Manje sunčeve svjetlosti i hladnije vrijeme, zajedno sa strahovima oko troškova rasvjete i grijanja naših domova i radnih mjesta, čini se da trenutno zaokupljaju misli mnogih ljudi.
Zima može biti mračno doba za neke, bukvalno i emotivno.
Kako prelazimo u zimske mjesece, postoji rizik od poremećaja u našim cirkadijalnim ritmovima (naš unutrašnji tjelesni sat), koji su regulirani sunčevom svjetlošću. Serotonin (hormon koji utiče na vaše raspoloženje) i melatonin (hormon zbog kojeg se osećate pospano) takođe mogu biti poremećeni smanjenim izlaganjem sunčevoj svetlosti.
Oko 5 – 10% odraslih Britanaca i Iraca pati od sezonskog afektivnog poremećaja (SAD) (ref.). Ima tendenciju da pogađa mlađe ljude i žene nešto češće.
Sezonski afektivni poremećaji može uključivati loše raspoloženje, razdražljivost, osjećaj očaja, letargiju, poteškoće s koncentracijom i spavanje duže od normalnog. Uticaj se razlikuje od osobe do osobe, ali za neke može biti prilično značajan.
Neki od tretmana za sezonski afektivnog poremećaja mogu uključivati terapiju svjetlom (gdje se specijalna lampa koristi za stimulaciju izlaganja sunčevoj svjetlosti), kao i terapije koje se koriste za liječenje depresije kao što su terapije razgovorom, antidepresivi ili mjere životnog stila kao što su vježbanje i upravljanje stresom života.
Možda ste neko ko obično doživljava tugu, ali želite da ova godina bude drugačija.
Kao i u svakom teškom periodu u našim životima, kroz njih nam mogu pomoći otporne misli i otporne akcije. Važno je kako razmišljamo i razgovaramo o izazovu i o sebi, a važno je poduzeti radnje koje vraćaju vašu energiju da se uhvatite u koštac s izazovima.
Radnje za obnavljanje energije:
- Fizička aktivnost
Pokreni se! Započnite dan šetnjom, udahnite malo svježeg zraka na pauzi za ručak, idite na trčanje uveče – u kojoj god vrsti aktivnosti uživate, pobrinite se da je malo kretanja ugrađeno u vaš raspored i o tome se ne može pregovarati.
Ne brinite o tome da treba da bude visokog intenziteta, ne brinite da ćete morati napraviti tačno 10.000 koraka. Ne dozvolite da to postane zastrašujuće. Počnite s malim i potražite načine da ugradite više kretanja u svoj dan. Ako trenutno radite oko 3.000 koraka dnevno, na primjer, pokušajte doći do 4.000 ili 5.000. Kvalitet vašeg sna će također biti bolji ako ste bili aktivni tokom dana, ali pokušajte izbjegavati vježbanje kasno navečer jer će vašem tijelu trebati neko vrijeme da se opusti.
- Higijena spavanja
Idite u krevet i budite se otprilike u isto vrijeme svaki dan i noć (uključujući i vikende).
Ne gledajte u ekrane neposredno prije spavanja.
Imajte na umu da kofeinu može trebati i do 10 ili 12 sati da potpuno napusti vaše tijelo, pa možda pređite na pića bez kofeina za popodne.
Napravite raspored kako biste se pripremili za spavanje, kao što je odlazak pod topli tuš, čitanje, meditacija. Spavajte u mračnoj, hladnoj i tihoj sobi.
Ja lično koristim masku za oči koja ima ugrađeni Bluetooth zvučnik i mogu povezati svoj telefon da pustim vođenu meditaciju koja će mi pomoći da se smirim. Nisam mislila da bih voljela spavati s maskom za oči, ali primijetila sam poboljšanje u kvaliteti sna nakon što sam je koristila.
- Društvena interakcija
Govorite ljudima, o dobrom i lošem. Provedite vrijeme sa svojim voljenima i budite prisutni dok to radite, bez ometanja. Vaša puna pažnja je dragocjen dar koji možete dati nekome, a on će bolje odgovoriti nego ako mu posvetite manje od vaše pune pažnje.
Usmjeravanje vaše pažnje na druge također može poboljšati vaše raspoloženje jer vam ponekad oduzima fokus od vlastitih briga.
Ako nemate nekoga za koga smatrate da možete razgovarati kada se zaista mučite, razmislite o razgovoru sa savjetnikom ili terapeutom. Važno je imati nekoga sa kim osjećate da možete biti ono što jeste, gdje možete biti iskreni prema svojim izazovima bez straha od osude.
Otporne misli:
- Optimizam
Optimizam nije jednostavan, staviti ružičaste naočale i reći sebi da će sve biti u redu. Optimizam dobro funkcioniše kada je uparen sa osjećajem realizma – gledanje na ono što objektivno postoji, mogućnost da se odmaknete od vlastitih emocija i razvijate uvjerenje da možete utjecati na ishode u svom životu kako bi stvari uspjele. Radi se o uokvirenju prepreka i izazova kao prilika za učenje, a ne kao katastrofa.
Takođe se radi o shvatanju da ništa nije trajno; bilo da prolazite kroz dobra ili loša vremena, ona ne ostaju zauvijek ista. Svaka emocija i situacija su privremene. Možete odabrati da pričekate da nešto prođe i vidite hoće li biti bolje, ili možete odabrati da pronađete načine da se usredotočite na ono što je pod vašom kontrolom i što možete učiniti da poboljšate svoju situaciju čak i u maloj količini.
- Fleksibilnost
Ako imamo čekić, svaki problem vidimo kao da je ekser. Ako smo kruti u svom razmišljanju i držimo se onoga što nam je najpoznatije (što je, inače, krajnje prirodno), onda rizikujemo da propustimo nove načine rješavanja naših problema.
Poduzimanje koraka da budete otvoreniji i da vidite tuđe stavove ili perspektive može vam pomoći da se bolje nosite s drugim ljudima ili nepoznatim situacijama.
Pokušajte uzeti nešto malo u svoju dnevnu rutinu – kao što je put do posla ili ono što obično jedete za ručak – i učinite nešto malo drugačije. Možda se osjećate neugodno, ali što više to radite, postaje lakše, što će značiti da ćete biti bolje opremljeni da se nosite sa značajnijim promjenama ili nepredvidljivošću.
- Umanjite
Ponekad se možemo zaglaviti u svakodnevnim problemima i izgubiti iz vida širu sliku. Pokušajte da se isključite iz situacije i razmislite o tome koji su vaši širi ciljevi i koje stvari čine vaš život smislenim i ugodnim. Pokušajte stvoriti male korake akcije ili ostvarive prekretnice s kojima možete napredovati.
Ako se nosite s nečim teškim, podsjetite se da to nije potpuno sveprisutno, da ne utiče na svaki aspekt vašeg života. Možda nećete uvijek imati osjećaj da imate mnogo opcija, ali uvijek će postojati neki element izbora, neki aspekti vaše situacije na koje imate utjecaj.
Ova lista prijedloga je daleko od iscrpne. Također možete razmotriti kako se brinete o svom duhovnom blagostanju (npr. meditacija, molitva, joga, vođenje dnevnika, boravak u prirodi, itd.), svoje kreativne mogućnosti, kako postavljate granice (tj. pravite pauze od posla, prekidate vezu s telefona i e-pošte neko vrijeme), ili ono što jedete (na primjer, raznolika ishrana s puno cjelovite hrane će vam pomoći da dobijete energiju; obroci s vlaknima i proteinima će vam pomoći da se duže osjećate sito).
Šta je sa radnim mjestom?
Ako ste poslodavac ili vođa, mogli biste razmisliti kako biste željeli podržati ljude koji se možda bore.
Jedan od načina je imati empatiju; Shvatite da je veća vjerovatnoća da će iskazivanje podrške zaposleniku dok prolazi kroz teško vrijeme pomoći u tom teškom trenutku nego ako to zanemarite ili ako naglasite važnost da njihova produktivnost ne padne.
Možda biste mogli ponuditi fleksibilno radno vrijeme kako biste omogućili ljudima da počnu kasnije ujutro, ili to provesti kao eksperiment da vidite da li zaposleni mogu biti jednako produktivni ako imaju jedan sat manje u radnom danu.
Često se posao širi ili skuplja kako bi odgovarao broju sati u danu. Kao što smo vidjeli tokom pandemije, ljudi mogu prilagoditi svoju radnu lokaciju ili radno vrijeme, a da to ne znači da će doći do pada produktivnosti. Mnogi poslodavci preispituju značaj koji se tradicionalno pridavao bivanju za stolom od 9 do 5 kao mjerenje radnog učinka, i umjesto toga traže načine da mjere učinak kroz učinak, a ne vrijeme.
Članak Winter Wellbeing autorice Julie O'Sullivan C.Psychol. preveden je sa portala Linkedin.