Privredna komora Republike Srpske, uz podršku Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske, organizuje Konferenciju „Zelena ekonomija – Pokretač održivog razvoja privrede RS“, koja je trenutno u toku u sali hotela SL Industry u Trebinju.
Cilj Konferencije je podizanje svijesti o značaju obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i zelene ekonomije, kako bi se iskoristili ukupni potencijali ostvarivih mjera energetskih ušteda i informisanje privrede o izazovima koji dolaze uvođenjem mehanizma za oporezivanje roba koje se uvoze u EU i pri čijoj se proizvodnji oslobađa velika količina ugljen-dioksida (CO2).
U prvom panelu pričalo se o tome šta čeka izvoznike u EU u ovom segmentu a uvodničarka i moderatorica na ovu temu bila je Tamara Bajkuša Spahić iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine te je navela osnove te sistema EU ta trgovanje emisijama te podijelila putanju BiH u ovom procesu.
Sistem EU za trgovanje emisijama (EU ETS)
Sistem EU za trgovanje emisijama (ETS EU) pokrenut je 2005. godine radi promocije smanjenja emisija stakleničkih gasova na isplativ i ekonomski učinkovit način. Njime se ograničava količina stakleničkih gasova koju mogu ispustiti energetski intenzivna industrija, proizvođači energije i zračni prijevoznici.
Za uspješnu implementaciju u BiH vrlo je bitno definisati određene stavke poput toga koji će sektori i gasovi biti pokriveni ograničenjima, uspostava sistema za praćenje, izvještavanje, provjeru i upravljanje emisijama, ko su regulatorni subjekti, itd.
Uz pomoć „Cap and trade“ sistema postavlja se opća granica („gornja granica“) ukupne količine emisija stakleničkih gasova (GHG – Greenhouse gases) koje postrojenja u obuhvaćenim sektorima mogu kumulativno emitovati.
Sistem obuhvata: ugljikov dioksid (CO2), dušikov oksid (N2O) i perfluorougljike (PFC).
Ograničenje je podijeljeno na dozvole za onečišćenje poznate kao EU dozvole (EUA – EU allowance).
Kompanije mogu steći EUA kroz tri glavna kanala:
- Kupiti ih na aukciji: aukcije organizuje European Energy Exchange, a prihodi idu direktno u 27 država članica EU-a prema unaprijed definiranom ključu podjele.
- Dobiti ih besplatno: sektori za koje se smatra da su izloženi riziku od curenja ugljika u nekim državama članicama s nižim prihodima dobivaju besplatne dodjele.
- Kupovina na otvorenom (ili tzv. sekundarnom) tržištu: postoji nekoliko platformi za trgovanje na kojima ETS operateri (ili drugi poput finansijskih institucija) mogu međusobno trgovati dozvolama.
Države članice moraju koristiti najmanje 50% prihoda od aukcija u svrhe povezane s klimom i energijom, kao što je smanjenje emisija stakleničkih gasova; prilagodba klimatskim promjenama; istraživački i razvojni projekti; razvoj obnovljivih izvora energije; prelazak na niskougljičnu privredu; spriječavanje krčenja šuma; poboljšanje energetske efikasnosti i sl.
CBAM mehanizam
Od 01.10.2023. do 01.01.2026. postojati će prelazno razdoblje u kojem će obveze CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism) biti ograničene na izvještavanje i primjenjivati će se na željezo i čelik, cement, aluminij, gnojiva, električnu energiju, vodik, te neke proizvode koje sadrže željezo i čelik. Izvještavanje će biti na tromjesečnoj osnovi, o ugrađenim emisijama u robi uvezenoj tijekom tog tromjesečja kalendarske godine, navodeći pojedinosti o izravnim i neizravnim emisijama, kao i bilo koju cijenu ugljika koja se stvarno plaća u trećoj zemlji.
Od 2026. godine završava prelazno razdoblje, a uvoznici će početi plaćati usklađenja. Mehanizam će biti u potpunosti implementiran 2030.-2032. godine. U tom trenutku će sva roba obuhvaćena ETS-om biti uključena u CBAM.
Gdje smo sada?
Postavlja se pitanje: „Gdje smo mi u toj priči?“. Kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini, pa i regionu, po pitanju navedene problematike?
Jedan dio odgovora na to pitanje ponudili su nam panelisti. U toku diskusije, gospodin Ozren Laganin, ispred Ministarstva za prostorno uređenje i ekonomske odnose BiH rekao je: „Mi nismo na početku. Mi u BiH imamo registar zagađivača i zagađujućih materija. Imamo i neku sliku koja postrojenja bi trebala da uđu u ETS, a to su prije svega ovi najveći zagađivači. To je metalna industrija, cementna industrija koja se nalazi pretežno u Federaciji i drugi potrošači energije na sličnoj razmjeri.“
U sklopu tehničke pomoći koju Bosni i Hercegovini pruža Svjetska banka razmatrane su četiri komponente u vezi sa EU ETS i mehanizmom određivanja cijena ugljika:
- Okvir za praćenje, izvještavanje, verifikaciju
- Analiza ekonomskog uticaja
- ETS infrastruktura i platforma
- Pravni i regulatorni aspekti
Riječima gospodina Laganina, „Možemo reći da postoji nekoliko koraka koje smo već napravili na uspostavljanju ovog sistema, međutim ono što će vjerovatno biti najveći problem je verifikacija.“
Među panelistima bio je i gospodin Siniša Mitrović, ispred Privredne komore Srbije, Centra za cirkularnu ekonomiju, koji tvrdi da „cijeli region zapadnog Balkana je u istom problemu, isti je rukopis, isti je taj DNK problema kada to pogledate kroz neke indikatore tretmana voda, otpada, kvalitete vazduha, zemljišta… i dođete do toga da mi moramo biti samostalni, dostojanstveni i kredibilni u odnosu na naš BDP. Ništa od ovoga ne možemo uraditi bez nauke, bez znanja, bez inženjera. Politika je tu da stvori ambijent, ali pamet i znanje će biti ključan resurs za implementaciju.“
Ispred kompanije Kolektor CCL d.o.o. govorio je gospodin Predrag Zorić. Na pitanje kako se njihova kompanija priprema za ovaj period uvođenja taksi i regulativa, kaže da oni kao kompanija pripadaju slovenačkom koncernu koji je već prenio i implementirao EU direktive, što je njihova prednost.
„Ono što je dodatno potrebno u ovom procesu je svijest svih nas. Mi u Kolektoru imamo strategiju do 2030. godine koja podrazumijeva automatizaciju, digitalizaciju i produktivnost, te što manji ugljični otisak. U suštini, kupac nas natjera da kupujemo materijale koji su standardizirani u EU tako da ovaj proces prolazi bezbolnije.“ – zaključio je gospodin Zorić.
Panel je postavio i ključno pitanje, imamo li finansijsku i drugu infrastrukturu da nastavimo ovaj proces i koliko proizvođači i država trebaju uraditi u ovom procesu.
U nastavku konferencije razovara se i o temama upravljanja energijom u ovom procesu, finansiranja zelenih poslovnih modela kao i o solarnoj energiji.
