Dok implementacija robotike i automatike može pomoći proizvođačima i drugim tipovima biznisa da ubrzaju proizvodnju i povećaju efikasnost, ona ipak nema uvijek isti taj pozitivni efekat na sigurnost radnih mjesta. Bez pogovora, uključenje automatike će moći smanjiti određene radne povrede, poput onih tipično povezanih sa ponavaljućim pokretima nadlaktice i dizanjem; ipak – bez pravilnog planiranja, roboti i automatizirani procesi mogu povećati drugu vrstu povreda, uključujući one sa tragičnim ishodom.
Kada se pravilno planiraju, robotiziranim i automatiziranim projektima prethodi detaljna ergonomska analiza ili završeni projekat poboljšanja kako bi se opravdala investicija. Ipak, u nekim situacijama gdje je automatizacija bila dizajnirana da smanji jedan tip rizika, imala je problematičnu nus-pojavu od drugih faktora rizika koji prvobitno nisu predviđeni.
U okruženju gdje je automatizacija često osnovna za postizanje efikasnih povećanja u domaćoj proizvodnji, operacioni direktori trebaju biti u mogućnosti da predvide nekoliko novih zadataka koji će biti traženi od zaposlenika poslije instalacije robota i druge vrste automatizacije. Oni također moraju biti u mogućnosti da ocijene bilo koje nove rizike zaposlenika povezanih sa promjenama uloga.
Na primjer; čak i kada se pozicije koje zahtijevaju ponavljajuće i jednostavne poslove zamijene automatikom, zaposlenici se možda prebace u nove uloge koje nisu samo visokoponavljajuće, već i više komplikovane, pa čak i fizički naporne za izvesti ili monotone. To može dovesti do povećanog poremećaja mišića ili skeleta povezanog sa poslom (WMSDs – work-related muscuskeleton disorders), psihičke izmorenosti, većih stopa grešaka i smanjenje sveukupne kvalitete.
Naravno, oni koji su uradili potpun ergonomski uvid prije implementacije automatike bi trebali znati ne samo tipove rizika koje će automatizacija eliminisati, već i bilo koje značajne nove izloženosti koje se mogu pojaviti. Koristeći više objektivnih podataka, poput onih prikupljenih nosivim uređajima, ova unaprijed odrađena ocjenjivanja mogu povećati uvid za bilo koju izloženost na novom radnom mjestu na koje zaposlenik trebao pripaziti nakon automatizacije.
Ovdje predstavljamo nekoliko provjerenih mjera za izvršnike operacija, inženjere i IT sektor kako bi se proširio uvid i razumijevanje za bilo koje nove ili neistražene rizike povezane sa automatizacijom i na koje organizacija treba obratiti pažnju i ublažiti ih prije nego se krene implementirati robotika i drugi procesi automatike.
1. Razumjeti racionalnosti za investiranje u automatizaciju. Kompanije tipično investiraju u automatizaciju zbog nekoliko različitih razloga. Oni uključuju: zamjena tipičnih visokoponavljajućih ili opasnih zadataka kako bi se umanjile povrede zaposlenika ili izbjegli određeni zdravstveni problemi; stvaranje efikasnosti tako što se eliminišu pozicije gdje kompjuterski algoritam može donijeti odluke (npr. neke financijske transakcije ili one povezane sa automatiziranim pozivnim centrima); operacione funkcije gdje većina osnovnih poslova može biti kombinovano kako bi se umanjili sveukupni troškovi rada.
2. Razmisliti o uticaju AI softvera na zaposlenike. Neki AI softveri mogu pratiti ličnu produktivnost i dati povratne informacije supervizorima o tome kako da se poboljšaju performanse. Na neki način; može se desiti da zaposlenici sada imaju AI kao „novog supervizora“. Nažalost, dok ovi scenariji mogu pokrenuti kratkoročno povećanje produktivnosti, oni također mogu zahtijevati od zaposlenika da rade sa povećanim stepenom ponavljanja, manjim mikropauzama i manjom kontrolom procesa. Rezultati: povećanje WMSDa i stresa povezanog sa problema na poslom.
3. Koristiti preporučenu zaštitu kako bi se izbjegle potencijalne fizičke opasnosti. Izbjegavanje ove vrste ishoda zahtijeva prevazilaženje standardnih procjena promatranja rizika i provođenje naprednijih procjena reakcija pojedinog zaposlenika na potrebe fizičkog rada. Na primjer; upotreba najnovije generacije nosivih uređaja, poput površinskog elektromiograma (surface electromyogram – sEMG), omogućava ergonomistima da izmjere mišićnu aktivnost i utvrde potencijalni umor. Osim toga, IMU (inercijalne mjerne jedinice – inertial measurment units) senzori mogu pratiti pokrete tijela, poput držanja, brzine i ubrzanja, koji mogu povećavati unutarnje sile na tijelu, što dovodi do veće vjerojatnosti povreda. Uz to, praćenje rada otkucaja srca može pomoći u mjerenju utroška energije kako bi se osiguralo da aktivnost ne uzrokuje opšti umor mišića.
4. Razmotritre specifične zadatke zaposlenika koje će automatizacija zamijeniti. Ispitajte karakteristike tipa poslova ili zadataka koje će zamijeniti robotika ili automatizacija. Jesu li to visokorutinske aktivnosti, da li su ponavljajuće prirode ili one gdje se visoka kvaliteta čuva preko standardnih zadataka? Iz perspektive ergonomije i povreda, ovi zadaci tipično imaju viši stepen ponavljajućih radnji povezanih sa posturalnim odstupanjima i potencijalno visokim naporima ili mišićnim naporima koji mogu dovesti do nelagode, izmorenosti ili potencijalno WMSDa. U praksi, ove situacije se mogu primjeniti na osnovne zadatke montaže proizvodnje kao i na zadatke u uredima.
5. Odredite koje niskorizične poslove će automatizacija eliminisati i kakav je njen uticaj. Osim automatizacije opasnijeg fizičkog rada, procijenite vrste poslova ili karakteristike zadataka povezanih sa poslovima nižeg rizika koji će biti eliminisani automatizacijom. Zahtijevaju li visok stepen ručne spretnosti, poput uključivanja asimetričnih dijelova koji pozivaju na vizuelnu obradu i odlučivanje kako bi se manipulirali i uklopili u sklop? Sadrže li oni složene zadatke donošenja odluka za koje je potrebno prosuđivanje ili čak kreativnost? Jesu li to radni zadaci koji zahtijevaju više ljudi i zajedničko odlučivanje o pitanjima javne sigurnosti (poput aviona kojim su upravljali ljudi u odnosu na bespilotne letjelice).
6. Napravite treninge kako bi pomogli zaposlenicima da se naviknu na nove radne uloge. Dok automatizirani sistemi mogu pomoći fabrikama da dosegnu i održe povećanu produktivnost i kvalitetu standarda, oni također oslobađaju ljudske kapacitete kako bi se fokusirali na komplementarne zadatke dodavanja vrijednosti, poput inspekcije kvalitete. Također, mogu stvoriti različite tipove problema sigurnosti ili zdravlja za zaposlenike koji će raditi na novoj mašineriji ili nastaviti njihove trenutne uloge pored novih robota.
7. Pažljivo analizirajte dizajn fabrike i prostornih veza. Kritičan problem sa automatizacijom uključuje neuspijevanje da se alociraju prostori za ljudski i automatizirani suživot. Razmislite o korištenju naprednih ljudskih CAD kompjuterskih programa koji olakšavaju 3D dizajn radnih prostora u kojima bi se virtuelni zaposlenici mogli smjestiti u prostore predviđene za ugradnju automatizacije ili robotike za testiranje prostora, dosega, vidika, drugih vizuelnih interakcija i potencijalno opasnih slijepih mjesta. Uz to, budite sigurni da dizajn omogućava pristup kritičnim mehaničkim mjestima, tako da će osoblje za održavanje i popravak imati odgovarajući, siguran i spreman pristup.
Iako se entuzijazam za automatizaciju i robotiku konstantno povećavao posljednjih godina, uticaj COVID-19 pandemije je povećao diskusiju među proizvođačima da pronađu nove načine da povećaju domaću proizvodnju. Kako njihovi biznisi odgovaraju na izazov automatizacije, moraju izoštriti fokus na to kako će te investicije uticati na sigurnost i zdravlje radnika. Razmišljajući unaprijed kako bi razumjeli potencijalne benefite i pažljivo analizirali rizike povezane sa automatizacijom, proizvođači će biti u poziciji da maksimiziraju produktivnost, performanse i održivost tih incijativa.
Originalan članak možete pročitati na linku.
