Jeste li se ikada zatekli da pokušavate raditi, ali vaš um je posvuda? Možda se borite s predstojećom prezentacijom ili razmišljate o pogrešnom koraku na nedavnom sastanku, a ove misli samo izjedaju vašu produktivnost. Ili možda ležite u krevetu, širom otvorenih očiju, očajnički želite da zaspite, ali užurbane misli vam jednostavno ne dozvoljavaju?
Ako klimate glavom, niste sami. Zapravo, oko 50% naših svakodnevnih misli, prema studiji, nije ni povezano s onim što trenutno radimo.[1]
Dakle, koje su to tačno misli koje ometaju? Dr. Patrick Keelan, psiholog iz Calgaryja i Cochranea, to jednostavno kaže: [2]
“Ove misli mogu biti o zabrinutosti u vezi s nekim predstojećim događajem ili izazovom ili mogu uključivati razmišljanje o nekom događaju ili interakciji koja se nedavno dogodila.”
Mogu se manifestovati kao negativne misli, neočekivani impulsi ili nasumične sesije sanjarenja koje su poznate i kao unutrašnje smetnje, koje nas odvlače od naših trenutnih zadataka.
Kako možemo očistiti svoje umove i brzo se riješiti ovih ometajućih misli? Kako možemo biti prisutniji i fokusirati se na ono što planiramo da radimo?
Prije nego što dođemo do toga, ključno je razumjeti zašto uopće stalno imamo ove ometajuće misli.
Zašto me stalno ometaju misli?
U suštini, mi smo dizajnirani da imamo ometajuće misli. To nije samo čudna osobitost koju vi ili ja imamo; to je ljudska stvar.
Psiholozi Matthew Killingsworth i Daniel Gilbert otkrili su ovo svojim istraživanjem.[3] Proučavali su navike 2.250 odraslih i zaključili da ljudi provode oko 47 posto budnih sati bez uma u drugom svijetu. Ovaj fenomen je poznat kao “lutanje uma” ili “misao nezavisna od stimulansa”. To je dio našeg svakodnevnog života koji je toliko uobičajen u našem postojanju da često nismo ni svjesni da se to događa.
Možete ga uporediti sa stalnim zujanjem frižidera ili redovnim kucanjem sata – uvijek je tu, ali ga zaista primjećujemo samo kada je posebno glasno ili kada iznenada prestane.
Dodatno tome, studije su otkrile da zapravo nemamo dugi raspon pažnje. Ljudska pažnja se smanjila sa 12 na 8 sekundi za manje od dvije decenije zbog digitaliziranog načina života, prema istraživanju Microsoft Corp. iz 2015. godine.[4]
Naš fokus treperi kao svijeća na vjetru, lako ga zanjiha i najmanji povjetarac. Upravo ovaj kratki raspon pažnje čini nas ranjivim na smetnje, uključujući one dosadne, nametljive misli koje kao da dolaze niotkuda.
Kako se brzo riješiti ometajućih misli
Dakle, da, naš mozak je prirodno podešen da luta i raspon naše pažnje nije tako čvrst kao što bismo se mogli nadati. Ali ne, ne morate dozvoliti da vas vaše ometajuće misli izjedu.
Evo koraka koje možete poduzeti da biste se riješili ometajućih misli:
- Ne pokušavajte ne razmišljati o mislima koje vas ometaju
Suprotno onome što možda mislite, pokušaj odagnanja tih misli neće uspjeti. To je kao kad vam neko kaže da ne razmišljate o bijelom slonu i prva stvar koja vam padne na pamet je bijeli slon.
To je zato što vaš um ne obrađuje dobro negativnosti. Kada mu kažete da nešto ne radi, ono se fokusira na ono što pokušavate izbjeći.
Ova zanimljiva moždana čuda poznata je kao „supresija misli“.[5] To je dokazano iznova i iznova u istraživačkim studijama, gdje se učesnicima govori da mogu kratko razmišljati o bilo čemu, osim o jednoj određenoj stvari – bijelom medvjedu. Gotovo uvijek, rezultat je da sudionici ne mogu a da ne razmišljaju o tom bijelom medvjedu.
Dakle, pokušaj da odagnate ometajuće misli samo vas natjera da više razmišljate o njima.
- Parkirajte svoje misli
Zamislite da je vaš mozak užurban parking. Kada dođe neka nametljiva misao, umjesto da joj dozvolite da blokira saobraćaj, prouzrokuje haos i konfuziju, dajete joj parking mjesto.
U praksi, to možete učiniti tako što ćete zapisati bilješku na komad papira i ostaviti je sa strane za kasnije. Ova tehnika, koju sportisti često koriste da bi se nosili sa nametljivim mislima tokom izvođenja, omogućava vam da se nosite sa mišlju koja vas ometa kada ste spremni, a ne na njeno sopstveno insistiranje.[6]
Ideja koja stoji iza “parkiranja” vaših misli nije da ih ignorišete ili potisnete, već da zakažete vrijeme kasnije u toku dana da se s njima pozabavite. Radi se o postavljanju granica svojim mislima i kaži im: “Doći ću do tebe, ali ne odmah.”
Ako se posvetite rješavanju ovih misli u određenom kasnijem trenutku, otkrit ćete da postaju manje ometajuće. Zašto? Jer znaju da će dobiti svoje vrijeme u centru pažnje, ali ne odmah.
Možda zvuči čudno pomisliti da vaše misli mogu ‘znati’ bilo šta, ali zapamtite, vaše misli su dio vas. I baš kao dijete koje prigovara pažnji, vaše će misli nastaviti nametati ako se osjećaju ignoriranim.
Govoreći svojim mislima: “Pozabaviću se tobom kasnije”, potvrđujete njihovo prisustvo, a da im ne dopuštate da otmu vaš trenutni zadatak ili aktivnost.
Umjesto da se pokušavate izboriti s tim ometajućim mislima, dajte im kaznu za parkiranje i recite im da ćete se pozabaviti njima u određeno vrijeme.
- Odredite vrijeme za rješavanje ovih misli
Treći korak se vrti oko postavljanja određenog vremena za rješavanje ovih parkiranih misli. Priznali ste ih, parkirali ste ih i sada je vrijeme da se pozabavite njima.
Tokom ovog posvećenog vremena ‘obrade misli’, uključite se u neku vrstu dijaloga sa svojim mislima.
Razmislite o svakom i razmotrite:
Možete li poduzeti nešto u vezi s tim?
Postoji li nešto što možete učiniti kratkoročno ili dugoročno? Identifikujte ove radnje i planirajte ih u svom rasporedu.
Na primjer, ako ste zabrinuti zbog predstojeće prezentacije, možete li sada odvojiti malo vremena da se počnete pripremati? Ili ako je to dugoročnije pitanje kao što je učenje nove vještine za posao, možete li potražiti neke online kurseve ili knjige za početak?
Da li su ove misli zapravo brige u vezi nečeg neizvjesnog?
Brinete li se zbog scenarija ‘šta ako’ koji se može dogoditi ili ne mora? Ako je tako, možda je sve što vam treba je rezervni plan.
Na primjer, ako ste zabrinuti da će kiša pokvariti vaš događaj na otvorenom, možete li identificirati zatvoreni prostor kao plan B? Zapamtite, možete kontrolisati samo ono što je u vašoj kontroli.
Šta ako ništa ne možete učiniti u vezi s tom mišlju? Možda se radi o nečemu u prošlosti ili nekom događaju daleko u budućnosti. Ako se nađete u ovoj situaciji, preduzmite sljedeći korak.
- Vježbajte sabranost
Misli da ne možemo da parkiramo ili zakažemo mogu se zadržati, čineći da se osjećamo nelagodno ili anksiozno. Šta da radimo sa ovim? Prakticiramo pažnju, za koju je dokazano da uspješno smanjuje lutanje uma.[7]
Umjesto da se borimo protiv ovih misli, sjedimo s njima, grlimo ih i puštamo ih. Pomalo je kao da sjedite na obali rijeke i gledate kako voda teče, promatrajući svaku misao kako dolazi i odlazi.
Evo jednostavnog načina da to učinite:
- Zatvorite oči i polako, duboko udahnite.
- Dok dišete, počnite da imenujete misli u svojoj glavi. To bi moglo biti nešto poput „brinite se za sutrašnji sastanak“ ili „žalite zbog te svađe“.
- Priznajte svaku misao onako kako se pojavljuje, a zatim je pustite da prođe, slično kao lišće koje pluta niz potok.
Zapamtite, cilj nije očistiti svoj um ili se oduprijeti razmišljanju o ovim mislima. Radi se o tome da ih posmatrate bez osuđivanja, da prepoznate njihovo prisustvo, ali ne dopustite im da vas kontrolišu.
Prema mom vlastitom iskustvu, ova praksa je bila od velike pomoći. Donosi osjećaj smirenosti i spokoja, čak i usred oluje misli.
To je takođe odličan način da mi pomogne da zaspim noću. Umjesto da se borim sa mislima, dajem im prostora i pritom sebi dozvoljavam da se opustim i utonem u san.
Završne misli
Misli koje ometaju ponekad se mogu osjećati kao neželjeni uljezi, ali umjesto da pokušavamo ušutkati ili ignorirati te misli, trebali bismo ih prihvatiti. One su nam prilike da se uključimo, razmišljamo i učimo.
To je razlog zašto kada vam u um uleti neka ometajuća misao, ne biste je trebali odgurnuti ili zanositi njome. Umjesto toga, priznajte to, parkirajte ju i kada dođe vrijeme, pozabavite se time. A ako se ništa ne može učiniti u vezi s tim, jednostavno sjedite s tim i pustite da prođe.
Ne radi se o postizanju stanja blaženstva bez misli, već o pronalaženju uravnoteženog i zdravijeg odnosa s našim mislima.
Reference:
[1]Matthew A Killingsworth, Daniel T Gilbert: A wandering mind is an unhappy mind
[2]Dr. Patrick Keelan: Dealing with distracting thoughts: A good way and a bad way
[3]Matthew A Killingsworth, Daniel T Gilbert: A wandering mind is an unhappy mind
[4]TIME: You Now Have a Shorter Attention Span Than a Goldfish
[5]Encyclopedia of Applied Psychology: Thought Suppression
[6]Oxford Reference: Parking Thoughts
[7]Association for Psychological Science Journal: Mindfulness Training Improves Working Memory Capacity and GRE Performance While Reducing Mind Wandering
Članak „ How to Get Rid of Distracting Thoughts Fast “, autora Leon Ho, preveden je sa portala LifeHack.
