U svijetu globalizacije i intenzivne konkurencije, bosanskohercegovačke kompanije se suočavaju s izazovom kako ostvariti i održati konkurentsku prednost na tržištu. Teorija zasnovana na resursima (Resource-based Theory – RBT) pruža vrijedan okvir koji može pomoći našim kompanijama da identificiraju, razviju i adekvatno iskoriste svoje jedinstvene resurse kako bi se izdvojile od konkurencije.
Za bosanskohercegovačke kompanije, razumijevanje i primjena principa teorije zasnovane na resursima može biti presudno za uspjeh u današnjem ekonomskom okruženju. Razvijanjem vlastitih proizvoda i promoviranjem jedinstvenih resursa, bh kompanije mogu doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju države
Prvi korak u primjeni ove teorije je shvatanje da sve što firma posjeduje ne može biti izvor konkurentske prednosti. Resursi koji to mogu biti moraju biti vrijedni, rijetki, teško imitirani i nezamjenjivi.
Imamo (li) takvih?!
U kontekstu bh kompanija, to može uključivati specifične tehnološke sposobnosti (?!), geografski položaj, pristup lokalnim sirovinama, specijalizirano znanje, ili čak jedinstvene kulturološke vrijednosti koje se mogu transformisati u brendove snažno prepoznatljive na međunarodnim tržištima.
Međutim, izgradnja brendova i dizajniranih proizvoda nam (ni)je jača strana?!
Brendiranje i dizajniranje proizvoda su ključni elementi za dodavanje vrijednosti firmama u Bosni i Hercegovini. Kroz efektivno brendiranje, kompanije mogu komunicirati vrijednost svojih jedinstvenih resursa, diferencirati svoje proizvode i usluge, te graditi emocionalnu povezanost s potrošačima.
Dizajn proizvoda također igra centralnu ulogu, jer inovativni i estetski privlačni proizvodi mogu privući pažnju i zadovoljstvo kupaca, što vodi ka većoj prodaji i lojalnosti potrošača. Međutim, izgradnja brenda i prodaja dizajniranih proizvoda na globalnom tržištu nam nije jača strana i samo rijetke kompanije iz dva ili tri sektora uspijevaju.
Postavlja se pitanje, fali li nam znanja i resursa za ovakav scenario i možemo li preokrenuti ovu igru u našu korist?
Na ovo pitanje ćemo odgovarati i na okupljanju metalske industrije PIT MetalCon 2024 u Travniku krajem maja, a o ovoj temi ćemo razgovarati i sa jednom od najuspješnijih bh preduzetnica, vlasnicom GS TMT, Snježanom Köpruner.
Ali da se vratimo na teoriju zasnovanu na resursima, primjena RBT zahtijeva od bh kompanija da kontinuirano analiziraju i ocjenjuju svoje resurse. To uključuje procjenu tehnoloških sposobnosti, kvalitete zaposlenih, proizvodnih kapaciteta, kao i marketinških i distribucijskih mreža. Jednom kada identificiramo svoje ključne resurse, kompanije bi trebale raditi na njihovoj zaštiti, unapređenju i strateškom iskorištavanju kako bi maksimizirale svoju tržišnu vrijednost.
Ovakav pristup nas vodi u potencijalno “oslobađanje” od sudbine dobavljača poluproizvoda svjetskim lancima i otvara potencijal za razvoj krajnjih proizvoda sa većom dodanom vrijednošću. Kroz stratešku orijentaciju na inovacije i brendiranje, kompanije mogu preći sa proizvodnje poluproizvoda na stvaranje prepoznatljivih finalnih proizvoda.
Ali ovakva strategija mora biti saradnja između više stakeholdera, te pored kompanija minimalno mora uključivati državu i akademsku zajednicu.
Za bosanskohercegovačke kompanije, razumijevanje i primjena principa teorije zasnovane na resursima može biti presudno za uspjeh u današnjem ekonomskom okruženju. Razvijanjem vlastitih proizvoda i promoviranjem jedinstvenih resursa, bh kompanije ne samo da mogu poboljšati svoj položaj na tržištu, već i aktivno doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju države. I da ponovno naglasim, u ovom procesu je neophodna zajednička akcija kompanija, države i akademske zajednice (minimum!).
Čitajte i PIT MetalCon 2024: Budućnost industrije oblikujmo čeličnim vezama