Na početku 20. vijeka, industrija je intenzivno tražila načine da unaprijedi proizvodne procese i eliminiše defekte. Tokom perioda od 1920-ih do 1930-ih godina, Walter A. Shewhart je postavio temelje modernih metoda kontrole kvaliteta. Uveo je statističku kontrolu procesa, što je omogućilo identifikaciju i eliminaciju defekata u proizvodnji. Shewhartov rad je postavio osnovu za buduće metode kontrole kvaliteta, čineći proizvode konzistentnijim i pouzdanijim.
Kvalitet se definiše kao pogodnost za upotrebu. Kvalitet je analogan novčiću gdje je jedna strana ispravne karakteristike, a druga strana je oslobođenost od nedostataka. Dakle, da li kvalitet utječe na donju granicu?
“Podaci nemaju značenje bez njihovog konteksta.”
“Moderna teorija kontrolne karte temelji se fundamentalno na konceptu kontinuirane distribucije i kontinuirane varijacije.”
Walter A. Shewhart
Preskočimo nekoliko decenija unaprijed, do 1940-ih i 1950-ih godina. Sada smo u Japanu, zemlji koja je posle Drugog svjetskog rata tražila načine da obnovi svoju industriju. U ovom ključnom trenutku, američki stručnjaci W. Edwards Deming i Joseph Juran dolaze na scenu. Deming i Juran su uveli metode unapređenja kvaliteta koje su postale osnova japanskog industrijskog preporoda. Njihove metode postavile su temelje za globalno prepoznavanje važnosti kvaliteta, čineći japanske proizvode sinonimom za pouzdanost i visok kvalitet.
“U Boga vjerujemo; svi ostali moraju donijeti podatke.”
“Kvalitet je svačija odgovornost.”
Edwards Deming
“Bez standarda, nema logičke osnove za donošenje odluka ili preduzimanje akcije.”
“Najvažnije je da vrhovni menadžment bude posvećen kvalitetu. U nedostatku iskrenog interesa na vrhu, malo će se toga desiti ispod.”
Joseph Juran
Tokom 1960-ih, svijet sve više prepoznaje važnost kvaliteta u svim aspektima poslovanja. U tom periodu, koncept Totalnog Upravljanja Kvalitetom (TQM) počinje da se razvija, smanjujući defekte i povećavajući zadovoljstvo kupaca, postavljajući nove standarde u poslovanju.
Dolazimo do 1970-ih i 1980-ih, kada Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) razvija standarde za upravljanje kvalitetom. ISO standardi standardizuju pristupe za osiguranje kvaliteta, pružajući okvir za održavanje visokih standarda kvaliteta. Ovi standardi omogućavaju kompanijama širom svijeta da prate iste kriterijume i osiguraju dosljedan kvalitet svojih proizvoda i usluga.
Godina 1987. označava važnu prekretnicu u historiji kvaliteta – objavljena je prva serija ISO 9000 standarda. Ovi standardi postavljaju globalne kriterijume za sisteme upravljanja kvalitetom, fokusirajući se na zadovoljstvo kupaca i stalno unapređenje. ISO 9000 postaje globalni jezik kvaliteta, omogućavajući kompanijama da unaprijede svoje procese i osiguraju visok nivo kvaliteta.
Tokom 1990-ih, dvije nove metodologije postaju popularne: Six Sigma i Lean Manufacturing. Ove metodologije smanjuju varijacije u proizvodnim procesima i eliminišu otpad, što direktno utječe na smanjenje troškova i povećanje profitabilnosti. Six Sigma i Lean Manufacturing postaju sinonimi za efikasnost i kvalitet, omogućavajući kompanijama da optimizuju svoje procese.
U novom milenijumu, 2000-ih godina, dolazi do izdavanja ISO 9001:2000 verzije standarda, koja naglašava pristup zasnovan na procesima. Ovaj pristup pomaže organizacijama da bolje kontrolišu i poboljšavaju svoje procese, osiguravajući dosljedan kvalitet u svim aspektima poslovanja.
Konačno, dolazimo do 2010-ih godina, kada tehnologija igra sve važniju ulogu u upravljanju kvalitetom. Izdavanje ISO 9001:2015 verzije standarda naglašava liderstvo, upravljanje rizicima i stalno unapređenje, dodatno povećavajući značaj kvaliteta. Integracija tehnologije omogućava preciznije praćenje i kontrolu procesa, osiguravajući da kvalitet postane neodvojivi dio svake poslovne aktivnosti.
Evolucija sistema upravljanja kvalitetom pokazuje da je kvalitet ključan za uspjeh poslovanja. Ispravne karakteristike i oslobođenost od nedostataka direktno utječu na prihod i troškove, povećavajući profitabilnost. Kvalitet nije samo tehnička specifikacija, već strateški element koji oblikuje konkurentnost i održivost preduzeća.
Šta su nam ove metodologije donijele? Kvalitet i njegov utjecaj na poslovanje
Kvalitet se definiše kao pogodnost za upotrebu. Kvalitet je analogan novčiću gdje je jedna strana ispravne karakteristike, a druga strana je oslobođenost od nedostataka. Dakle, da li kvalitet utječe na donju granicu?
Prvo, hajde da razgovaramo o jednoj strani novčića kvaliteta, ispravnim karakteristikama, postavljanjem pitanja, zašto plaćamo više za luksuzne ili visoko performansne automobile? Da li je to zato što ih smatramo kvalitetnijima? Viši kvalitet zbog lijepih dodatnih karakteristika, kao što su surround sound sistem, turbo motor ili panoramski krov? Imati više karakteristika može koštati više, ali one također mogu da zahtijevaju višu cijenu, pod pretpostavkom da te karakteristike rade kako je dizajnirano. To je kvalitet. Recimo da pokušavate da izaberete između dva hotela za vaš sljedeći odmor, oba jednako cijenjena i sa istim brojem odličnih recenzija. Jedina razlika je što hotel A ima više karakteristika i više pogodnosti od hotela B. Koji ćete izabrati? Naravno, hotel A. Sada, šta ako je cijena hotela A malo viša od cijene hotela B? Da li ćete i dalje izabrati hotel A? Da, ako vam dodatne karakteristike pružaju veću vrijednost od cijene.
PIT Industry 2024: Od trenutne do pametne i autonomne tvornice
Ovi primjeri ilustruju kako pružanje više ispravnih karakteristika po istoj cijeni od konkurencije može privući više kupaca. Ustvari, više ispravnih karakteristika također može zahtijevati višu cijenu i ipak privući kupce. U oba slučaja, prihod raste. Imati više ispravnih karakteristika rezultira višim kvalitetom. Zauzvrat, viši kvalitet povećava prihod. Naravno, karakteristike moraju raditi kako je dizajnirano. Ovo nas dovodi do druge strane novčića kvaliteta, oslobođenosti od nedostataka. Neuspjeh u postizanju ovoga rezultira lošim kvalitetom.
Mnogi od nas su vidjeli rezultat kvalitativnih grešaka, povratak kupaca, garancijske zahtjeve i skupa povlačenja proizvoda kao što su automobili, igračke, hrana za kućne ljubimce, pa čak i avioni. Ne može se očekivati kvalitetan proizvod ili usluga ako je tok vrijednosti pun nedostataka. I kao podsjetnik, pod tokom vrijednosti mislim na procese, resurse i informacije korišćene za razvoj, proizvodnju i isporuku proizvoda ili usluge. Ako kvalitet nedostaje tu, rezultat su defektni dijelovi, odbacivanja, sortiranje, prerada, ponovne inspekcije, ubrzavanje i još mnogo toga, sve vrlo skupo, zaista. Neke kompanije pokušavaju da prevaziđu ove nedostatke sprovođenjem završnih inspekcija. Ali takav pristup kvalitetu dolazi po visokoj cijeni. Često ćete dobiti visoke stope odbijanja, preradu i otpad, a ponekad, defektni proizvod završi kod kupca, što rezultira nezadovoljstvom kupaca, povratima i garancijskim zahtjevima. Ovo je zastario način razmišljanja.
Provjeravate tek na samom kraju nakon što ste već pretrpjeli unutrašnje greške u kvalitetu. To je vrlo skupo. Ne morate birati između završne inspekcije i bez inspekcije. Umjesto toga, počnite ranije u toku vrijednosti da biste kontrolisali i osigurali kvalitet. Kvalitetni materijali, procesi, resursi i informacije su potrebni za omogućavanje kvalitetnih proizvoda i usluga. Drugim riječima, kvalitet mora postojati kroz cijeli lanac vrijednosti.
Oslobođenost od nedostataka rezultira višim kvalitetom, što zauzvrat smanjuje ukupne troškove. Ispravne karakteristike povećavaju kvalitet. Povećan kvalitet privlači kupce, što zauzvrat povećava prihod. Zatim, oslobođenost od nedostataka smanjuje defekte i povećava kvalitet.
Dakle, povećan kvalitet smanjuje troškove. Na kraju, evo zapravo donje granice, povećan prihod i niži troškovi jednako je povećana dobit.
Zaključak, da, kvalitet utječe na donju granicu!