Održivi razvoj i energetska tranzicija glavni su fokus ovogodišnjeg sajma a održan je i panel na temu “Obnovljivi izvori energije – energetska efikasnost”.

Panelisti su govorili o zelenoj budućnosti koja za bazu ima sunčevu snagu i vjetar te iznosili stavove o tome kako do 2030, tačnije do 2050 godine BiH (ne)može postati dekarbonizirana zemlja sa što manjim negativnim ekonomskim posljedicama.

Poznato je da je u BiH samo 3% proizvedene energije, energija iz obnovljivih izvora a relevantni podaci govore da smo prošle godine čak 60% energije proizveli iz uglja.

Na pitanje koliko je dozvola u BiH izdato za proizvodnju solarne energije, Mile Srdanović, predsjednik Regulatorne agencije za električnu energiju FBiH kaže da ih je ukupno 485, koje pokrivaju 953 proizvodna objekta što predstavlja godišnju planiranu proizvodnju od 500+ GW sati ali da broj dozvola nije relevantan podatak.

Srdanović kaže da čista energija ne mora biti zelena ni obnovljiva kao što je to slučaj sa nuklearnom energijom koja je čista ali nije obnovljiva.

Na pitanje koliko će BiH trebati vremena da obrne odnos proizvodnje energije iz uglja od 60% i tek 3% od vjetra i sunca, Srdanović kaže da će taj proces biti dug i težak.

Praksa Mađarske

Mađarska je svoju energetsku tranziciju započela još 1990 godine i do danas su došli do 65 % proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, tj. karbon-neutralne proizvodnje.

Plan je da do 2050. godine Mađarska bude potpuno karbon neutralna zemlja.

“Važno je napomenuti da proces se ovaj proces svake godine pojačava i da smo samo u zadnje dvije godine uduplali našu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.”, naglasio je Peter Sztaray, državni sekretar za sigurnosnu politiku Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Mađarske.

Nuklearna energija je jako važan segment, kaže Sztaray jer je nemoguće bez nje postići karbonsku neutralnost a kao tranzicijski izvor, potreban je prirodni gas.

Institucije EU su svojevremeno imale debatu o tome koji su izvori energije prihvatljivi, koji su neutralni i zeleni i složili su se u ocjeni da prirodni gas može biti taj tranzicijski, čisti izvor.

Na pitanje ko je bio nosilac ovih tranzicijskih procesa u Mađarskoj, privatni sektor ili država, Sztaray kaže da su oba “igrača” potrebna za uspješnu implementaciju jer država kreira legalno okruženje koje olakšava privatnom sektoru da krene putem zelene tranzicije a uporedo s tim koristimo EU fondove za finansiranje tih aktivnosti.

Da li BiH ima strategiju za energetsku tranziciju?

Na pitanje da li BiH ima strategiju za energetsku tranziciju, Mirsad Šabanović, direktor ASA Energije kaže da ne postoji egzaktna strategija te da je jedini dokument koji BiH za sada ima tek strateški okvir tj. smjernice i da je kao takav teško validan danas.

I on je stava da nosilac tranzicije treba da bude kompletna država, ni samo institucije niti samo privredni sektor.

“Još jedan važan faktor je tržište. Možete imati sve idealno ali ako nema glavnog pokretača svega toga, tržišta tj. novca nema uspjeha.Tržišni signali su jasni.”, kaže Šabanović.

Podsjećanja radi još 2004. godine je trebao biti pokrenut Blok Tuzla koji bi bio završen 2008. godine i evo do danas bismo imali 15 godina njegove eksploatacije što nažalost nije slučaj a razlog tome su procesi koji su taoci društveno-političkih prilika u BiH.

Zainteresiranost građana i privatnog sektora

Stoji činjenica da privatni sektor u Bosni i Hercegovini ima kapacitete i interes za izgradnju solarnih sistema, ali je odgovornost države taj ograničavajući faktor jer se čini da bh. političari često samo potpisuju razne sporazume na ovu temu ali se i dalje držimo proizvodnje energije iz “loših” izvora.

Na pitanje kakav je interes građana i privatnog sektora u BiH za obnovljive izvore energije, Srđan Ožegović, član Uprave ProCredit banke kaže da je interes velik.

“Bosanskohercegovačka ekonomija je konkuretna na EU tržištu iz dva razloga. Relativno jeftina radna snaga i relativno jeftine cijene energenata.”, kaže Ožegović.

Na pitanje koliko je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora isplativa, Ožegović kaže da su inicijalna ulaganja možda velika ali da je povrat dugoročno sigurno jako povoljan.

Nedostatak zakonodavnog okvira

Panelisti su saglasni da je nedostatak zakonodavnog okvira za fizička lica koja izraze želju za proizvodnjom energije jedan od ključnih elemenata koji negativno utiču na zainteresiranost i da će onog trenutka kada se zakoni u ovom smjeru definiraju i postanu efektivni, interest znatno porasti.

Iz tog razloga ProCredit banka u saradnji sa EBRD bankom osigurava fizičkim licima koji se odluče investirati u obnovljive izvore energije povrat od 20%.

BiH je kao aktivna članica Energetske zajednice potvrdila svoju opredijeljenost za reformu energetskog sektora, liberalizaciju tržišta energije i usklađivanje svoje politike s članicama EU.

Obnovljivi izvori energije i dekarbonizacija jedan su od uslova EU integracija s tim u vezi je ovo jako važan segment.

“Berza nije nešto što moramo imati ali je dobrodošla. EU je naložila da se integriraju dnevna tržišta širom Evrope i berza im pomaže da dobije garantovan otkup energije”, kaže Šabanović.

Ove godine EU je donijela nove propise prema kojima mi sa Zapadnog Balkana, koji nismo dio oporezivog CO2, morati uvesti sistem CBAM.

Inače, CBAM porez podrazumijeva plaćanje za određenu vrstu robe uvezenu iz zemalja koje ne oporezuju svoju industriju zbog korištenja energije iz izvora koji zagađuju okoliš, poput termoelektrana na ugalj.

Šta donosi Blok 7?

Na pitanje šta donosi Blok 7 tj. šta će se desiti sa rudnicima, Sanel Buljubašić, direktor Elektroprivrede BiH kaže da osim što je upućena treća opomena ka izvođačima radova nije u ingerenciji reći ništa više od toga.

“Pred Elektroprivredom su veliki izazovi. Unutar svih diskusija i problema koji su izneseni, Elektroprivreda ne može sama riješiti ovaj problem. Mora postojati sinergija između Elektroprivrede, Vlade FBiH i cijele države BiH. Mi jesmo planskim aktivnostima planirali da ćemo izgraditi 600 MW iz zelene energije a tu je i sam proces dekarbonizacije koji nas očekuje u ovom periodu 2030-2050. Investiranje za ovo košta oko 2,5 milijardi KM. To su enormna sredstva koja bez međunarodnih institucija i kredita Elektroprovreda ne može sama omogućiti ali je usljed svega mi smo ovom pitanju posvećeni.”, kaže Buljubašić.

Kako će taj proces teći i koliko će potrajati, niko ne zna.

Još jedno važno pitanje koje su panelisti istakli je rok trajanja solarnih panela, nepostojanje regulacije njihovog odlaganja i recikliranja ne samo u BiH nego u modernom svijetu te činjenica da zemlje koje su odavno započele “zelenu misiju” već imaju problem te vrste.

“Vijek trajanja solarnih panela je 20-25 godina. Tehnologija za odlaganje i reciklažu još ne postoji kako za solarne panele tako i za propelere vjetroelektrana i to je veliki problem sa kojim će se mnoge zemlje suočiti”, kaže Šabanović.

Poenta je da mi u ove procese ulazimo zbog zaštite okoliša, saglasni su panelisti ali se onda postavlja pitanje šta će se po dobrobit okoline desiti kada dođe do deponija solarnih panela i vjetroelektrana i koliko je onda cijeli proces bio uzaludan.

“Trebamo se pitati da li mi štitimo okoliš danas ili samo proizvodimo nešto što će u budućnosti biti gore nego ono što danas svjedočimo.”, kaže Buljubašić.

Na zaključno pitanje da li BiH do 2050 godine može postići potpunu dekarbonizaciju, stavovi panelista su bili oprečni.

Ipak, Srdanović kaže da vjeruje u tehnologiju, da je tehnologija zadnjih decenija uticala povoljno na mnoge aspekte naših života te samim tim polaže veliku nadu da postoji prostor da se isto desi i u ovim procesima.

“Vjerujem u tehnologiju i vjerujem da će BiH do 2050 biti karbon “free” zemlja”, zaključio je.

EU ima sigurne planove i srategije i do 2050 sve njene zemlje će morati biti dekarbonizirane.

Neke zemlje EU poput Njemačke sprovode ove procese čak i na štetu sopstvene privrede i ekonomske stabilnosti.

BiH s druge strane neće imati luksuz odabira nego će joj ovi procesi biti nametnuti a šta će zaista biti do 2050 godine na polju dekarbonizacije, ostaje da se vidi.

Čitajte i Tešanj i ove godine pokazao da je prijestolnica privrede BiH