U ovom dijelu konferencije učestvovali su: Enver Kapić, country menadžer za BiH u kompaniji Reynaers Aluminium Sarajevo, Adnan Jelačić, komercijalni direktor grupacije APS Facade i suvlasnik kompanije u Holandiji, Elmir Pašić, direktor i vlasnik kompanije Accedo Sarajevo kao i direktor prodaje kompanije BoWiDo iz Doboja, i Amer Hećo, suvlasnik i menadžer u kompaniji Fossna groupe iz Praga.
Moderator panela bio je Tarik Kadrispahić, direktor kompanije Targer Engineering & Consulting. Kadrispahić je istakao kako je cilj panela da svaki učesnik ponese neku od ključnih poruka koja će mu pomoći da unaprijedi svoj rad, što se na kraju i ostvarilo.
Kako se i prema sastavu panelista moglo zaključiti, ova industrija naročito sarađuje sa Holandijom, a kako su naveli tu saradnju uvezala je ekipa od nekoliko ljudi iz BH industrije koja je otvorila radna mjesta za stotine radnika. Ovaj primjer jasno pokazuje koliku dobrobit društvu može donijeti proaktivnost i agilnost pojedinca.
Kako doći do boljih tržišta?
Jedno od ključnih pitanja na koje se tražio odgovor bilo je kako da naše firme budu bolje, kako da dođu do boljih tržišta, odnosno do boljih kupaca.
Na ovu temu Kapić je konstatovao: “Izvrsnost je ono što se ovih dana traži. Da bismo to postigli moramo imati eksperte za svaku oblast. Međutim, u našim firmama ljudi često rade više različitih poslova i ne postaju eksperti ni u čemu.”
“Svaki investitor prvo traži kvalitet, zatim rokove isporuke, pa tek onda cijenu. Naročito u posljednje dvije godine. Zato se svaka kompanija mora usmjeriti na izvrsnost, razvijati se kroz edukaciju, treninge, softvere, tehnologiju, itd.”, zaključio je Kapić.
“Veoma je bitno imati nekoga lokalno (u državi na čije tržište izlazimo) ko može pratiti proces izlaska na novo tržište. Nekog ko zna, ko ima konekcije, ko može prodati, ko zna trendove i kako sve funkcioniše na tržištu. Problem BiH je u tome što ljudi nemaju znanja o tome, pa je zato bitno da se prenose znanja iz drugih država. Prenos znanja omladini u BiH je ključni faktor.”, dodao je Jelačić.
Pašić je zaključio: “Rokovi isporuke su problematični – konstantno se dešava rast prodaje. Važno je biti pripremljen da se odgovori na zahtjeve kupaca. Rokovi isporuke trenutno mogu biti ključna konkurentska prednost.”
“Već u samom početku obrazovni sistem ograničava edukaciju. Ne postoji škola za proizvođača PVC i ALU prozora, vrata i fasada. Zato je potrebno poraditi na edukaciji svih nivoa koji rade u ovoj branši.”, na kraju je dodao Hećo.
Šta je kruna zbog koje biste preporučili nekog/izabrali ga za saradnika?
Između ostalog, Hećo je na ovu temu istakao: “Mora biti uvezan sistem, od projektovanja do ugradnje. Kvalitet je na prvom mjestu.”
“Timovi koji djeluju proaktivno i koji ne traže krivca nego rješavaju probleme su ključni timovi za saradnju u bilo kojem obliku. Tehnologija se kupi, stvari se nauče, ali prepoznavanje sebe i proaktivno djelovanje je put do uspjeha.”, dodao je Kapić.
Kako pospješiti izvoz? Kako se izboriti sa velikim projektima?
“Zbog jeftiniće radne snage veoma je teško biti konkurentan sa istokom. Zato treba težiti zapadnjačkom tržištu. Dobar put je i saradnja sa lokalnim timovima. Integracija je način za uspješan izlazak na velika tržišta i osvajanje velikih projekata.”, rekao je Kapić.
Ključna poruka koju je na ovu temu kazao Jelačić bila je da se treba držiti onog u čemu ste najbolji, a za sve ostalo se uvezati sa drugima.
Kako izbjeći ilegalne poslove montaže/ugradnje na izvoznom tržištu?
Svjesni činjenice da ilegalni poslovi montaže/ugradnje na izvoznom tržištu još uvijek postoje, panelisti su dali savjete kako da se takvi poslovi izbjegnu, odnosno eliminišu u potpunosti. Hećo, kao suvlasnik i menadžer kompanija koja djeluje na stranom tržištu, savjetuje: “Treba tražiti bolje, veće projekte. Trebaju se uvezivati firme iz različitih djelatnosti koje će profesionalno obavljati svoj dio posla. Svoje resure treba trošiti samo na ono u čemu smo izvrsni. Povezivanje profesionalnih, čak i velikih firmi koje su specijalizovane za određenu oblast. Vertikalna integracija je ključ uspjeha. Ilegalno se mora promijeniti, jer na taj način firme neće nikad postići veliki projekat.”
Servis centri?
Nakon ove diskusije, uslijedila je diskusija sa učesnicima na temu formiranja servisnih centara u ovoj industriji. Mišljenja učesnika bila su različita. Rasprava je bila energična. Razmjenjivala su se praktična iskustva, iznosili izazovi iz svih oblasti ove industrije, te razmjenjivali savjeti.
Kako su učesnici, a i panelisti zaključili, u ovoj industriji manji je prostor za osnivanje servisnih centara nego što je to u nekim drugim industrijama, zbog garancije kvaliteta, C znaka, dokumentacije koja prati građevinski proizvod, itd.
Na kraju su učesnici izrazili želju za tradicionalnim okupljanjima ovakvog tipa, razmjenom kontakata sa ostalim učesnicima i panelistima, te kazali kako će zajedničkim snagama težiti ka napretku.
