Rad na daljinu je skočio tokom pandemije, sa oko 6% punih radnih dana u SAD-u na više od 50% u proljeće 2020. Od tada se stalno smanjivao i od početka 2023. kretao se oko 28%. Mnogi upravitelji vjeruju da je vrijeme da se vrate u kancelariju: Jamie Dimon, izvršni direktor JPMorgan-a, proglasio se skeptikom za rad na daljinu; Mark Zuckerberg je izjavio da inženjeri “rade više” u kancelariji; i Googleov glavni direktor za ljudske resurse nedavno je rekao zaposlenima da će prisustvo kancelariji biti uključeno u ocjene performansi. Čak i liderstvo Zooma želi da se zaposleni vrate lično dva dana u sedmici.
Jedini problem? Čak ni viši menadžment ne očekuje da će ovaj poticaj povratka u kancelariju uspjeti.
Istraživanje o poslovnoj neizvjesnosti zajednički provode Banka federalnih rezervi Atlante, Univerzitet u Čikagu i Stanford. Svakog mjeseca ispituje izvršne direktore u otprilike 500 američkih kompanija u različitim industrijama i regijama.
Najnovija iteracija istraživanja, sprovedenog u julu 2023., postavlja pitanje:
„Radujući se za pet godina od sada, koliki udio stalno zaposlenih u vašoj firmi očekujete da će biti u svakoj kategoriji [potpuno osobno, hibridno, potpuno udaljeno] 2028.?“
Kao što grafikon u nastavku ilustruje, direktori očekuju da će i potpuno udaljeni i hibridni rad nastaviti da raste.
U pravu su što očekuju da će se rad od kuće i hibridni rad povećati, iz četiri razloga.
Prvo, kako se tehnologija rada na daljinu poboljšava, povećava se udio ljudi koji rade na daljinu. Šezdesetih godina prošlog vijeka, kancelarije su bile u potpunosti papirne, a rad od kuće bio je veoma nezgodan. Do 1980-ih, personalni računari su počeli da postaju sve rasprostranjeniji i rad od kuće je postao lakši. Do 2000-ih, internet i video pozivi u nastajanju su to još učinili lakšim. Odgovor je slijedio osnovnu ekonomsku logiku: kako su “troškovi” rada na daljinu padali (manje neugodnosti, na primjer), sve je više ljudi odlučilo da to radi. Stope rada od kuće su stalno rasle tokom pola stoljeća koje je dovelo do pandemije, iako s vrlo niske početne tačke. I ovaj trend će se nastaviti: pandemija je značajno povećala količinu istraživanja i patentiranja u tehnologijama koje podržavaju daljinske interakcije.
Drugo, rad na daljinu će se povećati jer je veća vjerovatnoća da će ga koristiti startupi osnovani nakon pandemije. Kako ove mlađe firme rastu, udio poslova koji nude rad na daljinu će se povećavati.
Treće, i možda najmanje očigledno, Sjedinjene Države su dobro pozicionirane za rad na daljinu. SAD već ima jednu od najviših stopa rada na daljinu od bilo koje zemlje, iza Novog Zelanda i Kanade među 34 zemlje koje smo ispitali. To ima smisla. Rad na daljinu je oblik decentralizacije i lične autonomije: daje zaposlenicima više diskrecije o tome kako i kada rade. Istraživači menadžmenta odavno znaju da za uspjeh decentraliziranog donošenja odluka kompanijom mora biti posebno dobro vođeno. Odvojeno istraživanje naših kolega dosljedno otkriva da američke firme u prosjeku imaju bolju praksu upravljanja od firmi u drugim zemljama. Te bolje prakse omogućavaju američkim firmama da efikasnije upravljaju radom na daljinu. Također pomaže da Amerikanci imaju veće rezidencije, što olakšava stvaranje namjenskog radnog prostora kod kuće.
Konačno, rad na daljinu će se povećati jer to zaposleni vole. Dokazi sugerišu da zaposleni vrednuju rad od kuće otprilike isto kao i povećanje plate od 8% u prosjeku. To je ogromna pogodnost i pomaže u smanjenju fluktuacije – u jednoj nedavnoj velikoj studiji, za čak 35%.
Šta je sa brigama da rad na daljinu smanjuje produktivnost? Istraživanja pokazuju da je rad na daljinu u prosjeku do 10% manje produktivan od rada na licu mjesta. Ali je i mnogo jeftiniji, jer smanjuje potrebe za prostorom i omogućava zapošljavanje s bilo kojeg mjesta. Produktivnost u hibridnom načinu rada razlikuje se u zavisnosti od poslova i ljudi i od prakse upravljanja. U prosjeku, međutim, čini se da hibridni rad ima mali neto učinak na produktivnost i može je povećati. Hibridni aranžmani takođe štede na troškovima – u vremenu i novcu – putovanja. Ako zaposleni obavljaju istu količinu posla bilo da putuju do ureda dva ili pet dana u sedmici, oni zapravo provode svoje vrijeme efikasnije u hibridnom aranžmanu.
Kompanije i njihovi lideri trebali bi ozbiljno razmotriti prednosti rada od kuće, barem nekoliko dana u sedmici. Upravljani hibrid, gdje se svi timovi okupljaju u kancelariji isti dan ili dva svake sedmice, može biti najbolje od obje opcije. Može biti isplativo za kompanije, popularno među zaposlenima, a bolje za planetu zbog manje potrošnje energije.
Iako je budući obim rada na daljinu neizvjestan, male su šanse da ćemo vidjeti veliki povratak u kancelariju. Tehnologije rada na daljinu će biti samo bolje, a zaposleni će gravitirati firmama sa fleksibilnijim politikama. Ipak, najveći trag da poticaj za povratak u ured neće uspjeti je činjenica da sami izvršni direktori privatno predviđaju da će se rad na daljinu nastaviti povećavati.
Članak „ Survey: Remote Work Isn’t Going Away — and Executives Know It “, autora Nicholas Bloom, Jose Maria Barrero, Steven Davis, Brent Meyer i Emil Mihaylov, preveden je sa portala Harvard Business Review
. . .
Preporučujemo i PIT AutomotiveCon 2023: Da, mi to možemo!
