Postoje vremena kada je naša percepcija realnosti iskrivljenja. Naša uvjerenja i kako procesuiramo situacije može dovesti do krivih percepcija. Tada postajemo skloni pravljenju grešaka i loše procjenjujemo sebe i druge.
Te mentalne zamke mogu biti toksični obrasci misli ili kognitivna ograničenja koja iskrivljuju naše stajalište i razmišljanje. Našu sposobnost uspjeha lahko možemo spriječiti ovim izmijenjenim načinima razmišljanja. Ako se pomirite sa ovim internim greškama u razmišljanju, preuzeti ćete kontrolu nad svojim životom i ojačati svoju sposobnost postizanja.
Proširite svoj um razumjevanjem ovih 10 mentalnih zamki koje iskrivljuju vašu stvarnost i spriječavaju vas da budete uspješni.
1. Samoograničavajuća uvjerenja
Ništa ne ograničava vaš potencijal i vašu sposobnost da uspijete poput sumnje u sebe i drugih ograničavajućih uvjerenja. Kažete sebi da ne možete ili ne smijete. Ta će vas samoograničavajuća uvjerenja „izbaciti iz kolosjeka“ i uvjeriti da nemate ono što je potrebno da biste bili uspješni.
Ta se uvjerenja često formiraju kroz negativna iskustva. Ako dopustite sebi da generišete samoograničavajuće misli, one će postati toksične za vašu sposobnost da postignete i ostvarite svoj puni potencijal. Umjesto da sebi kažete da ne možete, pitajte „A kako bih …?“
2. Opsesija perfekcionizmom.
Dobra stvar je samousavršavanje i nastojanje da budete najbolji što možete – može vas motivirati da nastavite učiti i rasti. Ali također morate prihvatiti da niste savršeni. Zapravo, niko nije savršen – to je dio ljudskog bića. Ako ste opsjednuti perfekcionizmom ili ako ne možete biti zadovoljni ako svaki pojedini detalj nije savršen, dopuštate da vas perfekcionizam sputava.
Istina je, vaš perfekcionizam podgrijava strah. Strah od kritike. Strah od odbijanja. Strah da će svi vidjeti vaše nedostatke i osuditi vas zbog njih. Dopuštanje perfekcionizmu da vlada vašim životom spriječit će vas da prijeđete cilj i propustit ćete rokove. Otuđit će vas od drugih. U konačnici, opsjednutost perfekcionizmom može vam oduzeti cijenjenje i slavljenje vaših postignuća, jer ništa nikada neće biti dovoljno dobro.
3. Samo vidite ono što želite.
Jeste li ikada pročitali izvještaj i protumačili činjenice na jedan način, dok ga je kolega analizirao na potpuno drugačiji način? Dio razloga što se to događa je taj što svi stvari vidimo kroz vlastiti objektiv. Ispostavilo se da naša perspektiva može biti glavna pristranost koja nas sputava. Ova mentalna zamka povezana je s pristranošću u potvrđivanju, a to je tendencija da stvari vidimo na način koji potvrđuje naša vlastita uvjerenja.
Često se nastojimo pokazati samo stajalištima koja su u skladu s našim vlastitim. Ne forsiramo se da vidimo druge tačke gledišta. Umjesto toga, informacije tumačimo tako da se slažu s našom perspektivom. To se posebno odnosi na pitanja za koja smo emocionalno vezani ili u koja imamo duboko ukorijenjena uvjerenja. Nije teško shvatiti kako to može dovesti do pogrešnog donošenja odluka koje mogu imati ozbiljne posljedice na našu sposobnost da budemo uspješni.
4. Strah od promjene.
Stara izreka: „Ako se nije pokvarila, ne popravljajte je“ izravan je odraz našeg straha od promjene. Čak i ako to nije vidljivo na površini, mnogi od nas smatraju da je sigurnije i lakše stvari održati istima. Uostalom, ako djeluje, zašto se petljati s tim? Međutim, promjena je neizbježna, htjeli mi to ili ne. Uspjeh dolazi od inovacija i kreativnog rješavanja problema, što je odraz naše sposobnosti da prihvatimo promjene i ubrzamo rast.
Dio razloga što više volimo da stvari ostanu iste jest taj što imamo pristranost prema statusu quo. Status quo vidimo kao osnovno stanje koje želimo zadržati. Ovakav način razmišljanja će zaustaviti vaš rast, otežati prihvaćanje inovacija i učiniti vas otpornim na provođenje potrebnih prilagodbi. Ako se ne kontrolišete, pristrasnost statusu quo vas može spriječiti da riskirate i iskoristite prilike.
5. Držite se nečega predugo.
Koliko često čujemo kako direktor ili poslovni lider ulijeva vrijeme i novac u projekte koji očito nikad neće uspjeti? Ono što je možda počelo kao dobra ideja, jednostavno neće imati takav kraj. Umjesto da odustanu, oni udvostručuju plan i nastavljaju upumpavati resurse u njega, nadajući se da će uspjeti.
Ovo je zamka zablude s potonulom cijenom. Potopljeni troškovi su ulaganja koja ulažemo u nešto što ne možemo vratiti. Kad shvatite da je nešto osuđeno na propast, vrijeme je da smanjite svoje gubitke, bez obzira na to što ste uložili u početnu investiciju. Inače, samo bacate novac, vrijeme, energiju i resurse nakon lošeg.
Nastavljate rasipati svoj kapital, bilo zato što ne želite priznati da ste pogriješili ili zato što nemate alternativni plan. Morate pustiti takve stvari i restartovati pristup. To će vam omogućiti da pronađete nove mogućnosti i stvorite istinski uspjeh.
6. Smatrate da ste prevaranti.
Bez obzira koliko postigli, koliko smo uspješni ili koliko se drugi ugledaju na nas, mnogi od nas pate od duboko ukorijenjenog uvjerenja da smo stvarno prevaranti. Osjećamo se kao glumci, igrajući ulogu koju zapravo ne ispunjavamo.
Ovaj obrazac razmišljanja naziva se sindromom varalice kada sumnjate u valjanost vlastitih postignuća i ako se bojite da ćete biti izloženi kao prevara. Često je potaknuto novim postignućem, poput dobivanja novog posla ili ispunjavanja manjih ciljeva. Počinjete osjećati da ne zaslužujete ili zapravo niste zaslužili ovo postignuće.
Sindrom varalice može se povezati s anksioznošću, depresijom i sumnjom u sebe. To može dovesti do odugovlačenja ili izbjegavanja rizika i može uticati na vašu karijeru i uspjeh jer smatrate da se morate neprestano dokazivati.
7. Crno-bijelo razmišljanje.
Svi imamo tendenciju da pojednostavimo stvari kao da su sve dobre ili loše. Mi smo ili za nešto ili protiv. Često nam je neugodno zbog dvosmislenosti i može biti teško vidjeti sredinu. Ova vrsta polarizovanog, crno-bijelog razmišljanja može nas ograničiti da vidimo stvari kakve zaista jesu. Stvarnost se obično nalazi negdje u sredini. Život nije ni/ili situacija.
Kad polarizujemo svoje razmišljanje, ograničavamo našu sposobnost da budemo fleksibilni i nepristrasni. Uglavnom ne postoji jedan tačan odgovor, već raznoliki odgovori koji mogu uspjeti. Jednom kada ostavite po strani crno-bijelo razmišljanje, možete vidjeti da je svijet zaista složena duga sa raznim bojama. Samo trebate otvoriti svoj um različitim mogućnostima.
8. Prebrzo donošenje zaključaka.
Jeste li ikada potpuno pogrešno pročitali neku osobu, vjerujući o njoj najgore ili misleći da joj ništa ne ide, kad se ispostavilo da je stvarnost bila sasvim drugačija? Jeste li ikada pogrešno procijenili ili protumačili situaciju na osnovu vlastite percepcije?
To se događa kada pretpostavljamo i donosimo zaključke bez da imamo sve informacije. Pametno je ostati objektivan i prikupiti sve informacije i detalje prije donošenja odluke. Ali tako često stvaramo pretpostavke ili pretjerano generaliziramo situaciju jer ne uspijevamo razlikovati ono što smo zapravo primijetili i ono što smo zaključili.
Kada ovo radimo u poslu ili donosimo pogrešne odluke na osnovu pretpostavki, otvaramo se čitavom nizu problema i uticaja. Možda stvarate sebi velike prepreke koje vas koče od uspjeha.
9. Krivite druge.
U ljudskoj je prirodi da želimo kriviti druge za probleme s kojima se suočavamo ili da vjerujemo da naše probleme proizvode vanjski uzroci – zasigurno nismo krivi! Ali žrtvovanje ili nepravedno optuživanje drugih, destruktivan je mehanizam koji stvara neprijateljstvo, sram i toksičnu, protivničku atmosferu.
Oni koji su nepravedno optuženi osjećaju se izdano i maltretirano. Oni koji krive nekoga stvaraju nepotrebnu dramu i nisu u stanju da jasno vide problem. Oni se koprcaju, nikad se ne uče na svojim greškama, nikada ne preuzimaju odgovornost za svoje postupke. Kad neprestano krivite druge, izgledate sitno i neprofesionalno, a oni oko vas izgubit će poštovanje prema vama.
10. Pokušavate kontrolisati sve.
Ako želite da se to učini kako treba, radije to učinite sami. To je ono što sebi govorimo kako bismo opravdali mikromenadžment svega. Ali ako vjerujete da to morate sve učiniti i odbijete dopustiti bilo kome da pomogne, velika je vjerovatnoća da ste kontrolna nakaza i da vam predstoji neuspjeh.
Visoki standardi nisu loši, ali ako su toliko visoki da su nedostižni, morate preispitati svoje zahtjeve. Ako stalno intervenišete za sve oko sebe, usporavate produktivnost.
Nakaze za kontrolu često pokušavaju vršiti kontrolu nad drugima kao način izbjegavanja suočavanja sa vlastitim ranjivostima. Oni vjeruju da će njihov nivo savršenstva izbjeći izlaganje vanjskom riziku. Ali istina je da jednostavno ne možemo sve kontrolisati. Trik je u prepoznavanju onog nad čime imate kontrolu – vašeg ponašanja, vaših misli, vaših osjećaja. Ponosite se svojim radom i uvijek se potrudite. Ali osjećajte se osnaženo i imajte dovoljno povjerenja u sebe i druge da znate kada ih trebate pustiti.
Članak “The 10 Mental Traps on Your Road to Success” autora Deep Patel-a je preveden sa Entrepreneur.