Za tačno mjesec dana, 23.09., počinje petodnevni događaj Sarajevska sedmica energije i klime. Drugi po redu, SECW će se održavati na nekoliko lokacija u Sarajevu, a glavni paneli i prezentacije će biti u Hotelu Hills na Ilidži, upravnoj zgradi Energoinvesta, koji je i partner događaja, te u Privrednoj/Gospodarskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, koja je nominalno i jedan od organizatora.
Posebna pažnja posvećena je pitanjima koja su od ključnog interesa za Bosnu i Hercegovinu i regiju Zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina, kao i regija, nalaze se na samom početku energetske tranzicije, a veliki dio regije još uvijek se oslanja na proizvodnju električne energije iz uglja
SECW je, u najkraćem, važan događaj u našoj zemlji posvećen energetskim i pitanjima klime, koja su danas od ključne važnosti u energetskoj tranziciji BiH. Dosta je pitanja koja prate ovu transformaciju, a SECW nastoji ponuditi dio odgovora i, svakako, platformu na kojoj stručnjaci i stručnjakinje mogu razgovarati na ovu temu.
Tim smo povodom razgovarali sa profesorom Mustafom Musićem, članom Programskog odbora Sarajevske sedmice energije i klime.
PIT: Kako ste pristupili kreiranju ovogodišnje agende SECW-a? Koji su bili ključni faktori i prioriteti prilikom odabira tema i formiranja panela?
Sarajevska sedmica energije i klime (SECW) predstavlja regionalni samit osmišljen kao ključna platforma za široku diskusiju, pronalaženje odgovora na izazove energetske tranzicije, te razmjenu iskustava u oblasti energije i klimatskih promjena.
Pripreme za kreiranje agende započele su gotovo odmah nakon prošlogodišnjeg samita, temeljene na detaljnom sumiranju iskustava s prvog izdanja. Proces izrade agende bio je dugotrajan i metodičan, uključujući sve ključne aktere iz međunarodnog i vladinog sektora, industrije, civilnog društva, stručnih udruženja i akademske zajednice. Svi su imali priliku predložiti relevantne teme, uvodničare, moderatore i paneliste, s posebnim naglaskom na teme povezane s projektima podrške energetskoj tranziciji Bosne i Hercegovine i regije.
PIT: Ko su bili ključni partneri koji su doprinijeli razvoju programa SECW-a? Na koji način su njihovi prijedlozi i sugestije oblikovali konačnu agendu događaja?
Kao i na prošlogodišnjem samitu, ključnu ulogu u pripremi ovogodišnjeg SECW-a i kreiranju programa imale su domaće i strane institucije koje su direktno uključene u proces energetske tranzicije, bilo kao nosioci aktivnosti ili kao podrška procesima. Ovaj samit se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, dr. Denisa Bećirovića, te pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH, g. Željka Komšića, uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, potpredsjednika Federacije BiH g. Igora Stojanovića, Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH, Ministarstva okoliša i turizma FBiH, Grada Mostara, te brojnih međunarodnih i domaćih institucija, organizacija i kompanija.
Partner zemlja, kao i prošle godine, je Kraljevina Norveška. Ključni međunarodni partneri uključuju Evropsku uniju, Energetsku zajednicu, međunarodne razvojne institucije kao što su GIZ, USAID, UNDP, i DAI, te međunarodne finansijske institucije: Svjetska banka (WB), Evropska investicijska banka (EIB), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), i Njemačka razvojna banka (KfW). Od domaćih institucija, posebno se ističu Elektroprenos BiH, NOS BiH, EPBiH, EP HZHB, ERS, Energoinvest Sarajevo, Ekonomski fakultet Sarajevo, HMZ FBiH, i mnogi drugi koji su se aktivno uključili u ovaj proces.
Na koncipiranju agende, koordinaciji svih uključenih aktera i kreiranju konačne forme programa, radio je Programski odbor samita na čelu s pomoćnikom ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, dr. Admirom Softićem. Odbor je uključio predstavnike svih relevantnih međunarodnih i domaćih institucija. Agenda samita obuhvata 19 panela koji pokrivaju sve ključne oblasti energije i klime, s posebnim fokusom na one koje su od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu i regiju.
PIT: Kako ste odabrali govornike za ovogodišnji SECW? Koji su bili glavni kriteriji prilikom selekcije stručnjaka/stručnjakinja i lidera koji će podijeliti svoja iskustva i znanja?
Priprema ukupnog koncepta samita, kreiranje panela i izbor uvodničara i uvodničarki, moderatora/ica i panelista/ica izvedeni su izuzetno pažljivo i selektivno. Posebna pažnja posvećena je izboru stručnjaka i stručnjakinja koji će predstavljati ključne teme. Na prijedlog institucija koje podržavaju pojedine panele, odabrani su eksperti/ce iz relevantnih oblasti, vodeći računa o njihovim referencama, uključenosti i doprinosu procesima u energetici i klimatskim promjenama.
Pored stručnjaka, u pojedine panele su uključeni donosioci odluka i ključni menadžeri, s ciljem upoznavanja auditorijuma i šire javnosti s preduzetim politikama i mjerama u oblasti energije i klime. Njihovo prisustvo osigurava da se procesi energetske tranzicije vode na najvišem nivou kompetentnosti, uz jasnu komunikaciju o smjeru i strategiji upravljanja ovim procesima.
Imamović: OIE su klimatsko i okolinsko pitanje, ali i prilika za ekonomski i društveni rast
PIT: Šta Vas je motiviralo da odaberete specifične teme koje će biti obrađene na ovogodišnjem SECW-u? Kako ste odlučili koji su izazovi i pitanja najvažniji za diskusiju na regionalnom nivou?
Pri izboru tema, posebna pažnja posvećena je pitanjima koja su od ključnog interesa za Bosnu i Hercegovinu i regiju Zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina, kao i regija, nalaze se na samom početku energetske tranzicije, a veliki dio regije još uvijek se oslanja na proizvodnju električne energije iz uglja.
Nacionalni energetski klimatski planovi zemalja regije predviđaju ambiciozne ciljeve, uključujući postepeno gašenje termoelektrana na ugalj i intenzivnu izgradnju proizvodnih kapaciteta na bazi obnovljivih izvora energije (OIE), te njihovu integraciju u elektroenergetski sistem.
Ključne teme koje će biti obrađene na samitu uključuju: uvođenje CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism) i njegov uticaj na energetski sektor, uspostavljanje EU ETS modela u regiji Zapadnog Balkana, integraciju OIE u energetski sistem, organizaciju veleprodajnog tržišta električne energije sa posebnim fokusom na osnivanje berze u Bosni i Hercegovini uz podršku Evropske unije kroz projekat EU4Energy, pravednu tranziciju ugljenih regiona uz podršku Svjetske banke i Evropske investicijske banke, razvoj prosumera i energetskih zajednica uz podršku GIZ-a, te regionalne energetske strategije i ubrzanje energetske tranzicije kroz politike podrške uz pomoć UNDP-a.
O svim ovim izazovima će se diskutovati na samitu, postavljati pitanja, tražiti odgovori i razmjenjivati iskustva. Uspjeh energetske tranzicije i postizanje neto dekarbonizacije energetskog sektora do 2050. godine zavisiće od tih odgovora.
Posebna pažnja na ovogodišnjem samitu biće posvećena zelenom vodiku i njegovoj ulozi u dekarbonizaciji energetskog sektora, s posebnim fokusom na dekarbonizaciju metalske i hemijske industrije, kao i na skladištenje energije za potrebe balansiranja i korištenja u periodima nedostatka energije iz OIE.
PIT: Šta očekujete od ovogodišnjeg samita?
Od ovogodišnjeg SECW očekujem da pruži jasan uvid u trenutno stanje energetskih tranzicijskih procesa, ukaže na hitnost donošenja zakonskih i podzakonskih akata, te da naglasi važnost uspostavljanja regulatornog okvira za uspješnu provedbu tranzicije. Samit bi trebao identificirati ključne izazove i otvoriti važna pitanja vezana za pravednu tranziciju ugljenih regija, finansiranje izgradnje proizvodnih kapaciteta na bazi obnovljivih izvora energije (OIE), te integraciju OIE u elektroenergetske mreže.
Također, očekujem da će se na Sarajevskoj sedmici energije i klime prepoznati potreba za sinergijskim djelovanjem u regiji kako bi se odgovorilo na zajedničke izazove poput uvođenja CBAM mehanizma od strane EU, implementacije ETS sistema, izgradnje prekograničnih interkonekcija, i integracije tržišta električne energije.
Vjerujemo da će ovogodišnji samit predstavljati novi korak naprijed u procesu energetske tranzicije Bosne i Hercegovine, usmjeravajući je u pravom pravcu i smjeru.
. . .
Preporučujemo se Karabegović: Industrija 4.0, jedini način da prestanemo biti država cijenjena po jeftinoj i odgovornoj radnoj snazi.
