PIT Krajina 2023 će se održati 21. i 22. septembra, 2023. godine u Bihaću i već sa nestrpljenjem očekujemo početak ovog velikog događaja.
Program će obilovati mnogim relevantnim stručnim izlaganjima, a jedan od izlagača, koji svaki put oduševi jasnoćom, pitkošću i općeshvatljivim porukama je prof. Hadis Bajrić sa kojim smo razgovarali o problematici radne snage, uzrocima, različitim aspektima i poimanjima iz ugla poslodavaca ali i radnika te mogućim rješenjima.
Odlazak radne snage u razvijene zemlje Zapadne Europe se nastavlja iako je primjetan značajan rast plaća u BiH. Da li je rast plaća prespor ili je zakasnio i kako zaustaviti ove trendove odlaska radne snage?
“Činjenica je da u posljednje vrijeme plaće rastu intenzivnije u odnosu na prethodne decenije ali postoji i teorija po kojoj rast plaće pospješuje migracije. Kada su prosječne plaće na nivou 50 % do 70 % plaća razvijenih zemalja emigracija je u najvećoj ekspanziji. Migracije su niske ako su primanja ispod 40 % u odnosu na razvijene zemlje te je očigledno da za migraciju treba imati sredstava i određene preduslove koji nisu ispunjeni gdje vlada teško siromaštvo. Kada primanja pređu 70 % primanja razvijenijih zemalja tada dolazi do naglog pada migracija. Prema ovom modelu mi smo u kritičnoj zoni. Kako zaustaviti trendove odlaska? Po ovoj teoriji je osigurati plaće koje su na 80 % evropskog prosjeka.”
Evropa kroz troškove jedne stipendije i jednog semestra kroz razmjenu studenata akvizira naše najbolje studente. To je dvostruka šteta i nepravda.Ljudi ne odlaze samo zbog plaća, osim kompleksne političke situacije, šta su još razlozi da ljudi odlaze iz BiH?
“Tako je, ljudi ne odlaze samo zbog plaća, ljudi odlaze zbog različitih želja i potreba. Radim sa studentima i u prilici sam da pratim razvojni put velikog broja tih mladih ljudi. Često se desi da najbolji odlaze, odlaze oni koji se ne boje izazova, u stvari oni žele nove izazove. Iznimno sposobni mladi ljudi, a ovo je kategorija koja je pokretač svakog društva, odlaze jer im nedostaje izazova, oni žele da rade stvari na najvišem nivou, oni žele da igraju „ligu šampiona“ i idu tamo gdje će zadovoljiti tu potrebu.”
Pojašnjavajući izneseni stav, prof. Bajrić dodaje da je najbolji odgovor na ovo pitanje dao Abraham Maslow još prije 80 godina kada je definisao piramidu potreba.
“Na dnu piramide su fiziološke potrebe i sigurnosne potrebe. Tako je plaća za radnike čija su primanja nedovoljna da pokriju mjesečne troškove najbitnije sredstvo kompenzacije. Ovu kategoriju radnika ne mogu zadovoljit atraktivne boje fabričke fasade, zdravi obrok ili team building na Uni ili Neretvi. Kako plaća raste i bazne potrebe su osigurane počinju se aktivirati potrebe iz gornjeg dijela piramide na čijem vrhu je poštovanje i samoostvarenje. Pogrešno je potrebu izražavanja kreativnosti, potrebu samopotvrđivanja ili potrebu preuzimanja odgovornosti pokušati kompenzirati plaćom. To je razlog što u posljednje vrijeme i osobe sa nadprosječnim primanjima napuštaju poslodavce i mijenjaju kompaniju ili sredinu.”, pojašnjava.
“I na kraju, možda i najveći problem, ne samo BiH nego cijelog regiona, je taj da su uspjeli, a mi smo im dozvolili ili bili direktni saučesnici, da nam omrznu državu u kojoj živimo. Nikako nije dobro kad dobar dio omladine završava škole planirajući svoj život negdje u EU”, naglašava prof. Bajrić.
Šta nas čeka u budućnosti?
“Prošlost nam je pokazala da bi trebali više da učimo iz iskustva naših zapadnih komšija ili susjeda. Činjenica je da ono što se dešava u Sloveniji i Hrvatskoj sa faznim pomakom od 5 do 10 godina dolazi i kod nas. Dakle, ako ne budemo imali neke tektonske poremećaje za 10 godina ćemo u proizvodnim kompanijama imati preko 60 % strane radne snage. Ovo ne treba potiskivati, ignoristi, već priznati da je ovo nova stvarnost pa da vidimo kako možemo privući najkvalitetniju radnu snagu sa tržišta čija smo poželjna radna destinacija. Kako da odgovorimo na izazove integracije te nove radne snage koja već u Bosnu dolazi iz Nepala, Bangladeša, Indije i sl. Kako da prilagodimo regulativu, kako da zaštitimo prava tih ljudi i td.”
Radnici misle da se vlasnici i menadžment nepravedno bogate preko njihovih leđa. Koliko u ovome ima istine? Da li je opravdan animozitet radnika prema vlasnicima i menadžmentu?
“Nažalost u prosjeku profitabilnost naših kompanija je niska i mnoge kompanije nemaju mogućnost davati evropske plaće. To je posljedica neprofitabilnih poslovnih modela, odsutstva ulaganja u razvoj vlastitih proizvoda, inovacije i edukaciju kao i nerazvijenosti šire infrastrukturne podrške. Pored toga većina poslodavaca ima hipoteku lošeg i izrabljivačkog odnosa prema radnicima. Osim hipoteke to je bio i stil upravljanja, a to je jako teško mijenjati. Mnogi će propasti prije nego budu spremni za promjenu vlastitog upravljačkog stila, neki će biznise prepustiti djeci, profesionalnom menadžmentu, što je dobro.”
Kako možemo stići na onih magičnih 80 % evropskih primanja? Da li to znači da naši radnici trebaju biti duplo ili višestruko produktivniji?
“Dobra vijest je da ne trebamo biti duplo produktivniji, dovoljno je da budemo bolji 10 % kako bi mogli isplaćivati evropske plaće, ali o tome ćemo na predstojećem PIT Krajina 2023 događaju gdje držim izlaganje na tu temu. Dakle odgovor i detalje ćete čuti na samom događaju ili eventualno pročitati na vašem portalu nakon izlaganja.”
Obrazovanje mora ostati besplatno, ali ne smije biti džaba, a pogotovo ne uzalud.
I pitanje za kraj ovog intervjua bilo bi kako spriječiti trajni odlazak mladih kadrova koji su tek završili škole i fakultete?
“Neodrživo, nekorektno i bezobrazno je da država snosi sve troškove obrazovanja i svega šta ide uz godine odrastanja i onda kada država očekuje povrat investicije ta investicija bude isporučena EU. To je nepravedno prema onim koji ostaju u BiH i koji su izdvajali za obrazovanje. Evropa kroz troškove jedne stipendije i jednog semestra kroz razmjenu studenata akvizira naše najbolje studente. To je dvostruka šteta i nepravda. I ne, nije kriva Evropa, oni rade ono što je njihov interes, ali i mi moramo štititi svoj interes. Da ne budem pogrešno shvaćen, ja sam za to da se ljudi slobodno kreću, da su mobilni, da se obrazuju u inostranstvu, da idu i da žive i rade tamo gdje će biti korisniji, ali svako treba da plati svoje dugove. Obrazovanje mora ostati besplatno, ali ne smije biti džaba, a pogotovo ne uzalud. Model je vrlo lako osmisliti ako ima hrabrosti i volje. I da povučem paralelu sa fudbalom koji mi na našim prostorima vrlo dobro razumijemo, mladi fudbaler Ajaxa sigurno neće u bescjenje biti isporučen Bayern Münchenu ili Manchester Unitedu, ne možemo ni mi sebi priuštiti taj luksuz da isporučujemo besplatno naše talente BMW, Audiju, Boschu ali ih isto tako ne smijemo pustiti da propadaju i da se nedovoljno brzo razvijaju.”, zaključio je prof. Bajrić.
Podsjećamo, profesor Bajrić će biti jedan od stručnih izlagača na predstojećem PIT Krajina 2023 događaju i svakako da će unutar svog izlaganja na temu “Kako naše kompanije mogu isplaćivati evropske plaće?” govoriti detaljnije o problematici ali i rješenju ovog pitanja.
Ako se još niste prijavili na ovaj događaj, to možete učiniti putem linka.
Pročitajte i najavu za B2B sastanke: Odlična prilika za bh. kompanije automobilske industrije i spasite datum.
