Pandemija koronavirusa značajno je pogodila sve grane privrede, ali čini se da će se turizam u BiH još dugo nositi s njenim posljedicama. Smanjenje poslovanja u nekim je kompanijama imalo za posljedicu restruktuiranje poslovanja ali i brojna otpuštanja radnika. O tome kako su se nosili sa promjenama i kako posluju danas razgovarali su stručnjaci, vlasnici kompanija i turistički radnici tokom dvodnevnog webinara “Rješenja za trenutne izazove kompanija u oblasti turizma” održanog u organizaciji kompanije Targer Engineering & Consulting.
Samir Mešić, direktor firme BI consulting i agencije Lily travel koji je ujedno bio i moderator webinara kazao je kako je cilj webinara da se vidi kako se u trenutnoj situaciji može pomoći velikim i malim kompanijama u sektoru turizma, posebno kako da se nose sa promjenama i mogućnostima kriznog restruktuiranja poslovanja.
“ U turizmu su pali prometi, kao i broj zaposlenika. Nekim hotelima je promet sa 15 pao na 5 miliona KM a broj zaposlenih sa 160 na 60. Pritom su fiksni troškovi ostali isti. Zato je nužno da se kompanije prilagođavaju – kazao je Mešić navodeći primjer vlastite kompanije čija su osnovna ciljna grupa prije pandemije bili azijski turisti koji su nakon izbijanja pandemije prekinuli putovanja. Mešić i njegovi zaposlenici tada su fokus aktivnosti preusmjerili sa turizma na konsalting, što su nerijetko radile i druge kompanije.
Ističući kako su turistički radnici dočekali pandemiju potpuno nespremni, Sead Krupalija, direktor agencije BH Passport i predsjednik skupštine Udruženja turističkih privrednika kazao je kako je Udruženje vrlo brzo odredilo šta treba da radi a sve aktivnosti provođene su na nivou cijele države jer, prema njegovim riječima, turizam ne poznaje entitetske granice.
Glavni zadatak Udruženja je bio da apeluje na vlasti na svim nivoima da se ozbiljnije shvati stanje u turizmu a Krupalija je kazao kako je upravo inicijativa Federalnog ministarstva turizma pomogla da se sačuva najvrijednije a to je radna snaga. Krupalija je dodao da su najveći problemi činjenica da BiH nema ministarstvo turizma na nivou države i nedekvatan i zastario način izdavanja viza navodeći kako se politika ispriječila ukidanju viznog režima za državljanje pojedinih zemalja.
Stručnjak za turizam iz Singapura Modamed Ismail Hussain govorio je o tome šta bi BiH mogla ponuditi azijskim turistima i šta je to što oni traže kada su u pitanju putovanja. Prije svega bogatstvo kulture je ono što je prednost, a kao nedostatke navodi jezik, nepristupačnost, tranzit koji je često komplikovan, a onda su tu i uslovi i potreba za luksuznim smještajem te neizostavno pitanje sigurnosti.
Vladimir Sekulić, stručnjak za istoriju iz Beograda govorio je o tome kako u turističku ponudu integrisati bogato istorijsko naslijeđe. Kazao je kako istorija postaje sve manje zanimljiva novim generacijama te kako se moraju tražiti novi načini da se ona približi turistima.
– Govorim o interaktivnim prezentacijama, slušalicama, 3D predavanjima, panoramskim slikama, virtualnim pričama, hologramima… Istina je da to sve traži velika ulaganja no ona se vremenom mogu isplatiti. Najvažnije je naći vezu s novim generacijama – poručio je Sekulić.
Jasenka Ćorić je predstavila Projekat razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini koji je već ostvario saradnju sa 350 organizacija a fokusiran je na cjelokupni lanac vrijednosti u turizmu.
Tokom webinara čula su se i iskustva predstavnika turističkih agencija i kompanija iz Federacije i Republike Srpske o period prekinutog poslovanja usljed pandemije, nadajući se ipak da su najteži dani iza nas.
Adnan Kaljanac, direktor i vlasnik turističke agencije M-97 Tours govorio je o značaju diverzifikacije poslovnog modela i koliko ona može pomoći da se prevaziđu periodi krize. Kaljanac je istakao i nužnost povezivanja, ali i uspostavljanje standarda u turizmu kao primjer navodeći agencije koje prodaju aranžmane i usluge preko društvenih mreža bez registracije čime ruše standarde.
Branka Spasojević iz Turističke zajednice Jahorina kazala je kako ova planina ulazi, prema svim najavama, u odličnu zimsku sezonu.
– Imamo mnogo rezervacija i svakodnevne upite. Na čelu s direktorom, svi smo optimisti da će ovo biti odlična sezona ali i uvertira u odličnu ljetnu sezonu. Otvaranje zimske sezone, uz tri velika koncerta, najavljeno je za 2. decembar – kazala je Spasojević navodeći da je iza Olimpijskog centra Jahorina mnogo investicija te da će dobru sezonu na Jahorini osjetiti i Sarajevo i okolna mjesta. Spasojević je kazala da je šteta što u Federaciji BiH nije bilo programa turističkih vaučera kao u Republici Srpskoj, jer se on pokazao kao odličan potez.
Izuzetan pristup novim izazovima u turizmu predstavio je Armin Amidžić, direktor Turističke organizacije Grada Bihaća. Grupa mladih entuzijasta su od 2019.godine uradili projne projekte kako bi kompletnu ponudu Bihaćke regije predstavili na jedan novi, kreativan način istovremeno radeći na svijesti lokalnog stanovništa da doživi Bihać kao turističku destinaciju.
– Mi smo naslijedili sve nedostatke sistema, neuređenu naplatu boravišne takse, nedostatak registra ugostitelja… mi to tek sad pravimo. No to smo uspjeli promijeniti i iz ovog perioda pandemije Bihać izlazi kao pobjednik. Zahvaljujući brojnim projektima i aktivnstima koje smo pokrenuli – raftinge, akcije čišćenja rijeke Une, Ekoregatu, Bihaćko ljeto, turističke vaučere, promocije putem portala OdmoriuBiH.ba i Ekupon.ba, udruživanje ponuđača – dosta smo toga uradili i sad nas već vide kao turističku destinaciju – kazao je Amidžić.
Farida Cikotić iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma najavila je kako ove godine Vlada Federacije BiH planira donošenje uredne o pomoći i interventnim mjerama u oblasti obrta.
Njome će biti obuhvaćeni obrtnici i samostalni privrednici a koji su osnovani na osnovu Zakona o turizmu i ugostiteljstvu.
Danijela Lovrić iz Privredne komore Federacije BiH kazala je u zaključku webinara kako je važnost turizma, iako on pokreće sve ostale grane ekonomije, još uvijek nedovoljno prepoznata.
– Mislim da treba puno raditi na podizanju svijesi o važnosti turizma. Mi sada imamo i problem s radnom snagom a turističke škole više nisu toliko popularne. Zato moramo govoriti koliko je turizam bitan i koliko mogućnosti za zapošljavanje nudi – zaključila je Lovrić.
Sead Krupalija direktor agencije BH Passport i predsjednik skupštine Udruženja turističih privrednika kazao je kako razvoj turizma podrazumijeva i enormnu aktivnost javnog sektora te kako trenutno turizmom u BiH niko ne upravlja. Krupalija je kao problem naveo i činjenicu da kompanije iz turističke industrije imaju otežan pristup kreditnim sredstvima jer su svrstani u rizičnu kategoriju i smatra da se to mora promijeniti.
Kao jedan od primjera nepostojanja sistema navedena je i situacija sa turistima koji bi se zarazili virusom korona u Bosni i Hercegovini. Na ovaj problem, niko nije dao sistemski odgovor pa su turistički radnici prepušteni da sami postupaju u ovakvim situacijama. Učesnici su jednoglasno poručili da se vlasti moraju više uključiti u rješavanje problema u turizmu i upostaviti sistem za rad turističkih kompanija,
Ermin Smajlović iz projekta GIZ istakao je značajan projekat animiranja mikro preduzeća koji su dosta pogođeni krizom da se grupišu i sarađuju s lokalnom zajednicom i svim akterima u sektoru turizma kako bi zajedno kreirali što održivije i otpornije poslovanje i kako bi bili otporni na buduće krize. GIZ učestvuje i u dva projekta direktne pomoći EU for business i EU for business recovery kroz koje podržavaju projekte za mikro, mala i srednja preuzeća u saradnji s lokalnim zajednicama, a u toku je proces selekcije destinacija koje će učestvovati u projektu.
Podsjetimo, webinar je organiziran u okviru projekta EU4BusinessRecovery koji finansiraju Evropska unija i vlada SR Njemačke a koji zajednički implementiraju GIZ, UNDP i ILO.
