Vjera u vlastite nesvakidašnje zamisli u srcu je svake inovacije.
Toga je itekako svjesna Hanadi Džabić, generalna direktorica RCB Nanotehnologije u Vogošći, kompanije koja primjenjuje nanotehnologiju u proizvodnji obnovljenog carbon black-a.
Kompanija jedinstvena u Bosni i Hercegovini, jedna među rijetkima u svijetu, novi pogoni i radna mjesta, Centar za istraživanje i razvoj – samo su neki rezultati uvjerenja da je Bosna i Hercegovina pravo mjesto za višemilionsku investiciju.
„RCB Nanotehnologija se trenutno kreće punom parom ka završetku industrijskog postrojenja i početku proizvodnje. U međuvremenu smo evoluirali od laboratorijske do pilotske proizvodnje. U augustu prošle godine, pokrenuli smo prvu fazu pilotske proizvodnje, ispitivali sve faze ovog inovativnog procesa, i proizveli prve kilograme carbon blacka u očekivanom kvalitetu i čistoći materijala s vodećim firmama u proizvodnji auto guma. Planiramo proizvoditi oko 400 kg RCB-a po liniji u početnoj fazi proizvodnje, što ukupno iznosi 2.500 tona godišnje, a zatim postepeno povećavati proizvodnju na 30.000 tona godišnje“, o razvoju i planovima kompanije ističe u razgovoru za portal PIT.ba.
. . .
Hanadi Džabić, bachelor u oblasti bankarstva, finansija i trgovine, generalna je direktorica RCB Nanotehnologija d.o.o. Sarajevo.
Godine 2020. imenovana je kako bi predvodila proces uspostave prve kompanije u svijetu koja proizvodnjom obnovljenog carbon blacka bez otiska na okoliš zatvara cirkularni krug ekonomije. Temelj poslovnog modela kompanije je patentirana tehnologija za čišćenje sirovog rCB, registrovana pri Frauhofer institutu za primijenjenu fiziku.
Nezavisna evropska agencija za izbor i promociju najuspješnijih poslovnih ljudi i kompanija 2022. nagradilo ju je priznanjima Najmenadžerica i Poslovna žena godine. Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH RCB Nanotehnologiju prepoznala je kao jednog od najznačajnijih investitora u BiH.
. . .
PIT: Odgovorni ste za odluku investitora da ulaže u Bosni i Hercegovini. Bogatiji za ovo iskustvo, šta mislite zašto je BiH privlačna stranim investitorima? Koje su naše komparativne prednosti, a koji nedostaci?
Općenito, BiH nudi nekoliko ključnih prednosti koje privlače strane investitore. Prvo, geografski položaj BiH predstavlja značajnu prednost; smještena je u srcu Evrope, što omogućava lak pristup tržištima u regiji. Drugo, BiH raspolaže talentiranim i visokoobrazovanim mladim kadrovima, koji mogu doprinijeti konkurentnosti i efikasnosti kompanija, potaknuti razvoj novih tehnologija i rješenja, te osigurati dugoročnu održivost i uspjeh poslovanja. Treća prednost je bogata kulturna baština i raznolika prirodna okruženja, što može biti atraktivno za investicije u turizam i ugostiteljstvo. Također, BiH ima značajne prirodne resurse, uključujući obilje sunca i vjetra, koji mogu privući investicije u sektoru obnovljivih izvora energije. Kad je riječ o nedostacima, infrastruktura u BiH, iako u poboljšanju, još uvijek nije na razini koju investitori često očekuju.
Što se tiče industrije i društva u BiH, smatram da je ključ za postizanje značajnijeg pozicioniranja upravo u prepoznavanju i korištenju autentičnih bh. resursa – intelektualnih i prirodnih. BiH ima tradiciju tehničkih i naučnih znanja, koja u kombinaciji s modernim tehnologijama i inovativnim pristupima može rezultirati uspjehom
PIT: RCB Nanotehnologija svojevrstan je pionir: prva ste kompanija u svijetu za proizvodnju obnovljenog carbon blacka i proizvoda baziranih na spojevima silicija i cinka bez karbonskog otiska na okoliš, a što ne bi bilo moguće bez revolucionarne nanotehnologije – patenta razvijenog u saradnji s Fraunhofer institutom u Njemačkoj.
Možemo li govoriti o moći inovacija? Kako da industrija i društvo BiH iskoristi autentičnost, inteligenciju i tradiciju znanja kako bi postigli značajnije pozicioniranje?
Inovacije su ključni pokretač održivog razvoja i konkurentnosti, a RCB Nanotehnologija je sjajan primjer kako se primjenom revolucionarnih tehnologija mogu ostvariti značajni iskoraci. Naša saradnja s Fraunhofer institutom u Njemačkoj omogućila nam je da razvijemo inovaciju, a rezultat tog strateškog partnerstva su proizvodi koji su istovremeno održivi i visokokonkurentni.
Što se tiče industrije i društva u BiH, smatram da je ključ za postizanje značajnijeg pozicioniranja upravo u prepoznavanju i korištenju autentičnih bh. resursa – intelektualnih i prirodnih. BiH ima tradiciju tehničkih i naučnih znanja, koja u kombinaciji s modernim tehnologijama i inovativnim pristupima može rezultirati uspjehom. Poticanje razvoja istraživačkih centara, podrška start-up kompanijama i ulaganje u obrazovanje mladih talenata mogu pomoći u stvaranju povoljnog okruženja za inovacije. Industrija mora prepoznati da inovacije nisu luksuz, već da su nužne za konkurentnost i dugoročni rast.
PIT: Obnovljeni carbon black, specifičan crni pigment bez kojeg je nezamisliva industrija glavni je proizvod RCB Nanotehnologije. Kako se odvija proces proizvodnje? Koje sve tehnologije se primjenjuju u ovim procesima?
RCB Nanotehnologija se trenutno kreće punom parom ka završetku industrijskog postrojenja i početku proizvodnje. U međuvremenu smo evoluirali od laboratorijske do pilotske proizvodnje. U augustu prošle godine, pokrenuli smo prvu fazu pilotske proizvodnje, ispitivali sve faze ovog inovativnog procesa, i proizveli prve kilograme carbon blacka u očekivanom kvalitetu i čistoći materijala s vodećim firmama u proizvodnji auto guma. Planiramo proizvoditi oko 400 kg RCB-a po liniji u početnoj fazi proizvodnje, što ukupno iznosi 2.500 tona godišnje, a zatim postepeno povećavati proizvodnju na 30.000 tona godišnje.
Mi otvoreno zagovaramo promjenu svijesti među vlasnicima kapitala i poslodavcima – profit i održivost nisu međusobno isključivi, već naprotiv, mogu biti komplementarni. Mi to svojim primjerom i dokazujemo
PIT: S obzirom da govorimo o inovativnim i patentiranim tehnologijama, još uvijek nedostaje stručnjaka, kako u BiH, tako i u svijetu. Centar za istraživanje i razvoj u Vogošći način je da se premosti ova praznina. S kojim se izazovima ovdje susrećete? Može li BiH biti globalno edukativno središte za pitanja ovih tehnologija?
U pripremi za pokretanje posla u BiH, znali smo da ćemo ovdje pronaći visokokvalifikovane inženjere. Oni su u protekle dvije godine imali priliku da se upoznaju sa svakim aspektom proizvodnog procesa i spremni su svoje znanje dijeliti s drugima i zajedno razvijati tehnologiju. Centar u Vogošći će postati globalni obrazovni centar gdje će osoblje biti obučeno za rad u našim objektima širom svijeta kako širimo svoje operacije. Plan je da u narednih 10 godina, u suradnji s našim partnerima, pokrenemo najmanje trideset postrojenja širom svijeta, pri čemu će se obuka kadra provoditi u Vogošći. Kako rastemo, nastavljamo tražiti kolege koji dijele našu strast za inovacijama i održivošću. Profili koje trebamo uključuju eksperte za procesno i električno inženjerstvo, dizajn postrojenja i druge srodne oblasti.
PIT: Mnogo se govori o održivosti, cirkularnoj ekonomiji. Zagovarate promjenu svijesti vlasnika kapitala i poslodavaca da poslovanje i profit mogu i trebaju biti usklađeni s očuvanjem okoliša i društva. Kako procjenjujete, koliko su bh. društvo i poslovna zajednica osviješteni o činjenici da se radi o globalnom problemu, čijem rješenju mogu i trebaju svi doprinijeti?
Održivi razvoj i cirkularna ekonomija nisu samo trendovi, već su postali nužnost u današnjem poslovnom svijetu, a sve više kompanija globalno prepoznaje da dugoročni uspjeh mora biti usklađen s očuvanjem okoliša i društva. Mi otvoreno zagovaramo promjenu svijesti među vlasnicima kapitala i poslodavcima – profit i održivost nisu međusobno isključivi, već naprotiv, mogu biti komplementarni. Mi to svojim primjerom i dokazujemo.
Što se tiče BiH, iako je svijest o ovim temama u porastu, još uvijek postoji značajan prostor za unapređenje. Bh. društvo i poslovna zajednica počinju prepoznavati da održivo poslovanje nije samo odgovor na globalne pritiske, već i prilika za konkurentnost i inovaciju. Međutim, potrebno je više obrazovanja, primjera dobre prakse i poticaja da bi se ova promjena u potpunosti ostvarila.
Važno je naglasiti da svaka kompanija, bez obzira na veličinu, može doprinijeti rješavanju globalnih izazova kao što su klimatske promjene, zagađenje i iscrpljivanje prirodnih resursa. BiH ima priliku, kroz svoju poslovnu zajednicu, da se priključi ovom globalnom pokretu i pokaže da održivost i odgovorno poslovanje mogu dovesti do rasta i stvaranja novih vrijednosti. Taj put uključuje osviještene lidere koji razumiju da održivi modeli poslovanja nisu samo etički ispravni, već i ekonomski isplativi.
Na kraju, i jednako važno, ne smijemo zaboraviti standarde koje pred kompanije, pogotovo one koje posluju na globalnom tržištu, postavljaju CBAM i ESG. CBAM, s jedne strane, direktno povećava troškove za one koji izvoze u Evropsku uniju, dok ESG stvara širi pritisak na održivo poslovanje kroz financijske, reputacijske i regulatorne kanale. Kompanije koje se uspiju prilagoditi i usvojiti održive prakse mogu, ne samo izbjeći te pritiske, već i iskoristiti nove prilike za rast i konkurentsku prednost.
Bh. društvo i poslovna zajednica počinju prepoznavati da održivo poslovanje nije samo odgovor na globalne pritiske, već i prilika za konkurentnost i inovaciju. Međutim, potrebno je više obrazovanja, primjera dobre prakse i poticaja da bi se ova promjena u potpunosti ostvarila
PIT: S druge strane, cirkularna ekonomija često započinje upravo s malim i srednjim preduzećima koja moraju biti agilnija u promjeni svojih poslovnih modela. Je li to velik pritisak na poslodavce? Koji vid podrške mogu i trebaju dobiti od vladinih institucija?
Za mala i srednja preduzeća (MSP), prelazak na cirkularnu ekonomiju svakako predstavlja izazov jer zahtijeva promjenu poslovnih modela, optimizaciju resursa i inovacije u procesima. Ta preduzeća često imaju manje resursa i kapaciteta za brze promjene, pa je razumljivo da se suočavaju s pritiskom. Međutim, upravo zbog svoje agilnosti i fleksibilnosti, MSP su često u boljoj poziciji da se prilagode novim uslovima tržišta i uvedu inovacije koje podržavaju održivost.
Podrška vladinih institucija ključna je u ovom procesu. Prvenstveno, MSP trebaju pristup financijskim poticajima i subvencijama kako bi olakšali investicije u tehnologije i procese koji omogućuju prelazak na cirkularne modele poslovanja. Također, važno je da se omogući pristup povoljnim kreditima ili fondovima za inovacije, posebno u oblastima reciklaže, energetske efikasnosti i upravljanja resursima.
Uz finansijsku podršku, značajan doprinos mogu pružiti edukacija i savjetovanje. Državne institucije trebaju razviti programe za podizanje svijesti i pružanje tehničke pomoći poslodavcima o benefitima cirkularne ekonomije. To uključuje organizaciju radionica, seminara i mentorstvo kako bi se MSP-ovima omogućilo bolje razumijevanje i implementacija cirkularnih poslovnih modela.
Takođe, regulativa igra ključnu ulogu – postavljanje jasnih i podsticajnih pravnih okvira koji će MSP-ovima olakšati usklađivanje s ciljevima održivosti. U konačnici, uz adekvatnu podršku, MSP mogu postati nosioci inovacija u cirkularnoj ekonomiji i ključni akteri u održivom razvoju zemlje.
Ceribašić: U svijetu automobilske industrije CORE je prepoznat po holističkom pristupu poslovanju
PIT: Nezavisna evropska agencija za izbor i promociju najuspješnijih poslovnih ljudi i kompanija prepoznala Vas je 2022. godine dodijelivši Vam priznanje Najmenadžerica i Poslovna žena godine. Šta za Vas znači liderstvo i žensko preduzetništvo u savremenom životu, lično i poslovno?
Priznanje koja ste spomenuli za mene predstavlja veliku čast, ali i odgovornost. Liderstvo ne znači samo postizanje poslovnih ciljeva, već i inspirisanje drugih da se razvijaju, rastu i ulažu u svoje zajednice. Za mene je liderstvo prilika da svojim primjerom pokažem kako se može uspjeti i doprinositi društvu kroz odgovorno i održivo poslovanje.
Žensko preduzetništvo u savremenom životu ima posebnu važnost. U svijetu koji se brzo mijenja, žene preuzimaju sve veću ulogu u poslovnom okruženju, donoseći sa sobom perspektivu koja često uključuje balans između inovacija, održivosti i društvene odgovornosti. Smatram da žene, svojim prirodnim sposobnostima za multitasking, empatiju i dugoročno razmišljanje, mogu unijeti novu dinamiku u preduzetništvo. Za mene lično, žensko preduzetništvo znači hrabrost da se probijem kroz izazove, ali i prilika da pomognem drugim ženama da prepoznaju svoje potencijale i ostvare svoje ciljeve.
. . .
Čitajte i Regionalni brend događaja za proizvodnju napokon stiže i u Hrvatsku
