Građevinarstvo je jedna od najopasnijih industrija u Sjedinjenim Američkim Državama kada uzmemo u obzir broj smrtonosnih i nesmrtonosnih povreda dobijenih u toku rada. U 2014. godini u SAD-u su prijavljene 874 smrtonosne povrede povezane sa radom na gradilištu. Iako građevinci čine samo oko 5% ukupne radne snage u SAD-u, građevinskoj industriji pripada oko 20% ukupnih smrtonosnih i nesmrtonosnih povreda
Mnoge studije nalažu da je velika stopa povreda u građevinarstvu uzrokovana izvedbom i dizajnom projekta. Na primjer, 42% od 224 smrtnih slučajeva u SAD građevinskoj industriji između 1990. i 2003. godine su bili uzrokovani odlukama tokom dizajna, a prije početka radova.
Kako bi suzbili broj povreda, koristi se sve veći broj strategija upravljanja sigurnošću. Prvi korak sigurnosnog menadžmenta uključuje izradu plana kako bi se identifikovala, analizirala i ocijenila svaka opasnost i rizik, a onda i suzbila. Ovaj korak je povezan sa konceptom Lean-a gdje su dizajn i proces građenja pojednostavljeni kako bi se eliminisali gubici i povećala vrijednost.
Povrede na radnom mjestu mogu imati negativan uticaj na troškove, rasporede i kvalitetu. Smatra se da je poboljšanje sigurnosti na radnom mjestu jedna od formi smanjena gubitaka i povećanja vrijednosti. Hijerarhija kontrole (Hierarchy of Control – HoC) nam pokazuje da eliminisanja izvora opasnosti na gradilištima ima najveći efekat na povećanje sigurnosti kao što je prikazano na slici u nastavku teksta. HoC je zato definisan kao načini na koje možemo odrediti kako da implementujemo najpraktičniju i najefektniju kontrolu sigurnosti na radnim mjestima s ciljem uklanjanja i ublaživanja opasnosti.
Ako posmatramo grafičku piramidu vidimo da postoji velika konzistencija između Lean razmišljanja i upravljanje sigurnošču. Ipak, eliminisanje izvora opasnosti odnosno prevencija tokom dizajniranja (Prevention through Design – PtD) zahtjeva izmjene dizajna objekta prije nego počne izgradnja. Važno je znati da PtD obuhvata koncept sigurnosti i zaštite građevinaca tako što direktno utječe na sigurnost u procesu dizajna. U tom aspektu, Lean dizajn praksa se miješa u ovu kritičnu temu jer promoviše rano zalaganje specijalnih izvođača radova i česte timske sastanke unutar projektnih timova, posebno između stručnjaka za dizajn i izgrandnju.
Mnogo Lean praksi se može iskoristiti da bi se spriječile sigurnosne havarije, te poboljšali sigurnosni uvjeti na gradilištu. Ono što se može vidjeti je direktna povezanost između principa Lean dizajna i koncepta PtD. Za primjer možemo uzeti koncept set-based dizajna (SBD) koji obuhvata generisanje ražličitih dizajn alternativa odmah i odlaganje detaljnih specifikacija sve dok se optimalni kompromis u potpunosti ne razumije, te se do posljednjeg trenutka može koristiti za povećanje sigurnosti za neki objekat.
Koristiti interfunckionalne timove (Cross Functional Teams – CFT) pomaže generisanju velikog broja dizajn alternativa koje su oslobođene gubitaka i opasnosti zato što svaki od članova tima ima drugačiju perspektivu dizajna. Superiorni rezultat u pogledu fizičkog dizajna objekta može nastati kada se prakse Lean dizajna poput SBD,CFT i ostalih integrišu unutar procesa dizajna. Ipak, kako suzbiti više dizajn alternativa u jedan optimalni dizajn postaje izazovan zadatak. Sistem odlučivanja Choosing by Advantages (CBA), još jedan od Lean alata, je preporučen za ovu vrstu zadataka. CBA je kolaborativna i transparentna Lean metoda koja se koristi za donošenje odluka bazirana na najboljim prednostima ovih alternativa. Aplikacija CBA unutar AIG(arhitektura, inženjering i građevinstvo) industrije se često spominje u literaturi. Za više detalja o CBA modelu preporučuje se ovaj blog.
Sa uticajem Lean prakse u donošenju odluka vezanih za poboljšanje sigurnosti, CBA je iskorišten za odabir optimalnog dizajna zaštite konstruktora i održavatelja na krovu jednospratnog fizičkog objekta na medincinskom kapusu u Portlandu, Oregon. Nadležni su uzeli u obzir 3 različita načina prevencije pada za ovu studiju.
Prva alternativa je uključivala instalaciju trenutnog sistema zaštite na krovu zgrade u saglanosti sa federalnim i državnim zakonima o sigurnosti. Ova opcija je predstavljena kao inženjerska kontrola, nalaže HoC. Druga alternativa je zasnivana na specificiaranju stalnog sidrenja na krovu koji će radnicima osigurati mjesta za spajanje. Ova opcija se smatra i inženjerskim i administrativnim kontrolama. Treća i posljednja alternativa je bila integracija PtD riješenja kroz modifciranje dizajna objekata koji bi sada uključivao visoki parapet po obodu krova. Visoki parapet bi eliminisao potrebu za apliciranje drugih načina zaštita od pada tako što bi pružio stalnu zaštitu oko cijelog krova i to tokom čitavog životnog ciklusa objekta.
Jedna od prednosti ove alternative nasparam druge dvije je da nastale promjene dizajna eliminišu rizik od pada tokom rada na krovu i održavanja. Nadležni su smatrali da je ova prednost najbolja prednost što se tiče dodavanja vrijednosti za radnike. Bazirano na tome, PtD riješenje (alternativa br.3) se smatrala kao ona što dodaje najviše vrijednosti i zato je bila izabrana na kraju CBA procesa kao najbolja alternativa dizajna za ovaj slučak. Tabela 1. sumira CBA rezultate ove studije.
Tabela 1: CBA analiza za odabir optimalnog riješenja
Da zaključimo, ovaj blog je ocijenio uticaj prakse Lean dizajna na poboljšanje sigurnosnih uvijeta na gradilištima. Očigledno je da se prakse Lean dizajna mogu efikasno iskoristiti u procesu dizajna kako bi poboljšale sigurnost tako što olakšavaju odluke i pomažu timovima da efikasno integrišu preventivne strategije u fizički dizajn objekta. Dakle, Lean dizajn je ključni aspekt Lean razmišljanja koji za cilj ima smanjenje gubitaka i povećanje vrijednosti i zato se treba primjenjivati unutar AIG industrije kako bi se poboljšala sigurnost.
Originalan članak možete pročitati na linku.
