U nadi da se život što prije vrati u normalu, čitav svijet čeka vakcinu protiv koronavirusa. Čini se da smo svi mi likovi u Čekanju Godoa. No, za razliku od drame Samuela Becketta, gdje protagonisti čekaju nešto što se vjerojatno nikada neće dogoditi, mi možemo očekivati da će se lijek pronaći, ali do tada će biti potrebno puno strpljenja.
Pandemija nam je pokazala da je strpljenje jedan od težih izazova ljudskog bića. Koronavirus je na više načina dramatično promijenio naš život – i ne nužno na bolje. Za mnoge od nas, „kabinska groznica“ je podigla svoju ružnu glavu, doprinoseći raznim problemima mentalnog zdravlja. Neki od nas su mogli biti čak i prilično bolesni ili je neko od naših bliskih ljudi umro. Teško je ostati smiren, hladan i pribran.
U našem svijetu brzih isporuka, brze hrane i ukupnog brzog zadovoljenja, mnogi od nas ne daju sebi dovoljno vremena za na primjer; čitanje romana. Umjesto toga, više volimo čitati kratke članke ili gledati YouTube video zapise. Kad se naše potrebe ne zadovolje odmah, postajemo frustrirani.
Stres povisuje nivo kortizola i pokreće naš odgovor na bijeg ili borbu. Nestrpljenje može transformisati lidere u uznemirene, loše donositelje odluka. A to može naškoditi našoj reputaciji, oštetiti naše odnose i eskalirati ionako teške situacije. Ukratko, nestrpljenje je osnovni uzrok mnogih nesreća u današnjem svijetu.
Tri vrste strpljenja
Pa onda, šta je strpljenje? To je sposobnost da ostanete mirni pred razočaranjem, nedaćama ili nevoljom. Imati strpljenja omogućava nam da bolje obradimo izazovne situacije. Pomaže nam da riješimo svoje misli i stavimo osjećaje pod kontrolu. Strpljenje smanjuje rizik od ljutitih ispada. Pomaže nam da ne reagujemo na prvu – emocijama, bez razmišljanja, poboljšavajući kvalitet naših odluka. Strpljivi lideri imaju bolje odnose sa svojim kolegama, prijateljima i porodicom.
Socijalni psiholozi razlikuju tri vrste strpljenja. Postoji „interpersonalno strpljenje“, koje se odnosi na sposobnost da se mirno suočavamo sa napornim ljudima. Postoji „strpljenje u životnim poteškoćama“, a to je strpljenje za prevladavanje ozbiljnih zaostataka u životu koji su više dugoročne prirode (poput čekanja na ishod medicinskog tretmana ili mogućeg napredovanja u poslu). Konačno, „strpljenje za svakodnevne neprilike“ odnosi se na to kako se bavimo trivijalnim stvarima, poput kada se pronađemo u saobraćajnim gužvama ili u dugim redovima u supermarketu.
Za one koji nisu rođeni sa strpljenjem, dobra vijest je da se na strpljenju može raditi. Neki su, ne sluteći to, već imali priliku uvježbati svoje strpljenje postajući roditelji. Bez obzira na to koji ste slučaj, predstavljamo vam devet načina kako vježbati „mišiće“ strpljenja kako biste poboljšali svoj život i vještine donošenja odluka.
Otkrijte okidače nestrpljenja
Vaši okidači mogu biti određeni ljudi, situacije ili čak određene riječi. Potražite fizičke pokazatelje koji ukazuju da vas je nešto pokrenulo, poput ubrzanog disanja, napetosti mišića i stezanja ruku. Iznenadna promjena raspoloženja može biti još jedan pokazatelj. Prepoznavanje okidača vašeg nestrpljenja prvi je korak prije nego što prijeđete na neke od dolje spomenutih praksi.
Preokrenite situaciju
Osjećaj nestrpljenja nije samo automatski emocionalni odgovor; uključuje i svjesne misaone procese. Stoga biste mogli svjesno pokušati regulisati svoje emocije tako što stavite izazovne situacije u novi okvir, odnosno bolje ih analizirate. Mijenjanje okvira je umjetnost gledanja šire slike. Zapitajte se: hoće li to dugoročno biti važno? Hoće li to biti važno i za nekoliko sati? Možda shvatite da ovo što se trenutno događa nije kraj svijeta.
Fantazirajte
Mnoge su situacije benigne, jednostavno zahtijevaju da pričekate, poput čekanja u redu. Produktivno ispunite to vrijeme sanjarenjem ili upotrebom drugih oblika vizualizacije. Zamislite mjesta ili situacije koje vas čine sretnima ili smiruju. Možete se pripremiti i unaprijed zamišljajući kako će se vaše najsigurnije, najsmirenije, sabrano ja ponijeti u takvoj situaciji. Nakon toga ponašajte se poput ove zamišljene osobe.
Vježbajte empatiju
Kada se vaše nestrpljenje odnosi na postupke nekoga drugog, empatija može ići daleko. Da biste bili empatični, potrebno je odreći se samoživog pogleda na svijet; to podrazumijeva da obratite pažnju na osjećaje druge osobe. Kada ste u empatičnom stanju, proizvodite oksitocin, gotovo magični neurotransmiter koji promovira osjećaje naklonosti, društvene povezanosti i blagostanja – ključeve uspješnog pregovaranja i rješavanja sukoba.
Vježbajte zahvalnost
Negdje, u nekom trenutku, bilo njihovim riječima ili djelima, neko je bio dobar prema vama. Kada se osjećate iritirano ili nestrpljivo, preusmjerite fokus prisjećajući se takvih ljudi i zahvaljujući im. Ovisno o situaciji, može se jednostavno raditi o osjećaju zahvalnosti za ono što su učinili ili čak možete doći do njih. Pokazivanje zahvalnosti pomoći će vam da izgradite nove veze ili ojačate trenutne. To može mnogo doprinijeti smanjenju bijesa i agresije u vašem životu općenito.
Koristite humor
Kad vas situacija učini nestrpljivim, pokušajte vidjeti ima li smiješne strane u tome. Na primjer; mogli biste preokrenuti situaciju i našaliti se sa ljudima oko sebe. Sjećam se da sam dugo čekao da se prijavim na let. Kad sam stigao do šaltera, zamolio sam osoblje da mi jednu torbu pošalju u London, a drugu u Beč. Odgovor je bio: „Ali to ne možemo učiniti.“ Odgovorio sam: „Ali to ste učinili prošle sedmice!“ Oboje smo se nasmijali i razišli se u boljem raspoloženju. Humor može ublažiti situaciju koja bi se inače mogla spustiti. Omogućuje vam korak unazad i stavljanje stvari u pravu perspektivu.
Budite realni
Možda ste se našli u situacijama kada ste stvarno zapeli. Zaista, život nije uvijek pošten. U tom se slučaju podsjetite na poznatu molitvu: „Bože, daj mi sposobnost da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti, hrabrost da promijenim stvari koje mogu i mudrost da znam razliku.“ Prihvatanje situacija izvan vaše kontrole može biti jedan od najtežih testova vašeg strpljenja, ali to je ključna životna vještina.
Vježbajte pažljivost
Kad god zapazite ono što proživljavate putem svojih osjetila, misli ili osjećaja, pažljivi ste. Pažljivost se odnosi na vašu sposobnost da budete svjesni gdje ste, šta radite i kako se osjećate. Pomaže vam da ne budete pretjerano reaktivni ili prezadovoljni onim što se događa oko vas. Vježbanjem pažljivosti stvarate sebi prostor, što može biti od velike pomoći u suočavanju sa osjećajem nestrpljivosti.
Pitajte druge za pomoć
Ako i dalje ne možete riješiti svoje nestrpljenje, uvijek možete zatražiti pomoć od drugih. Ako vaši prijatelji i članovi porodice nisu dorasli zadatku, možda je vrijeme da zatražite pomoć od trenera ili psihoterapeuta. Takav profesionalac može vam pomoći da otkrijete svoje okidačke i uputiti vas kako da na pravilan način usmjerite emocije.
Čini se da je vježbanje strpljenja umjetnost prikrivanja vašeg nestrpljenja. Ali bavljenje ovom umjetnošću ne samo da će vam učiniti život ugodnijim, već bi to moglo i otvoriti put za zadovoljavajući i uspješniji život u budućnosti.
Originalan članak možete pročitati na linku.
