Ergonomija se može grubo definisati kao uticaj uslova na radnom mjestu na zdravlje radnika. Cilj ergonomije je eliminisati ili značajno smanjiti negativan uticaj radnih uslova na radnike i opasnost od povreda na radu. Drugim riječima, zaposlenik je na prvom mjestu u analizi radnog okruženja.
Prilikom ocjenjivanja posla, traže se tri glavne karakteristike poznate kao ergonomski faktori stresa: sila potrebna za dovršenje zadatka, svi nezgrapni ili statični radni položaji usvojeni pri izvršavanju zadatka i ponavljanje zadatka. Bilo koji od ovih faktora ili bilo koja kombinacija ovih faktora može izložiti nekoga većem ili manjem riziku od povreda ili dugoročno gledano od negativnih uticaja na radnu sposobnost.
Na konferenciji o kvalitetu održanoj u Užicu zapaženo izlaganje o temi „Uticaj ergonomije rada na kontrolu kvaliteta“ održale su prof. dr. Gordana Čolović, vlasnica Agencije za konsultantske usluge SE-ERGO, i jedna od vodećih regionalnih stručnjakinja iz oblast ergonomije i prof. dr. Danijela Paunović, profesorica na ATUSS, Beograd, Srbija.
Ma koliko tehnologija napredovala čovjek mora ostati u fokusu jer samo tako može da bude produktivan i može da proizvodi kvalitetne proizvode.
Danas ergonomija kao jedna internacionalna disciplina koja objedinjuje znanja iz mnogih nauka od medicine, sociologije, psihologije i dr. polazi od stava da radno mjesto treba prilagoditi čovjeku, a nikako da se čovjek prilagođava radnom mjestu.
Ergonomija se trenutno susreće s izazovom kako da privoli radnike da se pridržavaju mjera koje im se preporučuju. S obzirom da je čovjeku kretanje prirodno stanje najveći problem predstavljaju statična radna mjesta. Dr. Čolović je vrlo stručno i na razumljiv način objasnila koji su to optimalni položaji tijela pri različitim opterećenjima. Ono što je je zajedničko svim tim položajima jeste da ruke trebaju uvijek, koliko je to moguće, da budu što bliže tijelu.
Govoreći o faktorima rizika prof. Čolović je navela da ljudi generalno za obavljanje posla koriste znatno veću silu nego što je potrebno, kao i to da se ne obraća pažnja na način pokreta pojedinih dijelova tijela. Kao primjer je navela svoje nedavno iskustvo gdje je uposlenica u jednoj kompaniji tokom izvršavanja radnih zadataka konstantno rotaciono pomjerala gornji dio tijela što predstavlja najgori mogući oblik kretanja. Osim zdravstvenih problema koji mogu nastati pri ovakvom kretanju svaki šesti proizvod je bio oštećen, dakle preko 16% škarta.
Na kraju prof. Čolović je istakla da je bitna edukacija i razmišljanje ne samo o ergonomskom radnom mjestu već i o ergonomiji rada.
Dr. Danijela Paunović je na primjeru tekstilne industrije objasnila povezanost ergonomije i kvaliteta proizvoda. Ranije je proizvodnja tekstilne industrije bila sezonski orjentisana, to više nije slučaj, nove kolekcije se proizvode na mjesečnom nivou što govori da je proizvodni proces jako ubrzan. Imajući to u vidu i radnicima se povećao obim posla. U takvim uslovima radno mjesto mora biti ergonomski koncipirano, a također moraju biti i tehničko- tehnološki uslovi zadovoljeni. U prvom redu se misli na što veći stepen automatizacije i nabavku savremene opreme i mašina. Koji su benefiti ergonomskog radnog mjesta: manje bolovanja, manje povreda, manje grešaka, bolji kvalitet, smanjenje stresa, cijeli proizvodni proces se odvija brže lakše i s manje problema.
Ako želite da izgradite uspješnu kompaniju morate sa vašim radnicima da izgradite etičke norme, integritet i povjerenje.
Ukratko bi se moglo kazati da ergonomski pristup radu u kombinaciji sa organizacijskim unapređenjima može u velikoj mjeri povećati produktivnost.
