Je li napokon završilo? To je pitanje na vrhu jezika svim stanovnicima Zemlje već skoro 2 godine, dok tražimo trenutak kada bi mogli proglasiti kraj Covid-19 krize. Dok vakcine pružaju svjetlo na kraju tunela, nove varijante uključujući Delta i Omikron su dale odgovor na to pitnanje: Ne, ne još.
U 2021 nakon godine koja nas je natjerala da preispitamo pretpostavke i očekivanja za naš život i karijeru – tražili smo novi put, način života i rada koji nam se činio ispravnim i održivim u trajanju globalne pandemije.
Prigrlili smo nove vrste razdvajanja i decentralizacije: u načinu na koji radimo svoj posao, sa povećanjem udaljenog i hibridnog rada; u načinu na koji proizvodimo i otpremamo robu, uz rastuću naklonost prema lokalnim lancima nabavke u odnosu na globalne proizvodne centre; i način na koji rukujemo svojim novcem, kako personalizovanije bankovne i finansijske opcije dobijaju na snazi.
Društvo je počelo transformaciju u 2021. Iako posao nije završen nastaviti ćemo dorađivati i na novo definisati ovaj u potpunosti drugačiji svijet. Šta možemo očekivati u godini koja slijedi?
Svakog decembra urednici LinkedIn-a traže od naše zajednice influencera i kreatora da podijele velike ideje za koje vjeruju da će obilježiti godinu koja je pred nama. Ove godine, dok nastavljamo da se snalazimo usred nepredvidive pandemije, nudimo izbor ideja o tome kako će se sve razvijati– na poslu, kod kuće i svuda između.
1. Ući ćemo u zlatno doba vakcina
Današnje Covid-19 vakcine su razvijene u rekordnom vremenu. Međutim još dosta toga slijedi, sa još bržim razvijanjem vakcina koje mogu nakon jedne doze napsti više virusa u tijelu.
Kratkoročno, naučnici će nastaviti da testiraju isplativije, „isprobane“ vakcine zasnovane na proteinima koje bi mogle da se isporuče u siromašnije zemlje sa jednostavnijim načinima skladištenja, rekao je Brendan Borel, autor knjige „Prvi udarci : Epska rivalstva i herojska nauka iza trke za vakcinom protiv koronavirusa.”
Dugoročno, “istraživački timovi se nadaju da će razviti ‘pan-koronavirus’ vakcinu koja neće samo zaštititi ljude od svih varijanti Covida, već i potencijalno drugih vrsta gadnih koronavirusa, kao što je Bliskoistočni respiratorni sindrom”, dodao je Borrell .
Očekujte da će svi ovi napori biti brži. Naučnici i političari već ciljaju na vremenski okvir od 100 dana od “laboratorije do uboda”, rekao je Jeremy Farrar, direktor dobrotvorne fondacije Wellcome Trust sa sjedištem u Londonu. Ali Farar misli da je i to predugo. On predviđa skraćivanje vremenskog okvira od genoma do vakcine na samo sedam dana, sa globalnim uvođenjem u roku od 30 dana. Kako? Identificiranjem 20 do 50 porodica virusa u životinjskom carstvu s najvećim potencijalom za pandemiju i izgradnjom “biblioteke naprednih vakcina” koja može biti spremna uz samo manje izmjene.
“Ovo bi trebalo da bude naša ambicija za kraj ove decenije – slijetanje na Mjesec naše generacije”, rekao je Farar. — Beth Kutscher
2. Naša putovanja će postati lakša (ili će potpuno nestati)
Probudi se. Napravi kafu. Uradi malo posla. Povedi djecu u školu. Idi na posao. Dovedi djecu iz škole. Završi posao. Porast „hibridnog radnog dana“ – u kojem radimo od kuće i iz kancelarije – znači da više ne idemo svi na posao u isto vrijeme.
Fleksibilni rad je sada postala nova realnost: 93% radnika sa visokom školskom spremom širom svijeta želi slobodu odlučivanja gdje i kada će raditi svoj posao. A pošto su kancelarije ponovo otvorene, ljudi dolaze kasnije i odlaze ranije, prema podacima MillerKnoll-a. Prelazak sa tradicionalnih radnih vremena će ravnomjernije rasporediti saobraćaj tokom dana i dati tranzitnim sistemima neko prijeko potrebno olakšanje, kaže Ryan Anderson, potpredsjednik globalnog istraživanja u MillerKnoll-u.
Međutim koliko god dobro zvučao kraj gužve, trebamo gledati širu sliku, kaže Marco te Brömmelstroet sa Univerziteta u Amsterdamu.
Možda bismo trebali odbaciti putovanje na posao kakvo nam je poznato? “Da bismo poboljšali kvalitetu života, moramo postati manje ovisni o mobilnosti i više posvećeni lokalnoj blizini.” Obavljanje posla –u kancelariji – samo jednu šetnju ili kratku vožnju biciklom udaljenoj može biti realnost za više od nas. Barselonini Superblokovi i 15-minutni grad u Parizu nude nagovještaje onoga što dolazi. — Pieter Cranenbroek
3. Prodavači će prihvatiti stare i nove taktike da se bore protiv Amazona
Pandemija je promjenila maloprodaju. Prodavnice su zatvorile svoja vrata, mnoge od njih zauvijek, a prestanak fizičke kupovine se ubrzao. Sve ovo predstavlja odlične vijesti za online maloprodajne divove poput Amazona. Ali to je ostavilo mnoge tradicionalne prodvnice na mukama. U 2022. ovi prodavači će se boriti da vrate kupce, kombinacijom stare škole i vrlo novih taktika.
Korisnička usluga tipična za iskustvo fizičke kupovine će se proširiti na online platforme, uključujući usluge razgovora uživo, zaposlenike koji odgovaraju kupcima online, novu tehnologiju za precizno predviđanje veličine i kupovnih navika. Offline, trgovci će usvojiti usluge povrata, šaljući kurire da pokupe neželjene artikle na pragu kupaca. Vidjet ćemo i rast partnerstava sa firmama koje mogu da dodaju nove veze maloprodajnim lancima, kaže stručnjak za maloprodaju Richard Lim.
Prelazak sa fizičke maloprodaje se tu neće zaustaviti. Više prodavača će prihvatiti virtuelnu i proširenu stvarnost 2022. godine, omogućavajući kupcima interakciju s proizvodima u okruženjima koja nadilaze digitalne replikacije samo prodavnica. U novembru je Nike najavio da se udružio sa platformom za online igre Roblox kako bi stvorio virtuelni svijet u kojem korisnici mogu igrati mini-igre sa sportskim temama i obući svoje avatare u Nike opremu.
„Metaverzum može učiniti više da promjeni maloprodaju od bilo čega nakon predstavljana prve fizičke prodavnice“, kaže Cate Trotter, voditeljica trendova u konsultantskoj kući Insider Trends. “Ne radi se o stvaranju virtuelnih interpretacija prodavnice. Radi se o odvajanju maloprodaje od prodavnice i potpunom ponovnom osmišljavanju.” — Siobhan Morrin
4. Proizvodnja će napredovati – i postati pametnija
Pandemija, nestabilne promjene potražnje, val ekstremnih vremenskih prilika i nedostatak radnika i teretnog prostora stvorili su savršenu oluju za globalni lanac snabdijevanja. A u ovom dobu potrošačkog nestrpljenja, suočavamo se s rijetkim iskustvom: moramo čekati danima, sedmicama, mjesecima da dobijemo naše patike, automobile i igračke.
Stručnjaci vjeruju da će se ova kriza proširiti i nakon 2022. U Velikoj Britaniji, proizvođači se bore s onim što prodavačka organizacija Make UK naziva “savršenom olujom”: štetnom kombinacijom Covid ograničenja, rastućih troškova i otplate dugova. I dok sektor počinje da raste, čelnici su upozorili da poteškoće u lukama i transportu povećavaju njihove izglede. Direktor IHS Markit-a Rob Dobson rekao je za Independent da “teškoće koje su u toku uzrokovane Brexit-om… ograničavaju mogućnosti širenja na prekomorska tržišta” jer su proizvođači istovremeno bili pod pritiskom nedostatka osoblja i inflacije.
Kako bi troškovi bili pod kontrolom, sve više kompanija će početi graditi “pametne fabrike”, s naglaskom na automatizaciju, platforme u oblaku i druge tehnologije, tvrdi Stefano Elia, profesor na Politehničkom univerzitetu u Milanu. „[Ovo] će omogućiti firmama da smanje troškove, poboljšaju kvalitet i, iznad svega, pokrenu potražnju za kvalifikovanom radnom snagom u svojoj matičnoj zemlji ili regionu.”
Ipak, vodeća proizvodna središta neće prihvatiti ovu vijest ležeći. “Kina i druge slične zemlje će uvesti političke i ekonomske mjere kako bi povećale privlačnost svojih ekonomija”, kaže Elia. “Očekujem međunarodno takmičenje.” — Virginia Collera, Emma Hudson
5. Počet ćemo da posmatramo alge – i drugu „plavu hranu“ – na potpuno nov način
Procjenjuje se da će globalna populacija dostići 10 milijardi do 2050. godine i klimatske promjene koje dodaju slojeve neizvjesnosti našem sistemu proizvodnje hrane,ukazuju na to da se kriza hrane nazire. „Plava hrana“ – riba, vodene biljke, dagnje i alge – može ponuditi ključno rješenje
“Plava hrana” nudi i nutritivne i ekološke prednosti, što ih čini idealnim potencijalnim izvorom za buduće potrebe za hranom. Sadržaj proteina u algi, na primjer, veći je od konvencionalnih izvora kao što su meso, perad i mliječni proizvodi, a mogu se uzgajati bez slatke vode ili obradivog zemljišta. Morska trava je sposobna uhvatiti ugljik 35 puta brže od tropskih prašuma, može pretvoriti napuštene slane močvare u cvjetna staništa i čak se može koristiti kao alternativa riži.
„Iako je proizvodnja akvakulture nastavila rasti u posljednjih nekoliko decenija… potencijal svjetskih mora i oceana za pružanje zdrave i održive hrane ostaje uglavnom neiskorišten“, kaže Sander van den Burg, istraživač na Wageningen University and Research. Van den Burg vidi promjenu u 2022., kada ćemo postepeno vidjeti sve više plave hrane dostupne u lokalnim prodavnicama.
Da bismo iskoristili punu ekološku korist ovog izvora hrane, morat ćemo napustiti nekoliko trenutnih industrijskih praksi, kaže Van den Burg. On se zalaže za kružne tehnike, kao što je korištenje algi umjesto ribe za hranu i pronalaženje nove upotrebe za otpatke i druge nusproizvode u procesu proizvodnje hrane. — Liza Jansen
6. Četvorodnevna radna sedmica će postati konkurentska prednost
Tokom perioda velikog broja ostavki, milioni ljudi radili su više od samo odlaska sa posla. Ponovno su razmišljali o ulozi koju posao igra u njihovim životima. Sve je veći broj talentovanih, motivisanih ljudi koji su zainteresovani da urade odličan posao za kraće vreme.
Decenijama su lideri povezivali posvećenost sa dugim radnim vremenom. Konačno, sve se više prepoznaje da možete biti izvrsni u svom poslu i brinuti o svom radnom mjestu, a da to ne bude dominantan prioritet u vašem svijetu. Od Microsofta u Japanu do Semcoa u Brazilu i vlade Islanda do Perpetual Guardiana na Novom Zelandu, organizacije pokušavaju da shvate kako četverodnevna radna sedmica funkcioniše.
Prije Covid-19, to je bila novina. U 2022. četverodnevna radna sedmica mogla bi početi da postaje konkurentska prednost za kompanije. Kompanije koje nude 50 dodatnih dana slobode godišnje lakše će privući i zadržati talentovane ljude. Ako ste shvatili da je život nešto više od posla, teško je zamisliti primamljiviju i uzbudljiviju ponudu.
Svako radno mesto ima gravitaciono polje. Lideri koji ozbiljno shvataju četvorodnevnu radnu sedmicu privući će zvijezde u svoju orbitu. — Adam Grant, organizacijski psiholog u Whartonu, domaćin TED podcasta WorkLife i autor knjige „Razmisli ponovo: Moć saznanja onoga što ne znaš“
7. Sportaši će na drugačiji način naprezati svoje mišiće za timove i lige
Poslednjih godina, vrhunski profesionalni sportisti na svijetu su se ohrabrili kada je u pitanju donošenje odluka o tome gdje i pod kojim uslovima igraju, i kako timovi i lige rade. Očekujte da će ovaj uticaj rasti u narednoj godini.
Unosni televizijski poslovi doveli su do ogromnog povećanja plata vrhunskih sportista. A društvene mreže su sportistima ponudile direktnu vezu sa navijačima.
Planovi za Superligu, koja bi drastično promijenila fudbalski pejzaž Velike Britanije i Evrope, otpali su nakon kritika vrhunskih igrača, uključujući Kevina de Bruynea, Andera Herrera, Mesuta Özila i Jordana Hendersona. U svijetu tenisa, bojkot medija Naomi Osake na French Openu u početku je izazvao pometnju, ali je na kraju doveo do manje rigidne politike medija.
Ovo se proteže i na društvene pokrete. Sportisti širom svijeta, uključujući Lewisa Hamiltona iz Formule 1, olimpijce iz Tokija i američke košarkaške zvijezde – da spomenemo samo neke – pobrinuli su se da pokret Black Lives Matter ostane u centru pažnje tokom cijele godine. Zvijezde na odgođenom fudbalskom turniru Eura 2020. praktično su izbacile pića sa zaslađivaćima iz konferencija za novinare na prvenstvu.
U prethodnim vremenima, takvi napori bi bili ugušeni od strane rukovodilaca tima i lige. Ali društvene mreže su promijenile narativ u korist igrača. “Novi kanali komunikacije”, kaže Iker Casillas, bivši golman Real Madrida i španske reprezentacije i izvršni direktor Fondacije Real Madrida, “omogućavaju nam da prenesemo našu poruku bez izobličenja.”
Uz Zimske olimpijske igre u Kini i FIFA Svjetsko prvenstvo u Kataru ove godine, neće nedostajati mogućnosti za igrače da se njihova poruka čuje. Pritisak raste. — Marco Valsecchi, Emma Hudson
8. Zaposleni na prvim linijama otpora će uživati u novom uticaju
Prošle jeseni, dok je Amazon pojačao svoju uobičajenu potrabu za radnicima uoči sezone praznične kupovine, kompanija je ponudila bonuse za potpisivanje do 1.000 funti kako bi privukla nove zaposlenike u skladište. Ove godine gigant e-trgovine nudi čak trostruko veći iznos.
Nakon godina izdržavanja stagnirajućih plata i turobnih uslova rada, svjetski radnici na prvoj liniji u oblastima kao što su maloprodaja, ugostiteljstvo i usluge kupcima mogli bi ući u bolja vremena.
Ryan Buell iz Harvardske poslovne škole tvrdi da će pametni poslodavci početi uviđati prednosti ponovnog uspostavljanja bližeg ljudskog kontakta s kupcima u svijetu nakon pandemije. To će se prevesti u “povećane naknade i poboljšano raspoređivanje” za radnike na prvoj liniji koji ostvaruju ovakav odnos, tvrdi Buell.
Glavna ekonomistkinja LinkedIn-a, Karin Kimbrough, ide korak dalje, predviđajući da će “zaposleni nastaviti da sklapaju teže dogovore s poslodavcima”. Hiljade poslodavaca u Ujedinjenom Kraljevstvu sada plaćaju radnike i izvođače znatno više od zakonskog minimuma, prema podacima Fondacije Living Wage Foundation, jer nedostatak radne snage raste. Ova nova budućnost će sadržavati više zaposlenika koji se bore za svoja prava, koji neće oklijevati da napuste ako su nezadovoljni, kaže Joshua Luna, osnivač Mgmt-a, organizacije za obuku i treniranje. „Dinamika moći će se pomeriti sa poslodavaca i ostaviti ih da žude za talentima kao nikada ranije“, tvrdi on. — George Anders, Joseph Milord, Andrew Seaman, Siobhan Morrin
9. Samorastući novac će transformisati naše finansijsko blagostanje
Još u danima sa više ljudske interakcije, postojao je bankar koji je znao sve o vama i koristio to znanje da optimizira vaše finansijsko stanje. Zatim je došlo doba digitalizacije, u kojem je napredna tehnologija usvojena i radi bez ljudskog dodira. Kao rezultat toga, veliki broj kupaca osjećao se nedovoljno usluženim, prenaplaćenim i preopterećenim.
Upravo sada krećemo u područje istinski digitalnog. Novi proizvođači počinju da vraćaju “ljudski” element u proizvode kroz funkcionalnost kao što su obavještenja u stvarnom vremenu, umjetna inteligencija i mogućnosti upravljanja ličnim financijama, a sve to ima za cilj educirati pojedince o svakodnevnim izborima koje donose, ali u osnovi pokušavaju promijeniti život na bolje.
Sljedeće poglavlje u 2022? Ono što ja zovem “samoodržavajući novac”. Zamislite svijet u kojem je bankarstvo toliko kontekstualno da je utkano u samu tkaninu vašeg svakodnevnog života umjesto da budete uvijek usporavajući faktor za finansijske odluke. Svakodnevna potrošnja i vaš finansijski proizvod mogu se optimizirati kako biste osigurali da uvijek efikasno trošite. Vaši iznosi koji se mogu uštedjeti i uložiti mogu se maksimizirati kako bi se osigurali najbolji mogući financijski povrati, a svaki dugoročni dug se može upravljati i smanjiti. Vaš uređaj postaje vaš privatni bankar u vašem džepu, i baš kao i Teslin samovozeći automobil, algoritmi provajdera vas vode od A do B do C uz minimalnu intervenciju. Ovo su banke koje prelaze sa pružanja glupih proizvoda na inteligentne usluge koje transformišu ne samo vaš novčanik već i vaše bogatstvo i zdravlje. — David Brear, izvršni direktor i suosnivač 11:FS
10. Tehnološki giganti će biti konkurenti – pa čak i zamijeniti – vladu na globalnoj sceni…
Države su bile glavni pokretači globalnih poslova skoro 400 godina, zadužene za vođenje rata i mira, obezbjeđivanje javnih dobara, pisanje i provođenje zakona i kontrolu tokova informacija, dobara, usluga i ljudi. Dosta. Tehnološki divovi kao što su Meta (Facebook), Google, Amazon i Alibaba sve se više ponašaju kao suvereni, nadmećući se državama za uticaj na naše živote.
Kako se sve više svijeta digitalizira, kontrola ovih kompanija nad robom i uslugama potrebnim za vođenje modernog društva – uključujući izborni integritet, telekomunikacijske mreže, infrastrukturu clouda, logističke mogućnosti, sisteme plaćanja, istraživanje svemira, pa čak i nacionalnu sigurnost – će se produbiti.
Utjecaj tehnoloških giganata izazvat će brojne reakcije lidera u SAD-u, Kini i Evropi, koji se svi slažu da moraju biti oštriji prema tehnološkim kompanijama. Ali nemojte očekivati da će bilo koji od ovih napora ići do kraja – dijelom zato što lideri nisu usklađeni s prirodom problema, dijelom zato što im nedostaje stručnost i institucije da efikasno reguliraju tehnološke divove, a dijelom zato što se plaše da bi prekoračenje moglo omesti inovacije i rast. Što znači da je, barem u bliskoj budućnosti, moć tehnoloških kompanija spremna da preraste sposobnost i volju vlada da ograniče svoj autoritet. — Ian Bremmer, predsjednik Eurasia Group
Članak “20 Big Ideas that will change our world in 2022” preveden je sa Linkedina.
