Svijet se naočigled i brzo mijenja, brže no ikada prije. Dakako, brojni su uzroci ovih promjena, ali konačan njihov otisak trpe ljudi, radna i poslovna okruženja.
Koji su rezultati aktuelnih istraživanja upravljanja talentima u promjenjivom okruženju? Možemo li steći dublje razumijevanje izazova i prilika na savremenom tržištu rada?
O ovome je danas na konferenciji drive 2023: Leadership and Talent Conference govorila Nermana Ajanović-Hajdarpašić, direktorica operacija kompanije Kolektiv/Mojposao.ba. Kako bi razmjere ovih promjena bile jasne, možda je dovoljno reći kako se, možda prvi put u povijesti, promijenila pozicija poslodavaca i poslotražilaca.
Naime, kako Ajanović-Hajdarpašić ističe “pregovaračka moć sada je na strani poslotražilaca te, u ovome slučaju, poslodavci moraju ulagati dodatne napore kako bi privukli i zadržali talente.”
Sigurnost i posao dobrog balansa
Šta je važno poslotražiocima? Istraživanja pokazuju da većina ispitanika želi dobar posao s dobrim balansom između privatnog i poslovnog života kako bi imali vremena za porodicu, prijatelje i hobije, čak njih 75 posto.
Pandemija korona virusa korjenito je utjecala na poslovne modele većine profesija i sektora te zakonom nužnosti nametnula hibridni rad.
“No, nije sve u hibridnom radu, niti u broju radnih sati: 86 posto ljudi u Bosni i Hercegovini žele raditi puno radno vrijeme, što vjerovatno ime veze sa sigurnošću; 53 posto njih bi radije radilo isključivo iz firme, 43 posto bi radije biralo hibridni model, dok bi samo 5 posto ispitanih radije radilo isključivo od kuće”, ističe Nermana Ajanović-Hajdarpašić.
Očigledno je da polovina ljudi smatra da hibridni rad i rad od kuće ne osigurava dobar balans između privatnog i poslovnog života.
Razlozi potrage za (drugim) poslom
Zašto se ljudi odlučuju na promjenu posla? Nezadovoljstvo primanjima ili trenutnom pozicijom u hijerahiji ili organizacijskoj shemi sigurno su najzastupljeniji motivi: “56 posto osoba aktivno traži posao i kao najčešći razlog navode nezadovoljstvo plaćom ili želju za višom pozicijom; 76 posto ispitanika koji ne traže novi posao prihvatilo bi ponudu samo ako bi plaća bila veća”, navodi Ajanović-Hajdarpašić. “S druge strane”, ističe, “ne iznenađuje podatak da se većina zaposlenih ne osjeća dovoljno cijenjenim.”
“Nedovoljan finansijski paket svakako je glavni razlog zbog kojeg bi kandidat odbio ponudu za posao. Ostali razlozi koji doprinose odluci, međutim, uključuju (ne)sigurnost posla, balans između privatnog i poslovnog, broj slobodnih dana”, zaključuje.
Ajanović-Hajdarpašić osvrnula se i na važna iskustva tokom procesa regrutacije. Većina kandidata, naime, odbila bi atraktivan posao zbog negativnog iskustva tokom regrutacije. “Ova iskustva kandidati opisuju kao početno diskriminatorna, s lošim utiskom intervjuera, presporog procesa i uz nedostatak povratnih informacija”, riječi su Ajanović-Hajdarpašić.
S druge strane, negativnim ističu i automatiziran proces regrutacije s malo ljudskog kontakta.
Ljudi, ipak, žele biti samo ljudi, s punim potencijalom za uspjeh, ali i mogućnosti i dozvolom za greške.
