Na PIT DrwoCon 2023 – konferenciji drvne/industrije namještaja održane 16. i 17. Marta u Sarajevu ispred kompanije Frontline d.o.o kao jedne od lidera u distribuciji industrijske opreme koja omogućava naprije optimizaciju internih logističkih procesa, govorili su Dijana Fejzić i Mustafa Bevrnja. Skrenuli su pažnju na očuvanje zdravlja i poboljšanje produktivnosti radnika kroz upotrebu ergonomskih mjera.
Svakodnevni rad u drvnoj industriji zahtijeva angažman velikog broja radnika koji su izloženi različitim vrstama fizičkih opterećenja. Takva radna okolina može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme radnicima, poput bolova u leđima, mišićnih oboljenja i problema s kičmom. Osim što utječu na zdravlje radnika, ovi problemi smanjuju produktivnost i smanjuju kvalitet proizvoda.
Kako bi se smanjio broj radnika koji pate od bolova u leđima i mišićnih oboljenja, te povećala produktivnost radnika u drvnoj industriji, sve više se primjenjuju ergonomske mjere. Industrijska ergonomija se može definisati kao proučavanje prilagodbe radnih zadataka ljudskim sposobnostima i prirodnim pokretima tijela. Cilj ergonomije u industriji je dizajnirati i upotrijebiti opremu i sisteme koji ne oštećuju zdravlje radnika.
Prema istraživanjima, čak 24% radnika u drvnoj industriji ima bolove u leđima, a 22% boluje od mišićnih oboljenja. Osim toga, 66% radnika je izloženo ponavljajućim radnim zadacima i vibracijama, što sve zajedno predstavlja značajan rizik za zdravlje radnika. Primjerice, na višelisnim paralicama često se mogu vidjeti radnici krupnije građe kako podižu velike terete bez adekvatnih pomoćnih sredstava, što dodatno opterećuje njihova leđa i mišiće. Također, radnici drže alat (npr. ručne brusilice teške i po 5kg) u rukama u neadekvatnom položaju, što može dovesti do mišićno-koštanih oboljenja. Čak i manji radni komadi mogu biti veliko opterećenje za radnike, posebno ako se nalaze na paletama u velikom broju, što zahtijeva da svaki komad bude posebno dohvaćen. Ove brojke su alarmantne, a posebno za industriju u Bosni i Hercegovini koja se bori s nedostatkom radne snage. Ove brojke ukazuju na to da se svaka kompanija bori svakodnevno sa bolovanjima uzrokovanim neergonomskim uslovima rada. Stoga, implementacija ergonomskih mjera može značajno smanjiti ove brojke i poboljšati zdravlje i produktivnost radnika u drvnoj industriji.
Kada su radnici u pravilnom položaju i ne osjećaju značajno opterećenje tijela, oni su manje umorni i manje podložni greškama, što opet dovodi do povećanja kvaliteta proizvoda. S druge strane, neergonomski dizajnirana radna mjesta dovode do pada performansi radnika do kraja radnog vremena, što može uzrokovati ozbiljne povrede na radu i dodatne troškove za kompaniju. Pored toga što su poslovi u drvnoj industriji fizički zahtjevni, ti isti radnici nerijetko imaju veliko znanje i stručnost u iskorištenju materijala i raznim vrstama ušteda na svom radnom mjestu. Međutim, ako pogledamo krivu kod neergonomskih radnih mjesta, vidimo da performansa radnika do kraja radnog vremena pada na 40%. To znači da i njihova koncentracija pada, pa ako imate jednog prosječnog radnika kreirate situaciju u kojoj će isti radnik biti neobazriv prema kvalitetu samih radnih komada, uzrokujući ostale distrupcije u cjelokupnom toku procesa proizvodnje. U jednom trenutku ćete biti u situaciji da zbog zamora radnika umjesto 300 ispravnih komada na paleti imate 280, što automatski nameće replaniranje cjelokupnog proizvodnog procesa.
Ergonomski dizajnirana radna mjesta ne samo da smanjuju rizik od ozljeda i poboljšavaju zdravlje radnika, već mogu povećati produktivnost za čak 25%. Razlog tome je što ergonomski dizajnirana radna mjesta smanjuju umor radnika i pomažu im da ostanu fokusirani i produktivni tokom cijelog radnog dana. Također, radnici koji rade na ergonomski dizajniranim radnim mjestima imaju manje prekida u radu, što znači da se poslovi mogu obavljati brže i efikasnije.
Trenutno stanje drvne industrije u BiH kaže da se ne možemo osloniti na to da ćemo imati dovoljno radnika sa stručnim znanjem u drvnoj industriji. Zato je važno da se usredotočimo na osposobljavanje ljudi različitih pozadina za rad u ovom sektoru. Međutim, ako ne osiguramo ugodno i sigurno radno mjesto, radnik će otići tamo gdje su ti uslovi prisutni. Zato predlažemo da se fokusiramo na kritične radne pozicije i da provedemo ergonomske analize kako bismo identificirali prostor za poboljšanje.
Umjesto skupih investicija, potrebno je razmotriti jednostavna rješenja poput kolica ili metalnih konstrukcija koje će osigurati da materijal bude dostupan radnicima na ispravnoj visini i mjestu. Time ćete osigurati da su “fizički zahtjevna radna mjesta” prilagođena svima.
Ako ipak razmišljate u pravcu investicija, znajte da su one zaista brzo isplative, a sa druge strane osiguravate dugoročno zadovoljstvo i motiviranost zaposlenih.
Tokom izlaganja, učesnici konferencije su imali priliku vidjeti na koji način se mogu koristiti senzori u svrhu praćenja pokreta tijela i kasnije analize istih. Ta jednostavna tehnička rješenja predstavljaju ergonomsku budućnost uz pomoć kojih ćemo lahko dolaziti do ergonomskih analiza rada čovjeka.
Međutim “ovo je neki futur 3, za nas. Može se različitim metodama uraditi svašta. Ali, ja bih volio da zapamtite samo jednu stvar danas. Zanemarite čak i čovjeka. Ne ugađate vi nekome drugom ako mu olakšate radno mjesto. Poboljšavate svoju kompaniju, i zadržavate ljude i uložene resurse i ostvarujete uštede na mjestima na kojima niste mogli ni zamisliti da ćete uštediti.”, zaključio je Mustafa Bevrnja, R&D eksper za ergonomiju i optimizaciju kompanije Frontline.
