Bilo da razmišljate o promjeni karijere ili odabiru poslovne strategije, odluke koje danas donosite – a koje će imati kratkoročne i dugoročne posljedice za vas, vaš tim i vašu organizaciju – zahtijevaju ozbiljno promišljanje. Ne mogu se donositi prebrzo, niti ih možete izbjeći. No, u našem dinamičnom i složenom poslovnom okruženju, često je teško pronaći vrijeme za temeljitu analizu koja donosi jasne odgovore o pravom putu naprijed. Možda uviđamo da bolja pitanja vode do boljih odluka, ali nismo uvijek sigurni šta tačno pitati.
U svom radu pomažem liderima da riješe ovaj problem vodeći ih kroz jednostavan okvir od pet pitanja, osmišljen da im pomogne da se fokusiraju i poboljšaju svoje procese donošenja odluka. Korištenjem nekoliko ili svih ovih pitanja dobit ćete jasniju sliku, smanjiti rizike i postaviti temelje za bolje odluke i rezultate.
Šta bi se desilo ako ne bismo učinili ništa?
Kada se pojavi prilika ili se mijenjaju tržišni uvjeti, izostanak djelovanja može biti skup. Međutim, u nekim slučajevima – naprimjer, kada nemate dovoljno informacija – može biti mudrije zadržati postojeći kurs.
Ovo pitanje vas potiče da procijenite srednjoročne i dugoročne troškove i koristi nečinjenja. Zamislite budućnost u kojoj niste napravili nikakve promjene. Da li ste i dalje uspješni? Na koji način ovo utječe na ključne aktere, poput članova porodice (ako je riječ o karijeri) ili kupaca, zaposlenika i investitora (ako je riječ o poslu)? Je li pritisak da nešto učinite zasnovan na potpunim podacima i stvarnim potrebama ili je rezultat kratkoročnog razmišljanja i emocija?
Šta bi nas moglo natjerati da zažalimo ovu odluku?
Kako objašnjava autor Daniel Pink u svojoj knjizi Moć kajanja, većina žaljenja spada u jednu od četiri kategorije:
- Temeljno žaljenje – loši izbori u obrazovanju, zdravlju ili finansijama
- Žaljenje uslijed nedostatka hrabrosti – propuštene prilike ili nedostatak hrabrosti za rizik
- Moralna žaljenja – odstupanje od vlastitih vrijednosti i etike
- Žaljenje uslijed narušenih odnosa – narušeni ili izgubljeni odnosi
Ovo pitanje primorava nas da razmotrimo moguće nepovoljne ishode odluke. Dodatna pitanja mogu uključivati: Da li je ovo dugoročno dobra odluka za vaše fizičko, mentalno i finansijsko zdravlje? Koliko je vjerovatno da ćete žaliti što niste bili hrabriji? Hoće li etički kompromis dovesti do dugotrajnog nezadovoljstva? Ugrožavate li važan odnos? Ako ova odluka krene po zlu, šta biste najviše zažalili? Možete se osvrnuti i na prošle odluke koje su dovele do kajanja, prepoznati obrasce i učiti iz njih.
Koje alternative smo previdjeli?
Koliko god pokušavali biti samosvjesni, naši mozgovi su skloni pristrasnosti potvrde – favoriziranju informacija koje podržavaju naša uvjerenja – što može dovesti do zanemarivanja drugih izvodivih opcija. Takođe, timovi lako upadaju u grupno razmišljanje ili se prebrzo odlučuju za jedno rješenje, ne istražujući alternative. Ostale pristrasnosti uključuju:
- Efekat sidrenja – kada nas prva informacija navodi ka određenom izboru
- Trošak koji je već uložen – kada se držimo pogrešnog izbora jer smo već uložili resurse
- Pretjerano samopouzdanje – kada mislimo da odmah imamo pravi odgovor i ne preispitujemo ga.
Ovo pitanje vas podstiče da izađete iz ovih zamki i ostanete radoznali. Razmotrite dodatne opcije i procijenite mogu li donijeti bolje rezultate. Ponovo analizirajte prethodno odbijene mogućnosti i provjerite da li vaši razlozi za njihovo odbacivanje i dalje stoje. Pitajte sebe i tim da li su svi relevantni stavovi saslušani i da li su pristrasnosti provjerene.
Kako ćemo znati da je ovo bila prava odluka?
Nemoguće je donijeti dobru odluku ako nemate jasnu viziju uspjeha. Potrebno je definirati idealan ishod i mjerljive ciljeve uspjeha, bilo kroz ciljeve i ključne rezultate (OKR-ove), uravnoteženi sistem pokazatelja (Balanced Scorecard) koji prati finansijske rezultate, zadovoljstvo kupaca i efikasnost procesa, ključne pokazatelje učinka (KPI-jeve) ili SMART ciljeve (specifične, mjerljive, dostižne, relevantne i vremenski ograničene).
Zamislite rezultate koje očekujete od ove odluke. Pronađite način za praćenje napretka na kratki i dugi rok. Postavite konkretne prekretnice i osmislite plan za redovno preispitivanje napretka.
Je li ova odluka reverzibilna?
Razmatranje mogućnosti preokretanja odluke može smanjiti pritisak da donesete „savršenu“ odluku. U brzo promjenjivim okruženjima i složenim projektima, često postoji mogućnost iteriranja, testiranja i prilagođavanja.
Zapitajte se: Koliki su finansijski i reputacijski troškovi preokretanja ove odluke? Koliko bi bilo teško napraviti zaokret? Možete li podijeliti odluku na manje korake kako biste eksperimentirali i prikupili povratne informacije? Koji podaci ili signali bi vam ukazali da je vrijeme za preispitivanje? Šta vam instinkt govori o ovoj odluci?
Primjena ovih pitanja
Finansijska kompanija s kojom radim razmatrala je prelazak na fintech rješenje ili zadržavanje postojećeg modela usluga. Prvo smo analizirali posljedice nečinjenja – gubitak tehnološki osviještenih klijenata i zaostajanje za konkurencijom bile su glavne brige. Potom smo razmotrili moguće žaljenje zbog propuštanja tržišnih prilika i ulaganja u pogrešnu tehnologiju. Zatim smo istražili alternative, poput hibridnog pristupa, i definisali uspjeh putem OKR-ova i KPI-eva. Na kraju, razmotrili smo agilni pristup koji omogućava postepene odluke. Dvije godine kasnije, kompanija je lansirala beta verziju fintech platforme, zabilježila rast novih klijenata i zadržala postojeće.
Drugi primjer dolazi od izvršne direktorice koja je dobila ponudu za unapređenje u Fortune 100 kompaniji, dok je istovremeno razmatrala napuštanje korporativnog svijeta radi karijere u pisanju i konsultingu. Kroz seriju coaching sesija, najviše se fokusirala na pitanje žaljenja. Takođe smo analizirali reverzibilnost odluke, uključujući mogućnost povratka u korporativni svijet i kreiranje sigurnosne mreže. Ovaj proces joj je dao jasnoću i samopouzdanje da odbije unapređenje i započne sopstveni biznis. Godinu dana kasnije, nadmašila je početne ciljeve prihoda i izgradila zadovoljavajući način života.
Ovih pet pitanja ne garantuju savršenu odluku, ali poboljšavaju proces odlučivanja i pomažu u razvijanju dugoročnih uspješnih navika.
. . .
Tekst 5 Questions to Help Team Your Make Better Decisions autora Stevena Morrisapreveden je s portala Harvard Business Review.
