Na julskoj PIT konferenciji, posvećenoj prehrambenoj industriji, o evropskim i regionalnim trendovima u ovom sektoru, o navikama i zahtjevima potrošača te o stalnom nastojanju da se na ove zahtjeve valjano odgovori govorio je stručnjak za sigurnost hrane i direktor kompanije Milkprocessing, Jasmin Avdić.

Kompanija Milkprocessing, osnovana 1999. godine, pruža konsultantske usluge u oblasti prehrambene industrije i sigurnosti hrane. Odigrala je vodeću ulogu u modernizaciji mljekarstva u Bosni i Hercegovini, pružajući podršku velikom broju mljekara i pomažući im pri uvođenju novih tehnologija i poslovnih modela.

Premda je mljekarstvo i danas okosnica poslovanja, ova je kompanija svoju djelatnost proširila i na druge prehrambene industrije (mesnu, konditorsku, pekarsku) te na oblast sigurnosti hrane. Danas je to zastupnik i uvoznik renomiranih kompanija u oblasti prerade, proizvodnje i sigurnosti hrane: CHR Hansen, PROVA, Ottero, PLEVNIK, NEOGEN.

Poslovni i kulturni model na kome zasniva svoj rad uključuje četiri važna principa:

• djelovati za bolji svijet
• i, pritom, biti slobodan
• oslanjati se na druge
• kako bi se isporučili rezultati.

Kroz dugu ljudsku povijest dostupnost je oblikovala važan stav prema hrani: bori se, lovi i tragaj, uzmi što je dostupno, bori se dalje. Danas je, međutim, stvarnost bitno drukčija: hrana je mnogo više od pogonskog goriva. Sveopća dostupnost i raznolikost, makar u onom dijelu svijeta kojeg nazivamo savremenim, omogućila je segmentiranje potreba i kupaca, životnih stilova i profila te, shodno tome, samu ponudu industrije. Vrijedi i obrnuto.

U prilog tome i riječi su Avdića: „Proizvođači hrane u Evropi i regionu žele privući klijente i kupce te kupcima pokazati šta se tačno nalazi u njihovom proizvodu. S tim ciljem koriste trendove i ako pogledamo 10 najzanimljivijih u 2023. godini (Good for the Planet, Alternative products, Plant forward, Healthy eating, The cleaner, The better, The fermentation culture, Mood food, Traveling through food, Let's experiment, Tasting Up), mogli bismo reći da im je zajednička težnja za što čistijim i što sigurnijim proizvodom.“

Proizvođačima na raspolaganju stoji cijeli niz simbola i načina na koje se mogu približiti kupcima, zadržati trenutne i na jednostavan način pridobiti nove. Izgleda, međutim, da u Bosni i Hercegovini, nismo odmakli od osnovnih informacija o proizvodima te su, prema Avdićevim riječima, „deklaracije na kojima je istaknuto ‘bez aditiva i konzervansa’ i ‘domaće, volim domaće’ trenutno naš najveći doseg.“

Najdraža moja, čokolada…

Trendovi u konditorskoj i pekarskoj industriji šaroliki su, a promjene i novine stalne: proizvođači se sve više pokušavaju približiti kupcima, i obratno. Jednostavan, a naravno i najslađi, način upravo je čokolada: čak 87 posto novih čokolada u zadnjih pet godina aromatizirano je „brown notes“ (lješnjak, badem, karamel, nugat i kokos).

Postavlja se pitanje kako korisnici razgledaju i kupuju proizvode u trgovinama ili pekarama. Šta je ovdje važno?

„Kao prvo i najvažnije istakao bih dobar okus. Njemu se uvijek vraćamo spremni na kupovinu. Na drugom mjestu je brend. Možda neočekivano, ali samo 41 posto ispitanika u EU brend smatra važnim. Kupci sad rezoniraju na način: brendiran proizvod nije nužno i dobar proizvod; možda manji proizvođači nude kvalitetniji i bolji proizvod. Na trećem mjestu je cijena, kupcima svakako važna.“

Uživanje u zdravoj hrani, novi hedonizam

Mliječna industrija jedna je od, moglo bi se reći, „turbulentnijih“: u fokusu evropskih proizvođača i ovdje su želje kupaca da jedu što sigurnije i bolje proizvode te je vidno stalno nastojanje da se ponuda obogati velikim brojem kategorija hrane za balansiran život. Govoreći o ovome, zanimljivo je primijetiti jačanje svijesti o zdravom načinu života pa, kako sugerira Avdić, „čak 73 posto ispitanika saglasno je da je uživanje u zdravoj hrani važno za zdravlje, dok 62 posto vjeruje da je mentalno stanje ključno za zdravlje.“

Savremen, brzo promjenjiv i ubrzan način života te trendovi nameću brigu o sebi i vlastitom zdravlju te se hrana koja će omogućiti balansiran i autentičan život ispostavljaju kao valjani zahtjevi prehrambenoj industriji.

„Zdrava i ukusna hrana koja nije izvor stresa, stvarna i prirodna hrana s čijim se porijeklom i naslijeđem možemo povezati te holističko zdravlje s mišlju ‘Jedi, Voli, Živi!’ samo su neki od zahtjeva industriji današnjice“, naglašava Avdić.

Hamburger koji to nije

Mesna industrija ne bilježi velike promjene u prezentaciji samih proizvoda. „Prisutno je, međutim, sve više biljnih proizvoda koji izgledaju kao mesne prerađevine: salame, kobasice, hamburgeri.“

S druge strane, Bosna i Hercegovina još je uvijek prilično tradicionalno društvo pa ove promjene na našem tržištu nisu tako jasne i vidljive. Ipak, „u zadnjih nekoliko godina sve je više upita za ovako specijalizirane ponude. Jasno je, vraćaju se ljudi raseljeni prije 30 godina i donose kulturu i nove navike iz različitih dijelova svijeta. I kad su tu, nedvosmisleno traže proizvode domaće industrije sa zahtjevom da budu što sličniji onima u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj isl. I ovo je jedan od načina na koji se dešavaju promjene, na koji kupci oblikuju prehrambenu industriju.“

Imajući rečeno u vidu, jasno je da su proizvođači pod stalnim pritiskom više različitih faktora te često traže načine kako postati i ostati konkurentan na tržištu. Kako Avdić savjetuje: „Kvalitetna rješenja uvijek su dostupna, ali podrazumijevaju ulaganje u edukacije i novu tehnologiju, digitalizaciju procesa te stabilnu proizvodnju i proizvod. Konačno, optimizacija i poboljšanje procesa proizvodnje su ključni, a produženje roka trajanja proizvoda također važno!“

Preporučujemo i tekst Budućnost prehrambene industrije u BiH je u rukama samih proizvođača.