Metalski sektor u Bosni i Hercegovini već decenijama predstavlja temeljnu snagu ekonomije zemlje, istovremeno donoseći stabilnost i prosperitet. Ova industrijska grana, koja se temelji na proizvodnji metala, tradicionalno je najjači i najuspješniji sektor u zemlji. Izuzetno visokim udjelom u ukupnom izvozu, čineći oko 35% izvoza cijele zemlje i čak 47% ukupnog izvoza Federacije Bosne i Hercegovine, metalni sektor jasno dominira ekonomskim razvojem.
Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju u automobilskoj industriji, s brojnim globalnim proizvođačima vozila koji se oslanjaju na kvalitetnu radnu snagu zemlje. Dinamičan razvoj ove industrije rezultirao je snažnim izvoznim orijentacijama, s preko 90% proizvodnje izvozom u više od 30 zemalja širom svijeta
Perspektive i Trendovi
Analiza podataka metalnog sektora u Bosni i Hercegovini, dostupni pri Agenciji za statistiku BiH i Vanjskotrgovinskoj komori BiH, ukazuje na njegovu kontinuiranu evoluciju i rast. Elektroindustrija se ističe kao lider s najvećom pozitivnom promjenom izvoza od čak 36,24%. Tri najperspektivnija lanca u zemlji su: metalni dijelovi za autoindustriju, elektroindustrija, te mašine i dijelovi mašina koji predstavljaju izvore najveće dodane vrijednosti u proizvodnji.
Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju u automobilskoj industriji, s brojnim globalnim proizvođačima vozila koji se oslanjaju na kvalitetnu radnu snagu zemlje. Dinamičan razvoj ove industrije rezultirao je snažnim izvoznim orijentacijama, s preko 90% proizvodnje izvozom u više od 30 zemalja širom svijeta.
Preko polovine izvoza metalnog sektora Bosne i Hercegovine plasira se na četiri glavna tržišta: Njemačka, Slovenija, Austrija i Hrvatska.
Značajno je spomenuti da su se u 2023. godini otvorila nova tržišta, gdje se prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH ističe Finska kao značajno tržište za metalnu elektroindustriju, čiji je izvoz u 2023. godini porastao za 257 %
Širok je spektar vodećih proizvoda, od dijelova za autoindustriju, elektroindustrije do metalnih konstrukcija za građevinarstvo, brodogradnju i industriju.
Brojni su izazovi pogodili ovaj sektor u protekle četiri godine. Ukupna zaposlenost u BiH u 2023 godini, prema podacima Agencije za statistiku u BiH, iznosila je 853.207. U prerađivačkoj industriji je zaposleno 168.960, od toga 35000 zaposlenih u metaloprerađivačkom sektoru.
Prema objavljenim istraživanjima iz 2021. godine više od 70% metalskih kompanija u BiH aktivno je u prerađenim metalnim proizvodima. Ove kompanije ostvaruju 46% ukupnog prometa metaloprerađivačkog sektora. Najveći broj kompanija proizvodi metalne konstrukcije i dijelove konstrukcija (30%), pruža usluge mašinske obrade (24%), proizvodi metalna vrata i prozore (12%), proizvodi ostale metalne proizvode (9% ). 160 kompanija djeluje u proizvodnji mašina, 81 kompanija u proizvodnji osnovnih metala, 72 kompanije u proizvodnji motornih vozila, prikolica, poluprikolica, a 14 kompanija u proizvodnji ostale transportne opreme.
U 2022. godini metalski i elektro sektor ostvario je izvoz u rekordnoj vrijednosti od skoro 7,5 mlrd KM, što je više za 1,5 mlrd KM, tj. 25% više u odnosu na 2021. godinu. Najviše se izvozila električna energija, aluminij u sirovim oblicima, željezo i čelične konstrukcije. Analiza izvoznih rezultata u periodu 2014-2022 daje jasnu sliku o kretanju i trendovima u proteklom periodu, a činjenica je da je u zadnje dvije godine izvoz ovog sektora privrede povećan za skoro 100% (sa 4 mlrd KM u 2020. na 7,5 mlrd u 2022.godini).
Prema podacima Agencije za statistiku u ovom sektoru aluminij je najdominatniji i zauzima najznačajnije mjesto sa ostvarenim rastom od 630 miliona KM na godišnjem nivou.
U 2023. godini zabilježen je pad izvoza ruda, metala i njihovih proizvoda. Ovo je alarmantan indikator koji ukazuje na potencijalne probleme u industrijskoj grani, koja je inače ključni pokretač ekonomskog razvoja. Konkretno, izvoz metalske industrije u 2023. godini iznosio je 6,9 milijardi KM, dok je uvoz bio znatno veći, dostigavši 10,4 milijarde KM. Ovakva situacija rezultirala je deficitom od 3,5 milijardi KM, što predstavlja ozbiljan izazov za sektor.
Prema dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH za početak 2024. godine možemo reći da je ukupna industrijska proizvodnja u februaru 2024. godine zabilježila rast za 2,1% u odnosu na isti period 2023. godine. U tom periodu prerađivačka industrija bilježi rast od 1,6%, dok je područje vađenja ruda i kamena zabilježio pad za 1,8%. U porastu se izdvaja oblast 23–Proizvodnja ostalih proizvoda od nemetalnih minerala, koja je zabilježila rast za 33,7%.
Ukoliko se osvrnemo na mjesečna kretanja, februar je, u odnosu na januar, zabilježio rast proizvodnje od 5,9%. Oblasti koje se mogu izdvojiti su oblast 24-Proizvodnja baznih metala, koja je zabilježila najveći rast od čak 65,8%, potom oblast 29-Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica sa evidentiranim rastom od 46,6%, oblast 25-Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda sa rastom od 15,7%.
Izazovi i potencijalni put naprijed
Iako sektor bilježi impresivan rast, pad izvoza ruda i metala predstavlja ozbiljan izazov. Nepovoljni trendovi u ovoj industriji zahtijevaju pažljivo vođenje kako bi se osiguralo održivo i dugoročno poslovanje. Međutim, izvozni rezultati metalnog sektora tokom perioda pandemije COVID-19 pokazali su iznenađujuću otpornost, a procjenjuje se da su bh kompanije iz ovog sektora profitirale uslijed poremećaja globalnih lanaca opskrbe.
Jedan od primarnih izazova za metalnu industriju su promjene cijena sirovina poput čelika, aluminija i bakra.
Promjene u cijenama sirovina mogu biti posljedica dinamike ponude i potražnje, geopolitičkih događaja i globalnih ekonomskih uvjeta. Diversifikacija lanca nabavke i izgradnja strateških partnerstava s pouzdanim dobavljačima mogu pomoći u smanjenju rizika.
- Strogi ekološki propisi zahtijevaju značajna ulaganja u kontrolu zagađenja, upravljanje otpadom i smanjenje emisija. Metalne kompanije mogu odgovoriti na ove izazove usvajanjem održivih praksi, investiranjem u čiste tehnologije i promicanjem cirkularne ekonomije. Aktuelna tema u ovom sektoru je mehanizam prilagođavanja granice ugljika (CBAM), koji se u industriji naziva naknada za ugljik za energetski intenzivne proizvode (kao što su željezo, čelik, aluminijum, cement, đubrivo i električna energija). CBAM je u svojoj prelaznoj fazi, 1. oktobra 2023. godine, stupio u primjenu sa prvim izvještajnim periodom za uvoznike koji se završava 31. januara. 2024. godine. Vodeće izvozne kompanije pripremaju se za povećanje zahtjeva za praćenjem emisija CO2, te za potrebu većeg korištenja alternativnih izvora energije.
- Brzi tehnološki napredak i automatizacija transformišu metalnu industriju, zahtijevajući prilagođavanje novim tehnologijama i nadogradnju infrastrukture. Investiranje u istraživanje i razvoj, digitalizaciju i robotiku su ključni faktori za konkurentnost kompanija. Ulaganja u tehnologiju i unapređenje procesa proizvodnje uglavnom su nastale na bazi zahtjeva kupaca i u pogledu kvantiteta, proširenja narudžbi i u pogledu podizanja kvaliteta. Konkurencija od kompanija zahtijeva kontinuirano poboljšanje kvaliteta, cijena i tačnosti isporuke, stoga važnu ulogu ima optimizacija procesa, lanca snabdijevanja i diferencijaciju kroz inovacije kako bi ostale konkurentne. U pogledu inovacija značajnu ulogu u sektoru igra interakcija kompanija sa nacionalnim naučno-istraživačkim sistemom, što znači da je kompanijama neophodna stručna podrška, ali i dosta važna finansijska podrška za razvoj inovacija.
- Nedostatak kvalificirane radne snage predstavlja značajan izazov za metalnu industriju. Privlačenje i zadržavanje kvalifikovane radne snage postaje ključno u kontekstu odlaska kvalifikovanog kadra u zemlje kao što su Njemačka, Austrija, Slovenija, ali i odlazak iskusnih profesionalaca u penziju i potrebe za novim vještinama. Stručnjaci iz oblasti metalske industrije deficitarna su zanimanja u zemljama EU što je doprinjelo velikom odlivu kadrova ove struke.
- Geopolitički događaji i trgovinski sporovi mogu značajno utjecati na pristup tržištima i lancima nabavke metalne industrije. Kontinuirano praćenje tržišnih trendova i razvoj alternativnih tržišta postaje imperativ u ovom kontekstu.
Unatoč brojnim izazovima, Bosna i Hercegovina privlači strane investitore u metalni sektor iz više razloga. Njen strateški geografski položaj omogućava niske troškove distribucije i blagovremenu isporuku proizvoda, dok postojanje dugogodišnje tradicije u snabdijevanju auto-dijelovima i metaloprerađivačkoj industriji dodatno pruža sigurnost investitorima. Kontinuirani rast izvoza i uglednih klijenata, podržan infrastrukturom, istraživačkim institucijama i kvalitetom proizvodnje, čine Bosnu i Hercegovinu poželjnom destinacijom za ulaganja u ovaj sektor. Iako metalni sektor u Bosni i Hercegovini pokazuje značajnu izvoznu snagu i perspektive, suočava se s nizom izazova koji zahtijevaju pažljivo vođenje i strategiju. Odgovor na ove izazove zahtijevat će zajedničke napore vladinih institucija, privatnog sektora i akademskih zajednica, kako bi se osigurala održivost i konkurentnost metalne industrije u zemlji.
Kako i dalje postoje globalna ograničenja rasta uzrokovana ratovima, ekološkim zahtjevima i krizom, može se očekivati da će se ista odraziti i na ovaj sektor u BiH. Procjena je da će se pozitivne promjene desiti tek u drugoj polovini 2024. godine, kada bi trebalo doći do stabilizacije tržišta i povećanja potražnje.
. . .
Čitajte i Industrijo, koliko si ružičasta?!
