi nude mogućnost ocjenjivanja dobavljača, te njihovo rangiranje na osnovu ocjene. U kriterij ocjene ulazi cijena, kvalitet robe, uslovi plaćanja, rok isporuke i sl.
Isti sistem vam olakšava proces reklamacije i povrata robe prema dobavljaču. Tu vam se otvara mogućnost i evidentiranja razloga povrata robe koje ste naručili. “Ako od 100 naručenih artikala vašem dobavljaču svaki put vraćate 15 ili 20 artikala, to je crveno svjetlo i znak za uzbunu da taj dobavljač sigurno nije dobar za vaše poslovanje.”, ističe Stipić.
Šta nam donosi budućnost u SCM-u?
Trendovi se mijenjaju iz dana u dan, i nema sumnje da će i sistemi unutar SCM-a doživjeti izvjesne promjene i napredak. Ono što se kao prva stvar nameće jeste diversifikacija dobavljača kao strategija djelimičnog ili potpunog upravljanja rizicima. Drugim riječima, u situaciji kada ne možete da se oslonite na svog primarnog dobavljača određenog artikla, imate niz drugih dobavljača prema kojima možete poslati upit za taj isti artikal.
Iako je evaluacija dobavljača trend koji polahko počinje da živi na našim prostorima, na audite dobavljača se gleda kao na ustaljenu praksu zemalja zapada i kao na trend koji naše kompanije tek trebaju da prigrle. Audit dobavljača podrazumijeva obilazak dobavljača, posmatranje njegovog procesa planiranja i upravljanja kvalitetom, ispitivanja odnosa i planiranja zajedničke budućnosti, te učestvovanje u određenim marketinškim aktivnostima dobavljača i sl. Pored toga, budućnost SCM-a nam donosi i eksterne audite dobavljača, a koji podrazumijevaju analizu poslovne i finansijske održivosti dobavljača.
Stipić nas savjetuje da pratimo i primjenjujemo alate velikih korporacija, a koje su uložile veliki novac u razne projekte kako bi pronašli najbolji način zaštite naših lanaca snabdijevanja od cyber napada. Cyber napadi u H1 2021., su rasli 40% u odnosu na H1 2020. Najpoznatiji napad u 2021. na SCM lanac je bio ransomware napad na Colonial Pipeline plinovod.
Integracija SCM lanca sa vašim dobavljačem je neizostavna stvar ako želite da svoj lanac snabdijevanja učinite boljim i učinkovitijim. Taj proces će zahtijevati međusobnu transparentnost vaše kompanije i vašeg dobavljača, u smislu dostupnosti podataka o stanju narudžbe, brzine isporuke, te eventualnim problemima koji su se javili u samom procesu isporuke. Na taj način ćete pravovremeno reagovati na sve naizgled nepredvidive situacije.
Dalje se postavlja pitanje da li mi kao kompanija možemo biti bolji i transparentniji prema našim kupcima, tj. kakav je naš SCM u očima kupaca? Ako smo svjesni činjenice da smo i mi nekome dobavljači, tj. da smo i mi dio sistema koji ima svog kupca, onda ćemo nastojati da budemo prema svojim kupcima onako kako želimo da naši dobavljači budu prema nama.
„Na ovaj način smo zaokružili pregled našeg dobavljača i procesa nabave u ERP sustavu, koliko je to moguće. Galileo je stavio 359° stupnjeva, jer uvijek ima jedan stupanj koji ćete vi dodati, zato što je vaša firma posebna i nije ista kao druge. Nadalje, briga za dobavljača i lanac. Sve je ovo fino, sve je ovo metrika, matematika i statistika, ali vaši dobavljači, a i vi prema vašim kupcima, su ljudi. Odnos između dobavljača i vas je brak, a da bi brak funkcionirao potreban je kompromis. Nikada ne zanemarujte ljudsku komponentu, i nikada ne zanemarujte da komunicirate sa ljudima.”, zaključuje Miljenko Stipić, voditelj razvojnog tima kompanije Galileo Software & Consulting.