Hoće li Blok 7 Termoelektrane Tuzla, prvobitno najavljen kao strateški projekt, ostati samo još jedan u nizu spektakularno najavljenih investicija koje imaju promijeniti ekonomsku sliku Bosne i Hercegovine?
Zvanične potvrde da se od projekta odustalo nema, premda je teško povjerovati da će se njegova realizacija nastaviti. Glede ovog pitanja nadležni se ne oglašavaju pa i ta šutnja mnogo govori. Imajući u vidu da su značajna finansijska sredstva već uložena u izradu projektne dokumentacije, pripremne radove na predviđenoj lokaciji te na ime avansa izvođaču radova, može se reći da je situacija ozbiljna.
Pristali pa odustali
Od samog početka projekt prate problemi. Najprije je početkom 2006. posao bez prethodnog konkursa povjeren austrijskom konzorciju „Austrian Power and Environment Technology“ (APET) da bi se, naknadno, promjenom vlasti mijenjali i izvođači (sic!). Ugovor s kineskom kompanijom China Gezhouba Group potpisan je 2014, a nedugo zatim njihov podizvođač radova General Electric odustaje od isporuke ključne opreme.
Uzme li se u obzir da je vrijeme bilo možda i presudan faktor za realizaciju projekta, činjenicu da je u Evropskoj Uniji u međuvremenu došlo do promjene energetske politike te naročito činjenicu da je u proteklih 17 godina, koliko je prošlo od prvog potpisivanja ugovora s izvođačem, prostor na kom je predviđena izgradnja tek nasut šljunkom i ograđen, izgradnja Bloka 7 TE Tuzla djeluje gotovo nestvarno!
Dakle, ovdje se ne postavlja pitanje hoće li BiH krenuti putem energetske tranzicije – naprosto, to je neminovnost – govorimo o tome da dok traje taj proces, a trajat će dugo, Bosna i Hercegovina bude energetski nezavisna. Blok 7 bi i nakon dovršetka energetske tranzicije predstavljao garant energetske stabilnosti BiH.
Ograničenja obnovljivih izvora
Postoje i tehnička ograničenja obnovljivih izvora koja također treba uzeti u obzir: varijabilnost napona, ovisnost o klimatskim uvjetima, prostorna ograničenja, distribucija. Naprimjer, zbog goleme količine prostora potrebnog za vjetroelektranu, nije jednostavno smjestiti vjetroelektranu preblizu razvijenog urbanog središta koje nema dovoljno neiskorištenog prostora na kojima bi se moglo graditi. Unatoč tehnologijama prediktivnog modeliranja koje programerima općenito pružaju znanje o tome kakvi su resursi vjetra u određenom području, brzine vjetra mogu se mijenjati brzo i bez jasne i očite najave. Ova isprekidanost otežava planerima mreže da tačno znaju koliko će energije određena vjetroelektrana ili turbina prenijeti na njihove sisteme.
Solarna energija, odnosno, njezino korištenje ima također tehnička, prostorna i ekološka ograničenja.
Projekt perspektivan koliko i rudarski sektor
S druge strane, postoje i mišljenja koja ne idu u prilog izgradnje Termobloka 7. Nihad Harbaš, jedan od vodećih stručnjaka u oblasti energetike, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, o samoj perspektivnosti projekta izgradnje Termobloka 7 kaže:
„Projekt je perspektivan koliko i rudarski sektor, odnosno rudnici uglja. Svjedoci smo dešavanja u rudnicima uglja i s rudarima u zadnje vrijeme. Stavljanje problema pod tepih ne donosi ništa dobro. Blok 7 u TE Tuzla projektovan je za ugalj kakvog, bojim se, u BiH nema, upitne su njegove rezerve. S druge strane, kalorična vrijednost i moć bh. uglja, lignita najniža je, a poznati su i načini kopanja, poslovi rudara, odlagališta šljake i pepela, te u krajnjoj liniji takse na ugljen dioksid. Vlada FBiH, odnosno, EPBiH ne mogu tako lako odustati zbog ugovora sa Kinezima, jer bi tim potezom doveli sebe u nepovoljan položaj, a pogotovo stekli negativan publicitet u javnosti.“
Postoji li energetska strategija na nivou države?
Istinske energetske strategije, osim okvirne, na državnom nivou BiH nema, a teško da se može i donijeti. Od izuzetne je važnosti je da se donese Intergrirani klimatski i energetski plan (NECP) koji je usaglašen i dobra osnova za daljnji razvoj energetskog sektora BiH. Prema NECP-u gase se tri bloka odnosno 410 MW termoelektrana, te nema novih termoelektrana niti termoelektrana-toplana na prirodni gas.
Entitetski nivoi moraju revidirati i donijeti nove energetske strategije.
Kakve posljedice na izvoz električne energije iz BiH mogu ostaviti najavljivane takse na CO2 ukoliko se nastavi proizvoditi električna energija iz termoelektrana na ugalj?
Poskupljenje električne energije za krajnje korisnike, nekonkurentnost bh. elektroprivrede te u krajnjoj liniji smanjenje potražnje jer niko neće htjeti kupiti prljavu struju osim ne-EU zemalja.
Mišljenja su oprečna, no analiziraju li se argumenti za i protiv, dolazi se do zaključka da bi jedan takav objekat bio itekako potreban. Predviđeni koeficijent iskorištenja je iznad 42 posto, dok je koeficijent iskorištenja postojećih 3, 4, 5 blokova ispod 30 posto. Novi sistem filtracije značajno bi smanjio emisiju produkata sagorijevanja. Zatvoreni sistem hlađenja znači da ne bi bilo ispuštanja otpadnih voda i, što je vrlo važno, sistem daljinskog grijanja Tuzle i Lukavca ne bi bio doveden u pitanje gašenjem blokova 3, 4, 5. Ekolozi su naravno a priori protiv. Izvjesno je, dakle, da će BiH još dugo biti ovisna o fosilnim gorivima.
