Kako radiš jednu stvar, tako radiš svaku stvar.
I ne, ovo nije poziv na perfekcionizam, jalov pokušaj unaprijed osuđen na neuspjeh, nego jednostavan odraz u ogledalu, u kome jasno i čisto sagledavamo promišljanje i svoj pristup životu, ljudima, poslovanju.
„Posao radite onako kako živite – nema nevidljive granice između toga kakav ste menadžer i prijatelj; kakav ste pregovarač i roditelj. Dobar čovjek lakše postaje dobar menadžer. Razmišljajte tako da sve što danas radimo, sve čime manipulišemo ili čime inspirišemo – bespovratno mijenja ne samo živote ljudi oko nas, već i nas same“, mišljenja je Dragana Vujović Đermanović, vodič kroz razvoj i savjetnica za rast i razvoj lidera, menadžera, preduzetnika i kompanija.
Govoriti o pojedincima i njihovom zadovoljstvu te radnoj izvedbi i poslovnom uspjehu ne može se ne uzevši u obzir zajednicu i radni kolektiv, sistem i kompaniju. Upravo na ovom mjestu smisleno je podsjetiti se teorije, odnosno, prijedloga potpunog upravljanja kvalitetom, tzv. Total Quality Management, TQM.
Prije dvije godine održana je prva konferencija o totalnom upravljanju kvalitetom u Bosni i Hercegovini, Targer Q-Con 2022, te idejama, prijedlozima i zaključcima koje je ponudila predstavlja svojevrsnu nultu tačku o kvalitetu u javnom diskursu. Andrea Čurea Čingić, vodeći auditor kuće TÜV Thüringen govori: „Konferencija Targer Q-Con 2022 označila je ključni napredak u promovisanju tema vezanih za totalno upravljanje kvalitetom što je, u brojnim aspektima, jako važno. Od tada do danas, primjećuje se blagi porast svijesti kompanija različitih sektora o potrebi identifikacije potencijala za poboljšanje, upravljanju rizicima te sveukupnom unapređenju, a sve se više priča i o kulturi kvaliteta u kompanijama.“
Najjednostavnije, audit predstavlja objektivnu analizu s ciljem poboljšanja organizacije. Kako ističe Čurea Čingić, „kompanije su svjesnije važnosti efikasnog sistema upravljanja kvalitetom kako bi održale visoke standarde, zadovoljile tržišne zahtjeve te osigurale visok nivo zadovoljstva kupca, a primjetno je i bolje shvatanje i razumijevanje prednosti eksternih audita koji mogu poslužiti kao sjajan alat za održavanje kvaliteta i poticanje kontinuiranog poboljšanja.“
Potpuno upravljanje kvalitetom, u najkraćem, predstavlja učinkovito upravljanje koje zahitjeva sudjelovanje svih uposlenih. A, kako bi ovaj radni prijedlog zaživio i funkcionirao, potrebna je odlučnost za orijentaciju na kvalitet kao konkurentsku prednost, aktivno učešće svih, saradnja dobavljača, timski rad te naglasak na trajno obrazovanje i razvijanje vještina kao i uspostavljen sistem povratnih informacija i poboljšanja.
U Bosni i Hercegovini, međutim, u prethodnom je periodu bio izražen nedostatak institucionalne podrške kompanijama pri razumijevanju onoga šta tačno moraju, a šta je poželjno. „Mislim da na tom polju nije došlo do nekih većih promjena i da imamo neki standardni kontinuitet u pogledu raznih projekata sufinansiranja implementacije za neke od sistema upravljanja i sl. što svakako ne smatram dovoljnim“, riječi su Čuree Čingić.
S druge strane, opći otpor promjenama uvijek je aktuelan te, sugerira, „potrebno je mijenjati pristup u promišljanju ove teme.“ „Menadžeri moraju više uključiti uposlenike u tok komuniciranja i informisanja o tome koja je vizija i misija kompanije, koje promjene i zašto planiraju, slušanja i uvažavanja prijedloga uposlenika te generalno posvetiti više pažnje u pogledu edukacije. Na taj način, kada su uposleni upoznati sa tematikom te koje benefite promjene donose, mislim da bi i otpori bili manji.“
Zaključak TARGER Q-Cona 2022 bio je da je kvalitet zadatak svih zaposlenika; tragom ovog zaključka najavljena je i predstojeća konferencija TARGER QualityCon 2024. Koliko god, međutim, da je unapređenje pojedinaca nužno, ovaj zaključak često stavlja pritisak upravo na pojedince i zamagljuje činjenicu da će loš sistem uvijek pobijediti odlične pojedince.
Je li važnije fokusirati se na procese i njihovu standardizaciju, osmišljavanje radnih i poslovnih uloga kojima bi se pojedinci spontano prilagodili? Ili rješenje vide u nekom drugom modelu?, pitali smo naše sagovornice.
Vujović Đermanović: Biti dobar čovjek je tiha pobjeda koja glasno mijenja sve nivoe društva
„Ne bih se usudila da ova dva aspekta posmatram odvojeno. Važno je napomenuti da međusovno nisu i ne smiju biti isključivi. Svakako da unapređenje pojedinaca ostaje ključno, ali kao takvo treba biti usmjereno prema poboljšanju procesa. S druge strane, standardizacija procesa bi trebala da stvara okruženje koje kao takvo treba da potiče razvoj pojedinca. Razvoj i standardizacija procesa, kada ide u pravom smjeru, treba da rezultira stvaranjem radnih uloga koje se prirodno prilagođavaju pojedincima olakšavajući njihovu integraciju u organizacijski okvir. U ovom smislu, kada imate jasno definisane uloge i dogovornosti, kada su procesi optimizirani te kada se jasno komunicira, onda i pojedinci imaju jasno razumijevanje i kontekst u okviru kojeg obavljaju svoje zadatke te im je jasno šta se od njih očekuje. Implementacija sisitema upravljanja kvalitetom bi trebala da teži postizanju ravnoteže između ova dva aspekta s naglaskom na kontinuirano poboljšanje. Na ovaj način se sigurno postižu optimalni rezultati i zadovoljstvo uposlenih“, govori Čurea Čingić.
Upravljanje kvalitetom traži sistematičnost i standardizaciju, istovremeno čineći dobrodošlim razmišljanje izvan kutije i nesvakidašnja rješenja. „Kada je svima bolje, i nama je bolje. Ni čovjek ni njegov biznis nisu ostrva u tihom društvenom i ekonomskom moru. S druge strane, u svakom smislu jedinstveni – bilo firma bilo pojedinac, stičemo konkurentsku prednost diverzifikovani od mase. Za to nam treba hrabrost, koje nerijetko fali; ludost – koju imamo ali pogrešno kanališemo i strpljenje koje ne uočavamo da podrazumijeva i trpljenje (strpljenje), zaključak je Dragane Vujović Đermanović.
. . .
Možda će Vas zanimati i PIT WinDoor 2024, prozor s pogledom u budućnost kao i PIT North Macedonia 2024, tamo gdje vječno sunce sja
