Energetske krize još 70-ih i 80-ih godina dovele su do obnovljenog interesa za električne automobile.
Zeleni pokret krajem 20. i početkom 21. stoljeća taj interes je dodatno povećao stvorivši od korištenja ekološki prihvatljivog automobila i političku i modnu izjavu a ekološki odgovorni kupci preplavili su tržište.
Energetska kriza 2000. godine iznova je pobudila interes za hibridne i električne automobile.
Kao odgovor na nedostatak interesa velikih proizvođača za proizvodnju električnih automobila mnogo malih kompanija je krenulo pravcem projektiranja i promoviranja električnih automobila u javnosti.
Kakav je status elektromobilnosti u BiH, koliko su građani osviješteni, koliko imamo električnih vozila na tržištu, koliko punionica i kakva je uloga Privredne komore FBiH u svemu tome, razgovarali smo sa Anelom Karahasan, višim stručnim saradnikom za industriju i usluge u Privrednoj komori FBiH i sekretar Udruženja za elektromobilnost.
PIT.ba: Na nedavno održanom Međunarodnom kongresu nove mobilnosti u Poljskoj, a na poziv Međunarodne asocijacije vozača električnih vozila i EV Klub Polska, Vi ste u ime Udruženja za elektromobilnost prezentirali stanje elektromobilnosti u BiH. Koji su glavni zaključci prezentirane analize?
„Glavni zaključak o stanju elektromobilnosti u BiH je da elektromobilnost „ne kuca više na vrata BiH“, jer elektromobilnost je već tu, prisutna u BiH. U prilog ovoj činjenici govori da u kratkom vremenskom periodu ostvareni su naizgled mali, ali izuzetno značajni pomaci. Ovdje prije svega mislim na suspenziju carine na uvoz električnih vozila i smanjenju iste na 5% za uvoz hibridnih vozila, kao mjeru na državnom nivou, te subvencije prvo fizičkim, a ove godine i fizičkim i pravnim licima pri kupovini ekološki prihvatljivih vozila, na federalnom nivou. Jedan od zaključaka je i da je elektromobilnost svojevrsna nova poslovna prilika za BiH, i to iz više domena, poput: razvoja turizma – veći broj turista u i kroz BiH, razvoja novih poslovnih modela, novih radnih mjesta, inovacija, obnove voznog parka, te zaštite okoliša smanjenjem zagađenja iz transporta i time doprinosa u ostvarenja ciljeva BiH na putu ka dekarbonizaciji.“, kaže Karahasan.
Kroz razvoj sektora elektromobilnosti, kao jednog od strateških pravaca, doprinosi se zaštiti okoliša i zaštiti klime (smanjenje emisije CO2) a potencijal tržišta za električna vozila u BiH i njegov uticaj na intenzitet izgradnje punionica analiziran je s ciljem procjene potreba za infrastrukturom za punjenje električnih vozila.
PIT.ba: EU je jasno opredjeljena ka nultoj CO2 emisiji u transportu, e-mobilnost je misija za koju su već odavno preduzete određene mjere i koraci. BiH u svemu tome kasni ali sigurno da će se morati ići u korak kako sa legislativama tako i sa potražnjama tržišta. Kakva su zapažanja Udruženja u ovom smjeru? Da li je i s kojim preduslovima moguća nulta emisija u transportu u BiH?
„Za razvoj elektromobilnosti u svijetu dugo je se polemisalo da li je potrebno prvo pristupit razvoju infrastrukture ili broju vozila. Kada govorimo o preduslovima u BiH za nultu emisiju u transportu, Udruženje za elektromobilnost prepoznalo je četiri ključna faktora i to: 1. izmjena i dopuna zakonskog okvira, 2. subvencije, 3. razvoj infrastrukture, 4. promocija i promjena svijesti.
Od izuzetnog značaja su prvi pomaci koje se odnose na suspenziju carine i subvencije, a koji već sada daju rezultate u pogledu trenda rasta broja vozila s jedne strane, dok s druge strane u pogledu razvoja infrastrukture velika kočnica je zakonski okvir koji zahtjeva ishodovanje građevinske dozvole, što usložnjava proceduru razvoja mreže punionica. Niz je još potrebnih koraka uz kontinuitet već usvojenih, ali ovo su osnovni za značajni razvoj elektromobilnosti u BiH.
Interesantno je da upravo posljednji navedeni faktor- promocija i promjena svijesti koja uključuje i značaj elektromobilnosti, je možda i primarni, jer bi značilo bolju saradnju i razumijevanje donosioca odluka u otklanjanju barijera i donošenju potrebnih mjera. Također, iznimno mi je drago da upiti koje dobivamo direktno u Komori, ali i brojne ankete sa građanima pokazuju njihov sve veći interes za električnim vozilma, te da su pobjeđene prvobitne barijere u vidu straha od električnih vozila, i to sada sa pitanjima: „Gdje mogu aplicirati i kako za poticaje?“, „Gdje mogu punit vozilo?“, „Koliko mogu preći?“… sve ovo govori da stanje elektromobilnosti u BiH iz provobitne faze entuzijama, prelazi u fazu razvoja novih poslovnih modela i prilika, koje donose prednosti kompletnoj zajednici i društvu.“
PIT.ba: Kolika je potražnja za elektičnim automobilima u BiH? Imate li saznanja koliko je statistički električnih vozila na cestama u BiH?
O potražnji za ekološki prihvatljivim vozilima, gdje mislim na električna vozila, plug-in hibride, i hibride, najbolje govori podatak o broju prijava na javni poziv Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za subvencioniranjem kupovine ovih vozila, gdje ukupno raspoloživi fond od 500.000,00 KM za fizička lica je svega u par mjeseci skoro pa utrošen, dok drugi dio od 500.000,00 KM za pravna lica preostao je raspoloživ jedan mali iznos. Broj uvezenih i registrovanih električnih vozila u BiH je svakim danom sve veći, i već sad možemo reći da nijedan mjesec u ovoj godini, pogotovo od 4.mjeseca kada su na snagu stupile suspenzije carine, nije prošao bez registrovanog električnog vozila. Sa nestrpljenjem očekujemo konačan broj prvi put registrovanih električnih vozila na kraju 2023. godine, obzirom da na kraju 2022. godine zabilježenoj je 138 prvi put registrovanih električnih vozila na ulicama BiH.
Električna energija i hidrogen su izvori energije posebno pogodni za uvođenje električnih i hidrogenih vozila, te vozila kategorije L u gradskim/prigradskim i drugim gusto naseljenim područjima, koji mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete zraka i smanjenju buke.
Podaci o stanju vozila u BiH jasan su indikator negativnog uticaja saobraćajnog sektora na kvalitet zraka, a postojeće analize ovog uticaja koje su rađene na nivou pojedinih lokalnih zajednica ukazuju na postojanje svijesti o potrebi uvođenja alternativnih tehnologija.
Na sličan način se komentira i odsustvo podsticaja za kupovnu i korištenje električnih vozila u BiH a identificirani su i tržišni segmenti za korištenje usluga punjenja električnih vozila.
Potrebno je zadovoljiti tržišne segmente poput investiranja u izgradnju i vlasništvo nad punionicom, plaćanje priključka na distributivnu mrežu, ishođenje dozvola za izgradnju punionica, obezbjeđenje parking mjesta za električna vozila, obezbjeđenje prava služnosti na parking mjesto, promociju projekta, naplatu usluge punjenja i td.
PIT.ba: Imamo domaće proizvođaće e-vozila, imamo domaće proizvođače punionica. Koliko je Privredna komora FBiH podrška u brendiranju i etabliranju ovih brendova te olakšica njihovom plasiranju na lokalno i regionalno tržište?
„Generalno, Privredna/Gospodarska komora FBIH je „glas privrede“ i sve aktivnosti koje sprovodimo su upravo proistekle kao zahtjevi i potrebe privrede da unaprijedimo poslovni ambijent, podržimo i promoviramo bh. privredu. U cilju promocije bh. privrede, Privredna komora FBIH je i pokrenula kampanju „Ja BIH naše“. Samo osnivanje Udruženja u okviru Komore je na zahtjev privrednih subjekata, gdje su dakle članice Udruženja privredni subjekti, pa tako i Udruženja za elektromobilnost. Privredna/Gospodarska komora FBiH kroz svoje redovne aktivnosti Udruženja zastupa i promovira rad svih članica, i tako ujedno želi istaći zajednički glas privrede, kao i ravnopravan status i položaj svih na tržištu.
Dodatno, kroz rad sa međunarodnim organizacijama i učešćima na skupovima, sajmovima, konferencijama i panel diskusijama, prezentira se stanje i pomaci u domenu elektromobilnosti u BiH, a naročito promovišu dostignuća bh. kompanija., koja tada pod okriljem Udruženja u okviru Privredne komore FBIH učestvuju na navedenim događajima. Posebno smo ponosni da je Udruženje za elektromobilnost ostvarilo i međunarodne saradnje i kontakte, i to sa Udruženjima za elektromobilnost, liderima u EU. Ponosni smo član Međunarodne asocijacije vozača električnih vozila, gdje upravo na ovim skupovima promovišemo i etabliramo bh. brendove na domaćem, regionalnom i međunarodnom tržištu. „
PIT.ba: Da li Udruženje sarađuje i na koji način sa kompanijama koje promoviraju e-mobilnost i koje svojim djelovanjem zagovaraju korištenje električnih automobila ?
„Članice Udruženja su upravo kompanije koje promoviraju i zagovaraju razvoj e-mobilnosti u BiH i koje nam iznose svoje probleme, izazove, nedoumice, dostignuća, a mi u Privrednoj komori FBIH, tj. u okviru Udruženja ovisno od sektora industrije, zastupamo i djelujemo u ime svih članica na polju zajedničkih interesa i unapređenja poslovnog ambijenta.“
PIT.ba: Da li brojčano stanje električnih automobila prati adekvatan broj punionica, odnosno da li je aktuelno tržište zadovoljeno tim segmentom? Da li su sve benzinske stanice u obavezi posjedovati punionice ili je to još uvijek proizvoljno te su e-punionice zasebne instalacije na posebnim lokacijama?
„U BIH je trenutno oko 300 punionica, većinom AC tzv. spore punionice, što je izniman izazov i svakako nedovoljan broj istih, pogotovo ako uzmemo u obzir veliki interes turista električnim vozilima u i kroz BiH. Prijeko nam je potrebna instalacija DC, tzv. brzih punionica. U pogledu instalacije punionica, trenutno većinom su hoteli, tržni centri, ugostiteljski objekti i tek poneka benzinska stanica opredjelili se na ovaj korak. U EU, prema Direktivi o alternativnim gorivima, na svakih 60 km, duž glavnih ruta TEN-T mreže, mandatorna je instalacija punionica sa 400kW, odnosno 600kW do 2028.godine. Obzriom da TEN-T mreža zahvata i zemlje Zapadnog Balkana, to za BIH znači da uskoro ovaj korak predstoji i nama, a na čemu već radi Transportna zajednica i EBRD, i gdje je Udruženje za elektromobilnosti prepoznato kao aktivni sagovornik.“
PIT.ba: Prema mišljenju i iskustvu Udruženja, koje su to preporuke za učesnike u saobraćaju u BiH, korisnike automobila na gorivo u kontekstu tranzicije na električne automobile i na koji način Udruženje podiže svijest o važnosti ove „reforme“ u saobraćaju?
„Da bismo što više približili značaj i prednosti korištenja električnih vozila, jedna od ključnih aktivnosti je bila promocija, odnosno ustupanje na testne vožnje privrednim subjektima, donosiocima odluka i građanima. Ova aktivnost realizirana je širom BiH, a u saradnji sa Udruženjem ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima, koje također djeluje u okviru Privredne komore FBiH. Na ovaj način najbolje se mogu osjetiti čari vožnje električnog vozila u odnosu na vožnju konvencionalnog vozila. Istovremeno, podaci o uštedama koje se ostvaruju u pogledu održavanja električnog vozila, a naročito ušteda u cijeni punjenja električnog vozila u odnosu na vozilo sa unutrašnjim sagorjevanjem, najbolji su motivacioni faktor u tranziciji na električna vozila. Bitno istaći je da osim ušteda i ličnih prednosti vožnje električnog vozila, ostvaruje se i društvena korist za širu zajednicu u vidu zaštite okoliša, odnosno smanjenja zagađenja iz transporta.“
Zbog naglog porasta broja prodanih električnih vozila u posljednjih nekoliko godina, infrastruktura za punjenje električnih vozila je postala glavna tema razgovora o e-mobilnosti.
PIT.ba: Koliko se svjetski automobilski lideri takmiče u proizvodnji najboljeg rješenja za elektromobilnost i koji brend prednjači u performansama?
„Trenutno na tržištu se vode velike „borbe“ za što bolji konkurentski položaj, pogotovo između proizvođača iz EU i Kine. Evropska komisija je već u tom duhu najavila i određene istrage. TOP 3 najprodavanija modela električnih vozila na kraju prvog kvartala 2023. godine u EU je Tesla Model Y, Fiat 500e, Volkswagen ID4, ID5.“
Električni automobili u startu imaju autonomiju kretanja manju od automobila koje pokreću fosilna goriva zbog ograničenja koja im nameću baterije. Zbog dužine trajanja punjenja i nedostatka infrastrukture za punjenje na javnim mjestima, mnogi su proizvođači etiketirali električni automobil kao “automobil za grad” pogodan za dnevne gradske relacije.
Sve razvijene zemlje zapadne Evrope su snažno krenule u promoviranje korištenja električne energije u sektoru transporta. Osim što je transport kičma razvoja ekonomije i kao takav omogućava razvoj i nova radna mjesta te je ključan za funkcionisanje jedinstvenog tržišta i slobodnog kretanja ljudi i roba, njegova važnost u okvirima EU se ogleda i kroz ulogu koju ima u prelasku na tzv.nisko-karbonsku ekonomiju. Elektomobilnost se potiče kako kroz aktivnosti na uspostavi regulatornog okvira, koji uključuje i odgovarajuće poticaje, tako i kroz gradnju mreže punionica.
Najveća prepreka masovnom korištenju električnih automobila je njihova cijena. Trenutno su znatno skuplji od automobila s konvencionalnim motorima zbog visoke cijene njihovih litij-ionskih baterija.
Očekuje se da će cijena baterija padati uslijed njihove masovne proizvodnje. Proizvođači su počeli proizvoditi baterije koje traju duže i mogu se lakše reciklirati ili ponovno preraditi za novu upotrebu, prodati i iskoristiti u nekoj drugoj industriji. Uz cijenu, značajan ograničavajući faktor za popularizaciju električnih automobila je strah kupaca da bi im ograničeni doseg vozila mogao biti nedovoljan za svakodnevne potrebe.
Elektromobilnost je novi koncept mobilnosti u urbanim sredinama koji predstavlja jedan od najučinkovitijih i ekološki najprihvatljivijih prevoznih oblika, posebno ukoliko se električna energija dobija iz obnovljivih izvora energije.
Cilj elektromobilnosti je pronaći održivu ravnotežu između ljudi, automobila i okoliša.
Međutim, masovno uvođenje električnih automobila zahtijevat će transportni sistem sposoban za integriranje i poticanje ove nove tehnologije.
