Na PIT Safety – konferenciji o ergonomiji i sigurnosti na radu, učesnici su imali priliku da čuju izlaganje i učestvuju u radionici koja je održana od strane kompanije Frontline d.o.o.
Kompanija Frontline d.o.o se postavila kao lider u zagovaranju provođenja ergonomskih analiza radnih mjesta na prostoru BiH kompanije, okupivši tim stručnjaka koji se bave ovim segmentom analize rada i pokreta radnika.
Zašto ergonomija radnih mjesta? Zašto se uopšte “zamarati” sa tom temom? Odgovor je vrlo jednostavan: svako od nas voli da radi na ugodnom random mjestu. Naravno, idealno dizajnirano mjesto ne postoji. Ali, zato postoji ergonomično.
Autoindustrija je jedna od najvećih i najvažnijih industrija na svijetu, i kao takva u svijetu ergonomije je postavila standarde. Toyota proizvodni system, kao vodeći system svijeta, fokusira se na povećanje efikasnostii i smanjenje gubitaka u proizvodnom procesu. Međutim, jedan od glavnih prioriteta ovog sistema je staviti čovjeka u fokus proizvodnje. Ergonomija, tj. proučavanje radnog okruženja i procesa kako bi se radnici ugodno i sigurno osjećali u svom radnom okruženju, igra ključnu ulogu u ovom sistemu. To znači da Toyota proizvodni sistem uključuje procese dizajnirane za poboljšanje ergonomije radnih mjesta, što rezultuje poboljšanjem kvaliteta proizvoda i smanjenja broja ozljeda na radu. Sve za dobrobit radnika. A i procesa.
Međutim, vjerujemo da se mnogi ljudi na našim prostorima zapitaju kako kombinovati Lean (izvorno TPS) i ergonomiju. Jer sva ta “pomagala” u procesu usporavaju proces?! Jer je Lean filozofija fokusirana na procese potičući proizvodnju da bude što efikasnija, dok je fokus ergonomije potreba radnika.
Gledajući na taj način reklo bih se da su ova dva pojma nespojiva.
Međutim, oni odlično idu zajedno pod ruku, jer kombinacijom Lean i ergonomije postižemo veću produktivnost, profitabilnost i održivost procesa.
Kroz timski rad i kooperativne procjene, ova dva principa mogu djelovati zajedno kako bi radno mjesto učinili PRODUKTIVNIJIM i SIGURNIJIM—eliminišući gubitke i smanjujući rizik od povreda zaposlenika.
U svrhu dokaza ove kompatibilnosti, tokom konferencije, kompanija Frontline je održala interaktivnu radionicu sa učesnicima, i to sa sljedeći postavkama:
RADNA STANICA 1 – Tradicionalni pristup manipulacije materijalom koji najčešće viđamo u našim fabrikama. Palete ulaznog i izlaznog materijala se nalaze na podu, obično udaljene i po nekoliko koraka od radne stanice.
RADNA STANICA 2 – Manipulacija materijala se vrši uz pomoć egzosketela. Pozicije paleta koje se nalaze na podu su također udaljene od radnih stanica jer na taj način simuliramo stvarno uređenje radnih mjesta. Funkcija egzoskeleta je da pruži podršku tijelu radnika, odnosno da olakša radnicima podizanje teških tereta, smanji rizik od povreda i umora mišića, poveća produktivnost i efikasnost procesa proizvodnje.
RADNA STANICA 3 – Manipulacija materijala se vrši tako što su ulazna i izlazna paleta postavljene u visini pojasa radnika. To se u stvarnoj situaciji može postići uvođenjem podiznih platformi na radnim mjestima. Podizne platforme imaju zadatak da osiguraju da radnik u svakom trenutku svoj radni materijal preuzima sa optimalne visine, bez bespotrebnih pokreta i saginjanja.
Učesnici su dobili zadatak da prate proces, izmjere vrijeme ciklusa, te zapišu sva moguća poboljšanja koja se mogu sprovesti na radnim stanicama.
Rezultati su sljedeći:
RADNA STANICA 1: vrijeme ciklusa 10s/paket; kapacitet smjene: 1890 paketa
RADNA STANICA 2: vrijeme ciklusa 8s/paket; kapacitet smjene: 2677 paketa
RADNA STANICA 3: vrijeme ciklusa 4s/paket; kapacitet smjene: 5355 paketa
Na ovaj način jednostavnim eksperimentom se može zaključiti da eliminacijom Lean gubitaka poput skraćenja transporta i eliminacije dodatnih i nepotrebnih kretanja i koraka, te dizajniranjem radnog mjesta koje olakšava posao radniku značajno utječe na smanjenje vremena ciklusa rada, a direktno time i na povećanje kapaciteta smjene.
Dalje se nameće sasvim logično pitanje: zašto se ne bavimo ovim stvarima u proizvodnji? Zašto povećanje naših kapaciteta ne postižemo ovim jednostavnim trikovima i minimalnim ulaganjima?
Kompanija Frontline je na ovu temu predstavila ergonomski projekat rađen u bankarskom sektoru, gdje su u zonama rada unutar arhivskih skladišta i trezora eliminisani svi ergonomski neadekvatni položaji, a efikasnost rada je povećana i do 20%.
Ako može bankarski sector razmišljati u ovom pravcu, zašto ne može proizvodnja?
Pitanje koje su izlagači nametnuli kao ključno, prikazavši nekoliko primjera dobre prakse implementacije Lean-a i ergonomije, bez velikih investicionih ulaganja.