Europska industrija namještaja i drveta mora se prilagoditi transformaciji industrije 4.0. Postoje mnogi izazovi s kojima se industrija mora suočiti, kao što su konkurentna, inovativna i ekološka rješenja. Ipak, sektorski trendovi koji teže prilagođavanju proizvoda i razvoju ICT-a (eng. Information and Communications Technology – Informacione i komunikacione tehnologije) unutar preduzeća slični su ostalim proizvodnim sektorima.

Drveni proizvodi su izdržljivi, otporni i ne zahtijevaju puno održavanja. Osim toga, drvo je održivo jer je obnovljivo, dugotrajno, proizvodni proces ne stvara mnogo otpada, a kada se proizvodi lokalno, potrebe za transportom su minimalne.

Drvo se sve više koristi kao izvor obnovljive energije. Gotovo četvrtina (23%) proizvodnje trupaca u EU-27 u 2019. korištena je kao ogrjevno drvo. Što se tiče porijekla: 2019. godine u Europskoj Uniji bilo je oko 159 milijuna hektara šuma koje predstavljaju jedan od najvažnijih europskih obnovljivih resursa: 43% europskog zemljišta prekriveno je šumama koje se polako povećavaju.

Čini se da je industrija drveta i namještaja održiv sektor koji će zahtijevati manje napora kako bi se uskladio s “Europskim zelenim planom” i kako bi se postigla uspješna digitalna transformacija. Međutim, istina je da se industrija suočava s brojnim izazovima kako bi ostala konkurentna na europskom tržištu…

Višestruki izazovi vitalne industrije za Europu

U cijeloj EU-27 u 2018. bilo je oko 397 000 preduzeća aktivnih u drvnoj industriji, što predstavlja gotovo 20% proizvodnih preduzeća i zapošljava 3,1 milijun ljudi s bruto dodanom vrijednošću od 139 milijardi eura. Međutim, zbog visoke konkurentnosti u industriji drveta i namještaja, tržišni sektor mora se nositi s određenim poteškoćama. Prema obavještajnom izvješću Forest Industries-a, tržište drvnog namještaja u EU-u se smanjivalo prije pandemije. Jedan od razloga koje se spominje je gubitak udjela unutrašnjeg tržišta EU-a u 2019. kao pomoć inostranim proizvođačima: „U 2019. 86,4% ukupne prodaje drvenog namještaja na tržištu EU27+UK činili su proizvodi koji su proizvedeni unutar EU27+UK, neznatno niži postotak u odnosu na prethodnu godinu (87,6%).” Drugi relevantni podaci o industriji koji pomažu razumjeti globalno stanje tržišta jesu značajno povećanje uvoza drvnog namještaja u EU27+UK iz zemalja koje nisu članice EU-a, do 10% ili 6,7 milijardi eura u 2019. s Kinom koja je najveći vanjski dobavljač, (do 3,34 milijarde eura u 2019.), a uvoz iz tropskih zemalja porastao je ukupno 11%, na 1,87 milijardi eura.

Osim tog globalnog posmatranja, unutar industrije postoje četiri podsektora koja se moraju nositi s različitim izazovima: celuloza i papir, novine, namještaj i drvna industrija. Konkurencija sa zemljama sa niskim troškovima proizvodnje zajednički je problem za sve njih, a iako izvoz raste, porezi i izvozne carine ne pomažu u ostanku konkurentnosti, kao ni rast europskih cijena energenata.

U slučaju industrije celuloze i papira, digitalizacija je sudjelovala u smanjenju potrošnje grafičkog papira. Međutim, taj je pad, prema EU-u, uravnotežen rastom pakiranja i higijenskog papira. Povećava se i potražnja za domaćim drvetom, što podrazumijeva potrebu za boljom optimizacijom korištenja opskrbe sirovinom. Ovo posebno pitanje dijeli se i s drvnom industrijom.

S obzirom na pad grafičke industrije od krize 2008. godine, promjena navika i web-based mediji i e-rješenja značajno su smanjili prihode sektora. “Savršena oluja” koju grafička industrija proživljava kombinacija je političkih, ekonomskih, društvenih i tehnoloških pitanja, prema izvješću o budućnosti europske grafičke industrije. Izgradnja uspješne budućnosti, kaže se u izvješaju, mogla bi se, na primjer, položiti na usvajanje perspektive kupaca, usredotočujući se na razvoj vanjskih odnosa, ali i usavršavanje radnika.

Potrebe za digitalnim vještinama također su važne za industriju jer postoje specijalizirane i neprenosive vještine. Uz to, starija radna snaga i teškoće privlačenja mladih radnika u industriju namještaja i drvne industrije predstavlja veliki izazov: „Može se primijetiti da je 2014. godine oko 38% zaposlenih bilo između 25 i 39 godina, dok je 2005. godine bilo 45 godina. U 2005. godini samo 9% radne snage je prekoračilo 55 godina, dok je u 2014. ovaj broj povećan za skoro 15%. (Digit-Fur, 2019).

Šume u Evropi: nezakonito krčenje šuma i pitanja pravnog okvira

Što se tiče životne sredine, okviri EU su vrlo strogi i, u okviru Evropskog zelenog plana, Komisija je objavila novu strategiju EU za šume: „Strategija će imati za cilj da obezbjedi zdrave i otporne šume koje doprinose bioraznolikosti, klimatskim ciljevima i osiguravaju sredstva za život, a koji podržavaju kružnu bioekonomiju. Fokusiraće se na zaštitu šuma EU, obnovu i održivo upravljanje, te na svjetske šume koje još nisu pokrivene.”

Međutim, prošle godine Earthsight je razotkrio dokaze o sječi tokom perioda tišine u proljeće i rano ljeto od 2018. do 2020. u Ukrajini, koristeći rupe u zakonu koje su dozvoljene za „sanitarnu sječu“; „Teško je procijeniti kolika je sječa zaista potrebna i da li se žetva odvija pod strogom kontrolom“ (The Guardian, 2020.). Neprofitna organizacija stavlja u središte pažnje kompanije koje snabdevaju IKEA-u, iako je švedska kompanija za namještaj odbacila optužbe argumentirajući revizije šumarskih stručnjaka. Organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji optužila je i Forest Stewardship Council (FSC) koji je potvrdio porijeklo iz održivog drveta. Ono što je FSC rekao jeste i da zakon ove zemlje nije dovoljno jasan.

Neuspjeh u zaštiti šume je isti razlog zbog kojeg je Evropska komisija odlučila pokrenuti pravni postupak protiv rumunskih vlasti 2020. Prošlog decembra, druga istraga Earthsighta otkrila je da je više od 100.000 tona drvne građe povezano s jednom od najvećih ilegalnih ruskih skandala. Sa sječom drva ušli su u Evropu: “Kupci uključuju dobavljače vodećih evropskih lanaca DIY kao što su Leroy Merlin, Mr Bricolage i Castorama”. Nedavno je brazilska kompanija koja snabdijeva tržište SAD-a i Europe također optužena za nezakonite radnje koje nisu pomogle da se zaustavi uvoz.

Tražite alternativu za drvo: da li je to zaista rješenje?

Da li bi bilo lakše koristiti drugi materijal umjesto drveta? Razmatran je i proučavan niz alternativa. Jedna od najinovativnijih zamjena dolazi od američkih naučnika koji planiraju da “uzgajaju” drvo u laboratoriji koristeći 3D štampani gel za oblikovanje biljnih ćelija u željeni oblik. Dok je istraživanje još u toku, organizacija WWF predlaže diverzifikaciju pristupa kreiranju svakodnevnih proizvoda postavljajući sljedeće pitanje: Što ako bismo za kreiranje ovih proizvoda koristili nešto drugo osim novoposječenih stabala? Odgovor je jednostavan zašto ne koristiti drvo koje je obnovljeno, materijale kategorizirane kao otpad ili reciklirani papir. Druga alternativa bi mogla biti upotreba biljaka poput bambusa ili drugih stabala koja se ne koriste često, poput liptusa.

Industrija namještaja i drveta, koja se sastoji od većine malih i srednjih preduzeća, ima mnogo izazova koje treba pokriti kako bi zaista odgovorila na hitne zahtjeve novog Evropskog zelenog plana. Inovacija mora proći kroz sve sektore industrije i hitno se mora provesti dokvalifikacija. Konkurenciju sa zemljama sa nižim troškovima proizvodnje i koje možda manje gledaju na zakone o zaštiti šuma takođe je teško riješiti bez jakih zakonskih okvira.

Tekst “Furniture and Wood Industry: The forests and the obligation of taking care of the oxygen source of Europe” autorice Marjorie Grassler, preveden je sa Better Factory.