Seudin Softić je pokrenuo kompaniju “Autotech BH” u Ilijašu, na osnovu ideje i inicijative proširenja poslovanja istoimenog preduzeća u Sloveniji.
Okupio je mlade ljude iz naše zemlje, s ciljem da ponudi alternativu odlasku te osigura prostor za njihov rad, napredovanje i prve prakse u oblasti automatizacije i robotizacije.
“Stizalo je puno upita iz BiH i Srbije na adresu naše kompanije u Sloveniji. To smo smatrali pozivnicom za pokretanje posla ovdje, čime bismo ubrzali komuniciranje, realizaciju, ali i servisiranje. Prepoznali smo potencijal koji naša zemlja ima, kako zbog tržišta, pozicije, tako i zbog brojnih mladih ljudi koji izlaze s Mašinskog fakulteta u Sarajevu, te imaju dobre osnove da se usavrše i rade sa nama”, kazao je Softić.
Foto: Klix.ba
Njihova rješenja donose smanjenje grešaka u proizvodnji, standardizaciju proizvoda, te manje škarta, što se smatra ključnim za razvoj proizvodnje, a neka od ovih pitanja su vezana za uslove koje postavlja međunarodno tržište.
“Veliki broj zaposlenih ima korijene u BiH, zbog čega smo se lakše povezali. Sada radimo sa novom generacijom, koja pokazuje izuzetan interes, za rad i održavanje robota. Prilagodili smo se našem tržištu, nudimo naše usluge preko rent-buy usluge, što znači da je kupcu omogućeno da plaća usluge, kako bi izbjegao prevelike početne investicije. Već vidimo rezultate, jer smo time probudili interes malih kompanija. U narednom periodu je ključ stvoriti jak tim koji ima puni kapacitet da odgovori na sve izazove na terenu 24/7, a tu nam trebaju i novi ljudi, ali i dobar okvir za edukacije. Na tom putu smo se odlučili povezati i sa univerzitetskom zajednicom”, dodaje Softić.
Tako se rodila saradnja sa Mašinskim fakultetom, kroz razmjenu znanja, a zatim i doniranje opreme, te razvoj postojećeg laboratorija za katedru robotike.
“Želimo napraviti most između privrede i obrazovnog sistema, gdje ćemo moći educirati nove kadrove, te pripremiti ljude na ono što mi zovemo ‘industrija 4.0’ Tu nije samo riječ o studentima, već starijim generacijama i iskusnim kadrom. Želimo povezati mentore, iskusne ljude iz prakse, od tehnologa i šefove proizvodnje”, napominje Softić.
Foto: Klix.ba
Uz podršku USAID Projekta “Diaspora Invest” kompanija je finansirala nabavku nove opreme, koja je omogućila širenje biznisa i otvaranje novih radnih mjesta.
“Prepoznati smo kao kompanija koja u svom poslovanju ima sve elemente te pozitivne mobilizacije bh. dijaspore. Doktora Advana Begovića zaposlenog u Siemensu smo uključili da nam pruži podršku u razvoju Instituta za automatizaciju, robotiku i kooperaciju u BiH, koji će se razviti na temeljima saradnje koju je Autotech BH počeo sa Mašinskim fakultetom. Tu se još jednom vidi važnost saradnje sa našom dijasporom i znanjem koje naši stručnjaci mogu donijeti ovdje, kako kroz povremeni angažman, ali i kroz učešće u trajnim razvojnim projektima”, dodaje Softić.
Mašinski fakultet je prepoznao ovu inicijativu, te je danas saradnja između ove institucije i “Autotecha” primjer povezivanja privatnog sektora i obrazovne ustanove, kada je u pitanju razmjena znanja i omogućavanje kvalitetne prakse za buduće profesionalce. Kroz dosadašnju saradnju, “Autotech” je donirao i opremu u vrijednosti od oko 200.000 KM.
“Naš je cilj da studente stavimo u fokus našeg obrazovno procesa, da se njima daju problemi, da neće se baviti teorijom u glavi, već da se pripreme za izazove koji ih koriste u praksi u budućnosti. Kroz korištenje laboratorijske opreme to će uraditi na efikasan način. Studenti kroz ovakvu vrstu nastave oni razmišljaju, budu kreativni, a pritom dobiju naučne i teorijske osnove. Ovo je prilika da se sistemski uredi. Studenti su to radili i kroz programe razmjene, a sada kroz ovakve aktivnosti, praktične probleme, te efikasnije radimo u BiH. Nigdje nema, kao u oblasti automatizacije, toliko ovakvih dinamičnih promjena, skupo je da univerzitet i institucije, gdje će firme ulagati i inovirati opremu je zaista najbolje rješenje, i za njih, I za nas”, kazala je prof. dr. Maida Čohodar Husić.
Foto: Klix.ba
Edin Lipovac je mašinski inženjer i dio tima “Autotecha”. Sa nama je podijelio detalje o poslovima koje ovaj tim obavlja.
“Počeo sam raditi u Autotechu od novembra prošle godine. Razlog zbog čega sam se opredijelio za ovo zanimanje jeste izazov koji ova struka pruža i šansa za nova znanja i napredovanje. Ovo je zanimanje budućnosti, programiranje robota i PLC-ova ima dobru poziciju, te svi koji se uključe i educiraju u ovom pravcu, sutra će imati dobre prilike na tržištu rada. Kada je u pitanje posao koji ovdje radimo, tu ima par detalja kojim se može približiti javnosti. Sam robot po sebi je multifunkcionalan, u smislu konstrukcije, stvar je u tome što se na samog robota dodaje dodatna oprema i on se programira na načina da se usmjeri za potrebe namjene, po želji naručioca. Njegova uloga je različita, ide od zavarivanja do skladištenja, kombinovanja rada nekoliko robota i slično. Montiramo alat, te robot vrši kretanja koja se programiraju. Svaki robot ima svoj panel, na kojem se zadaju tačku i onda on radi po svojoj putanji, a kroz softver se svakako mogu pripremiti i kompleksnija rješenja i zadaci”, pojašnjava Lipovac.
Maida Osmanlić je završila Mašinski fakultet na smjeru proizvodnje, robotizacije i automatizacije. Interesovala ju je sfera robotike, te je tako došla do svog prvog zaposlenja u “Autotechu”. Ona je i doprinijela ideji.
“Došli smo na ideju, uz pomoć profesorice Čohodar, da pokrenemo edukacijski centar na mašinstvu. Nismo imali robota, dovoljno praktične vježbe. Sada imamo robote i znanje, želimo razviti programe praktične obuke, koji mogu doprinijeti i studentima koji su na studiju, ali i stručnjacima koji žele saznati više, dobiti nova znanja i preuzeti dobre prakse. Roboti koje trenutno imamo mogu služiti za različite namjene, sve je stvar programiranja. Naš tim sada može izvršiti prenamjenu. Studenti bi ovdje učili programiranju robota, da oni dobiju problem, te onda da rade rješenje, kako bi to uradili konstrukcijski, razvili program, naišli bi na realan problem i onda bi mogli vidjeti u stvarnosti kako se to realizira u praksi”, zaključuje Osmanlić.
Priča ovog mladog tima ohrabruje, a primjer saradnje sa institucijama pokazuje da Bosna i Hercegovina može napraviti iskorak i biti konkurentna u budućnosti na polju robotike i automatizacije.
