Egzodus, preteška riječ za ono što se trenutno dešava u Bosni i Hercegovini i šire, u regionu, ali samo naizgled. Ako krenete prema Krajini, od Mrkonjić grada preko Ključa i Bosanskog Petrovca, i dalje, prema Bihaću, naići ćete na pustoš. Predivni krajolici, nažalost prazni, podsjećaju na scene iz televizijske serije „Zona sumraka“. Tada vam postanu jasne razmjere iseljavanja.
Industrijalci i proizvodne kompanije ulažu velike napore da zadrže svoje uposlene, ali, bez većeg angažmana države na privlačenju stranih investicija i kreiranju pozitivne poslovne klime, nemaju kapacitet za značajniji uticaj na zaustavljanje iseljavanja.
Najbolji primjer šta za jednu državu znače strane investicije, posebno prisustvo visoko tehnoloških kompanija, su dalekoistočne zemlje tzv. azijski tigrovi. Transfer znanja i tehnologije omogućio je nekim od tih zemalja da postanu jedne od tehnološki najrazvijenijih na svijetu.
Koji su uzroci odlaska stručnjaka?
Radi ilustracije navedimo jedan primjer.
Kada je jedan od trenutno najcjenjenijih svjetskih anesteziologa aplicirao za posao u jednom kliničkom centru u BiH, odbijen je uz obrazloženje da nije dovoljno stručan. Nakon nekoliko godina rada u općoj bolnici u Goraždu, podnosi zahtjev za američku vizu koju bez problema dobija.
Po dolasku u Sjedinjene države nastavlja svoj akademski put te stiče zvanje redovnog profesora na Kolumbija univerzitetu, istog onog univerziteta koji je dao preko 40 nobelovaca. U međuvremenu postaje predsjednik udruženja anesteziologa Sjedinjenih Američkih Država.
Da, dobro ste pročitali, taj doktor nije bio „dovoljno stručan“ za rad u kliničkom centru u BiH!
Na konferenciji PIT Krajina 2023 održanoj 21. i 22. septembra u Bihaću održan je panel tokom kojeg se pokušalo dati odgovor na pitanje Kako zaustaviti egzodus radne snage?
Larisa Duraković je istakla da ne raspolažemo konkretnim, egzaktnim podacima o napuštanju kompanija. Postoje interna istraživanja na nivou kompanija o zadovoljstvu zaposlenika.
Potrebno je, međutim, istaći da postoje i dublji socio-ekonomski uzroci koji itekako utiču na iseljavanje.
Plaća treba biti takva da ne ugrozi opstanak kompanije. Dodatni razlog za odlazak predstavlja i izuzetno visoka inflacija koju plaće ne mogu da prate.
Almir Gvožđar je istakao da se u njegovoj kompaniji redovno vrše ankete o zadovoljstvu zaposlenih na radnom mjestu: ako radnik nije zadovoljan atmosferom i poslom, visina plaće postaje manje bitna.
Glede toga vrši se redovito ocjenjivanje menadžmenta od strane zaposlenih i, obrnuto, menadžment ocjenjuje zaposlenike. S obzirom da se već osjeća nedostatak radne snage naglasio je da je dolazak strane radne snage neminovnost.
Nermin Alešević, suvlasnik kompanije Airvent, je naveo da je u njegovoj kompaniji uvedena radna sedmica od 4 radna dana što je naišlo na izuzetno povoljne reakcije zaposlenih.
Alešević je dalje dodao da je on lično protiv dolaska strane radne snage sve dok se u BiH može naći stručnih i kvalificiranih radnika. Također je istakao da je potrebno sistem nagrađivanja uskladiti sa stručnošću, znanjem i obrazovanjem u protivnom ćemo se vrlo brzo suočiti, sa nedostatkom stručnjaka.
Dženan Džafić je naveo je i važnu činjenicu i nedovoljne rodne zastupljenosti u proizvodnji.
S obzirom da je u Bosanskoj Krupi, gradu u kojem se nalazi njegova kompanija evidentan nedostatak radne snage Džafić se zalaže za dolazak stranih radnika, posebno ako se uzme u obzir da intenzitet iseljavanja iz BiH ne pokazuje znake usporavanja, naprotiv iz godine u godinu je intenzivniji.
Na kraju svima koji se spremaju na odlazak preporuka: sjetite se Šantićevih stihova.
Preporučujemo i Mladi tim iz Tešnja unosi futurističnu notu u bh. industrijski sektor
