Živimo u vremenu nepreglednih mogućnosti i prilika pruženih na dlanu: planeta se nikad nije činila manjom većinu iskustava velikom dijelu čovječanstva čineći dostupnijim. S mogućnostima, međutim, dolaze i ozbiljni, predvidivi, ali i sasvim nepredvidivi, duboko ljudski izazovi. S druge strane, stalne globalne velike i brze promjene – nedavna pandemija, tekući rat u Ukrajini, ekonomski tokovi i trendovi, eksplozivan tehnološki napredak – svakodnevno vidno preoblikuju našu stvarnost. Mnoge oblasti traže redefiniranje, drugačija znanja i nove vještine, zakonsko i etičko reguliranje iznova.
Oblast javnog djelovanja ili, još konkretnije, komuniciranja, a još uže samo novinarstvo jedna je od profesija najjače pogođenih ovim promjenama: veliki su pritisci političkih i ekonomskih centara moći na medije, uredništva i novinare; izvještava se u opasnim okolnostima ili se ide u drugu krajnost copy-paste novinarstva; različite platforme preuzimaju ulogu urednika; savremene brzo razvijajuće umjetne inteligencije mijenjaju ulogu čovjeka – urednika i novinara, zamagljuju liniju između izmišljenog i stvarnog, istine i laži, vijesti i dezinformacije.
Ukratko, čini se da nam stvari klize iz ruku. U toj se brzini i mreži dešavanja ne uspijevamo snaći i kao da gubimo bitku s unaprijed oblikovanom stvarnošću. Stanje je takvo na globalnom nivou, a pogotovo kad govorimo o mikro prostorima kakav je Bosna i Hercegovina.
Upravo u želji da osvijesti postojeće probleme i izazove, pokrene dijalog i potraži rješenja Federalna novinska agencija FENA organizirala je konferenciju „Sloboda medija i oblikovanje budućnosti medija u Bosni i Hercegovini.“
Tokom tri panela izlagači su aktualizirali teme medijskih sloboda, zaštite autorskih prava u Bosni i Hercegovini te budućnost medija.
Pluralizam medija, a jednoumlje
Generalna tajnica udruženja BH novinari Borka Rudić ukazala je na tri paradoksa: „Istakla bih tri paradoksa kojima svjedočimo: enormno povećanje broja medija u Bosni i Hercegovini, jako bogati vlasnici medija i siromašni novinari te, konačno, sam kandidatski status Bosne i Hercegovine.“
„Vidno je enormno povećanje broja medija u Bosni i Hercegovini pa možemo govoriti o pluralizmu medija. S druge strane, ne možemo govoriti o pluralizmu informacija, većina medija objavljuje gotovo iste informacije“, istakla je osvrnuvši se i na copy-paste i protokolarno novinarstvo više usmjereno na izvještavanje o javnim zvaničnicima negoli na teme od javnog značaja i interesa.
Iznijela je podatak da je novinarska profesija na 443. mjestu po primanjima te kazala da „možemo relevantno govoriti o potplaćenosti novinarske profesije u BiH, što bitno utiče i na kvalitet medijskih sadržaja. Novinar koji nije siguran, koji nije adekvatno plaćen i koji je stalno pod pritiscima ne može praviti kvalitetne medijske sadržaje.“
Tehnološki napredak vlasnicima medija omogućio je da novinarima postavljaju veće zahtjeve: da u isto vrijeme prave medijski sadržaj ili tekst za tri ili četiri različite komunikacijske platforme koje posjeduje taj vlasnik. „Nažalost, povećan obim rada nije uticao na povećanje plaća medijskih djelatnika, novinara i urednika. Uticao je na to da se tri-četiri puta povećao obim poslova, a istovremeno se smanjila mjesečna nadoknada za taj rad“, smatra Rudić.
Posljednji paradoks o kojem je govorila Rudić odnosi se na kandidatski status BiH.
Ona kaže da od decembra prošle godine, kada je BiH dobila kandidatski status, „svjedočimo o drastičnom kršenju, institucionalnom i pravnom kršenju medijskih sloboda kroz intencije naših vlasti da donesu zakone koji su u suprotnosti s evropskim standardima i koji će bitno i negativno uticati na slobodu izražavanja“.
“To su, prije svega, Zakon o slobodi pristupa informacijama koji je Ministarstvo pravde stavilo u parlamentarnu proceduru, zatim Zakon o kriminalizaciji klevete u RS-u i Zakono o javnom redu i miru u Kantonu Sarajevo, gdje se predviđa da policija istražuje govor mržnje, dezinformacije i sve druge medijske sadržaje i uskladu s tim predviđa sankcije za novinare i medije. To su sve negativni trendovi koji nisu smjeli da se dogode, pogotovo što mi već godinama znamo koji su to pririteti BiH u oblasti medijskih sloboda u procesu pridruživanja Evropskoj uniji”, istaknula je Rudić.
“Novinari i mediji moraju biti aktivniji zagovarači medijskih sloboda, pregovarači sa lokalnim vlastima koje ne bi smjele donijeti ni jedan zakon bez širokih konsultacija sa novinarskom i medijskom zajednicom”, zaključila je Rudić.
Podizanje profesionalnih standarda
Dženana Burek, izvršna direktorica Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini kazala je da je Vijeće proširilo svoje ovlasti: od Vijeća za štampu postalo je Vijeće za štampu i online medije.
„Posljednjih godina Vijeće za štampu i online medije prima uglavnom žalbe na online medije. To znači da građani sve više konzumiraju online medije“, navela je Burek. Kako je istakla, Vijeće za štampu u BiH prima najveći broj žalbi u odnosu na vijeća za štampu i samoregulatorna tijela u regionu. To ukazuje na svjesnost građana da se ulaganjem žalbi ispravljaju krivi navodi ili podiže profesionalnost medija.
Dotakla se i političara i javnih funkcionera: „Žalba koju ulože advokatske kancelarije uime političara, često jeste uvod u tužbu. Mediji trebaju i moraju raditi za svoje dobro – svaki put kada im se obrate političari, odnosno Vijeće za štampu, reagiraju i objave reagiranje ili demanti u skladu sa pravilima. Kada mediji ispune to pravo na odgovor, oni sebe štite od eventualne tužbe na sudu“, navela je Burek.
“Preporuka medijima jeste da postupaju po Kodeksu, da jačaju svoje profesionalno izvještavanje. Ono što mi vidimo jeste povećan broj samoregulacije. To znači da mediji reagiraju i žele da profesionalno izvještavaju i žele da podižu svoje standarde profesionalnog izvještavanja”, kazala je Burek.
Odgovor medijske zajednice treba da bude podizanje profesionalnih standarda.
„Ako izvještavate po standardima, po Kodeksu za štampane i online medije u BiH, sigurno ste zaštićeni. Možda ćete završiti na sudu kao tuženi, ali ako ste izvještavali po standardima, onda će vrlo vjerovatno sudija, gotovo stoprocentno, presuditi u vašu korist”, kazala je Burek, te dodala kako je jako važno educirati mlade novinare prije ulaska u redakciju.
Zaštititi i promovirati slobodu izražavanja
Pravna savjetnica u odsjeku za ljudska prava u Misiji OSCE-a u BiH Šejla Maslo Čerkić je kazala da treba štititi i promovirati slobodu izražavanja.
“Ona treba da bude pravilo, a njezina dozvoljena ograničenja izuzetak. Problem predstavlja velika količina sadržaja koji se nalazi na granici dozvoljenog i za koje i regulatori i međunarodne i regionalne organizacije traže adekvatan odgovor, da se nađe odgovarajući balans između zaštite slobode izražavanja i ograničenja onoga govora koji na neki način kontaminira naš javni prostor, koji ne doprinosi debati, konstruktivnoj raspravi o stvarima od javnog značaja i koji najčešće ide na štetu kategorija, osoba, pojedinaca i zajednica koji imaju određeni status ranjivosti”, navela je Maslo Čerkić.
Misija OSCE-a, na političkom i na institucionalnom nivu, kontinuirano djeluje na osvještavanje važnosti ovoga problema, usvajanje adekvatnih zakona koji bi uredili ovu oblast, poboljšanje sigurnosti novinara, što je također jedno od važnih pitanja.
U radu konferencije sudjelovao je i izvršni direktor Međunarodnog instituta za medije u Beču Frano Maroević obrativši se putem video-linka te istakao medijske slobode kao jako važnu i jako interesantnu temu.
“Nedavno smo u Beču ugostili više od 300 novinara iz cijelog svijeta da razgovaraju o temi umjetne inteligencija i novinarstva, na koji način novinarstvo treba iskoristiti tehnološka pitanja za svoju korist, a na koji način one mogu i spriječiti i pogoršati situaciju što se tiče novinarstva“, naveo je Maroević.
“Napomenuo je da je misija Međunarodnog instituta za medije uglavnom braniti slobodu medija i slobodni protok vijesti, „tako da ono što nas interesira najviše u ovom trenutku je na koji način tehnološki razvoj može pogoršati situaciju i stanje u medijima. To je apsolutno jasno, da svaki tehnološki razvoj otežava situaciju što se tiče medija. Oni koji se bave dezinformacijom i propagandom će vrlo brzo i vrlo jednostavno iskoristiti ove alate da generalnu javnost obmane i da nas prevare o tome šta se zapravo dešava u našem svijetu. U tom pogledu, uloga novinara i uloga medija postaje sve važnija zapravo, jer oni su ti koji mogu pokazati ono što je zapravo istina”, kazao je Maroević.
Po njegovim riječima, uloga novinara koji istražuje informacije je nešto što zapravo tehnologija neće moći zamijeniti.
“Tehnologija će moći nama ubrzati, olakšati posao, ali tehnologija neće moći pokazati ono šta je istina ili šta nije istina”, smatra Maroević.
Kaže da „mašina ne može napraviti razliku između onoga šta je istina ili šta nije istina“.
“Mašina je samo tehnološko sredstvo, tako da uloga novinara i uloga medija postaje sve važnija”, zaključio je Maroević.
Dakako, ovako višeslojni izazovi zahtijevaju jedinstven odgovor profesionalne i stručne zajednice, ali podrazumijevaju i učešće educirane, informirane i angažirane javnosti.
