Federalna vlada Belgije završila je sa višesedmičnim debatama kako bi donijela promjene koje će dozvoliti četiri radna dana sedmično u državi, izvještava Brussels Times.
S promjenjivom potražnjom tokom godina pandemije, priroda posla se promijenila, kao i očekivanja zaposlenika od posla i zaposlenja. Dok mnogi žele da provode više vremena sa svojim porodicama, ostali žele da istražuju nove avenije ili da provode vrijeme poboljšavajući svoje vještine. Sedmica od četiri radna dana pruža više fleksibilnosti zaposlenicima da postignu svoje ciljeve bez narušavanja svojih prihoda.
Šta je sa produktivnošću?
Eksperimenti raznih razmjera, počevši od kompanija pa do država, su provođeni u ovoj domeni i ubjedljivo pokazuju da produktivnost zapravo raste zahvaljujući fleksibilnom radnom vremenu.
Da bi zadržali svoje plate, radnici rade dodatne sate u toku radnih dana. Belgija se odlučila na istu rutu, dozvoljavajući radnicima da rade 9.5 sati svaki dan kako bi nadoknadili dodatan slobodan dan. Dodatnih pola sata se može dodati radnom danu ako se može postići dogovor između poslodavca i zaposlenika.
Zaposlenici također mogu odabrati da rade više sati jedne sedmice, a manje druge sedmice, što im dozvoljava da balansiraju poslovni i privatni život u zavisnosti od individualnih potreba i okolnosti. Poslodavci koji se ne slažu sa zahtjevima za fleksibilnim radom moraju podnijeti detaljano, pisano opravdanje zašto ga odbijaju, sudeći prema UPI izvještaju.
Pored smanjenja broja radnih dana, vlada želi da poslodavci ulažu u obučavanje osoblja kako bi dodali vještije zaposlenike na tržište rada. Počevši od ove godine, poslodavci trebaju uložiti u obavezna tri dana obuke za njihovo osoblje, što će se povećati na četiri naredne godine i zaustaviti se na pet dana godišnje od 2024.
Zaštita zaposlenika i platformskih radnika
Da bi dodatno zaštitila radnike od poslovnog pritiska, vlada je produžila pravo diskonektovanja za sve kancelarije koje imaju 20 ili više zaposlenih. Ova regulacija, uvedena za federalne zaposlenike ranije ovog mjeseca, zabranjuje šefovima da zovu radnike nakon normalnog radnog vremena.
Debate koje su prethodile ovim mjerama su uveliko bile fokusirane na platformske radnike koji imaju fleksibilno radno vrijeme, ali ne uživaju benefite zaposlenja kao što je plaćeni odmor i zdravstvena zaštita. Belgija je najavila osam kriterija kojima se testira da li je radni odnos između platforme i platformskih radnika autoritativan (poslodavac – zaposlenik). Čak i ako su samo tri od ovih kriterija zadovoljeni, platforma je dužna prijaviti radnika kao zaposlenika i pružiti mu socijalne benefite.
Vlada će također proširiti ”Akt o nesreći na radnom mjestu iz 1971.” da obuhvata i platformske radnike, budući da su za njih 15 puta veće šanse da dožive nesreću tokom rada, kaže belgijski ministar ekonomije Pierre-Yves Dermagne.
Planovi također teže da smanje vremenski period kada zaposlenici mijenjaju zaposlenje. Dozvoljavajući im da počnu raditi na novom poslu u toku otkaznog perioda će olakšati belgijskim radnicima da promijene zaposlenje.
Odredbe ovih planova će dodatno proći kroz neke promjene nakon feedbacka od socijalnih partnera, prije nego što se pošalju pred parlament da bi se uveli u novi zakon, izvještava Brussels Times.
Pored Belgije, Škotska i Japan također rade na uvođenju sedmice sa četiri radna dana.
Članak ”Belgium will implement four-day workweek”, autora Ameya Paleja, preveden je sa portala Interesting Engineering.
