Znate onu sliku koju često vidimo na društvenim mrežama a gdje su prikazani inžinjeri u “vremenu prije AutoCAD-a”? Skoro da se svaki inžinjer naježi od pomisli da smo u samo nekoliko decenija promašili mogućnost da radimo svoje projekte na takav način.
Međutim, stvari se razvijaju drastičnom brzinom. Danas je gotovo nemoguće zamisliti da pravite fizički prototip nekog proizvoda prije njegovog dizajniranja u softveru za 3D dizajn. Populariziranjem aditivne tehnologije (poznatije kao 3D printanje), olakšana je i izrada samog prototipa. Želite isprogramirati obradu na mašini, i vidjeti kroz simulaciju putanju alata i ponašanje obratka? Sve je to sada lahko, jer imamo softvere.U konačnici, svi smo se brzo priklonili ovom načinu rada jer nam prije svega otkriva moguće probleme prije nego neki proizvod pustimo u proizvodnju. To štedi naše vrijeme. A ušteda vremena znači i ušteda novca.
CAD (Computer-Aided Design) i CAM (Computer-Aided Manufacturing) – dva pojma koja su nam već dobro poznata. Svaki inžinjer, posebno proizvodnih, konstruktorskih i sličnih usmjerenja zna da vam nabroji dobro poznate softvere poput CATIA V5, SolidWorks-a, Inventora i sl.
Međutim, sve ovo navedeno me dovelo do toga da postavim sebi pitanje. Pa dobro, koji su to softveri onda rezervisani za industrijskog inžinjera? Nije valjda da se i dalje u 2022. godini sve svodi na dobri stari Excel, ili Minitab (koji je već rezervisan za one koji se baš vole igrati sa statistikom)? Gdje je tu nastojanje da se nama olakša simulacija layout-a fabrike, ili simulacija procesa? Kako da “vidim” da li će neka proizvodna linija bolje funkcionisati kao U ili L ćelija prije nego je postavimo u samoj proizvodnji? A da ne spominjem tu težinu da objasniš klijentu sve te brojke izvučene iz Excel-a na radionici koja traje maksimalno dva sata.
- “Premalo je prostora za palete u toj ćeliji.”
- “Ali gospodine, ta ćelija je dizajnirana na principu one-piece flow-a. To znači da se tu WIP ne zadržava, pa nam nije ni potreban dodatni prostor. Brojevi vam evo, na ovom slajdu baš to pokazuju.”
- “Ja to ne mogu da zamislim.”
I ne krivimo ga. Živimo u svijetu u kojem nemamo vremena da tri puta mjerimo prije nego presječemo. Moramo da budemo sigurni u ono što pričamo, ili jednostavno kroz simulaciju prikažemo željeno stanje. I onda uradimo kako treba, iz prve.
Moj prvi konkretniji susret sa mogućnostima simulacije svega onog čime se jedan industrijski inžinjer bavi je bio na sajmu tehnologije Hannover Messe 2022. Posjetila sam štandove dva najveća konkurenta ove oblasti i upoznala se sa interface-om njihovih softvera namjenjenih upravo za moju struku. Jedan od njih je DELMIA, kompanije Dassault Systèmes, a kojoj pripadaju i ovi dobro poznati softveri poput CATIA-e i SolidWorks-a. Drugi je Visual Components. Iza razvoja ovakvih softvera krije se fantastična ideja. Ideja je dizajnirati pozicije mašina i pomoćne opreme kroz 3D layout fabrike, gdje možemo bez ikakve muke isprobati različite scenarije i doći to idealnog rješenja pozicija svih resursa. Ideja je da nakon dizajna proizvoda, dizajniramo idealan proces u kojem će se taj proizvod transformisati od sirovine do konačnog proizvoda. Taj idealan proces znači izbalansiran rad čovjek-mašina. Taj idealan proces znači minimalne gubitke. A to znači ogromne uštede. Nakon “utezanja” proizvodnje, pomoću takvih softvera može se vršiti analiza svakog radnog mjesta pojedinačno.
Ovdje ne mislim samo na praćenje iskorištenosti resursa, nego govorim i o uslovima rada. Ergonomskom analizom možemo da utvrdimo da li je neko radno mjesto zahtjevnije, ili na koncu opasno po zdravlje uposlenika. Time ne samo da imamo mogućnost da upravljamo svakom porom naših proizvodnih procesa, nego imamo mogućnost da svojim radnicima obezbijedimo uslove rada svjetskog standarda.
Mogućnosti koje nam pružaju navedeni softveri su neograničene. Poenta je u tome da nam je budućnost ispred nosa. Svaka proizvodna kompanija koja razmišlja o načinima povećanja svoje konkurentnosti na tržištu uglavnom kreće od redizajna (ili novog dizajna) procesa. Kako osigurati da će dizajn tog procesa biti održiv i u stvarnosti? Pa upravo simulacijama u softverima.
Glavni cilj jednog od vodećih brendova ove oblasti – DELMIA je nastojanje da spoji virtualno sa realnošću. Inžinjeri koji se bave industrijskim inžinjeringom treba također da teže ka tome. Da dizajniraju procese, prave simulacije, te ih dovode do perfekcije i takve prenose u proizvodnju. I to da sve, na kraju, u proizvodnji funkcioniše kako je i zamišljeno – iz prve!
