Naše istraživanje o zaraznosti lošeg ponašanja zaposlenika govori nam da će vjeorovatno čak i vaši najiskreniji zaposlenici počiniti prekršaj ako rade sa nepoštenim kolegom. I dok je lijepo misliti da će pošteni zaposlenici potaknuti nepoštene da budu bolji; to je rijetko slučaj.
Čini se da je između kolega lakše naučiti i prijenjeti loša ponašanja od dobrih.
Za menadžere je bitno da znaju da je trošak problematičnog zaposlenika mnogo veći od direktnih efekata njegovih akcija – loše ponašanje jednog zaposlenika se prenosi na ponašanje drugih zaposlenika preko efekta vršnjaka. Ako podcijenjujete ovaj efekat prenošenja, nekoliko malignih zaposlenika može zaraziti prijašnju zdravu kulturu korporacije.
Historija i trenutni događaji su bilježili rast prekršaja između zaposlenika; hipotekarni osiguravatelji kredita koji su doveli do financijske krize, posrednici na berzi kao što je Stratton Oakmont i unakrsna prodaja prodavača u Wells Fargo.
U našem istraživanju željeli smo razumjeti koliko je zaista to loše ponašanje zarazno. Da bismo to učinili, pregledali smo efekte vršnjaka u nesavjesnom ponašanju od strane financijskih savjetnika, fokusirajući se na spajanja između financijskih savjetodavnih kompanija gdje svaka ima više grana. U ovim spajanjima, financijski savjetnici susreću se sa novim kolegama iz jedne od grana druge firme, izlažući ih novim idejama i ponašanjima.
Prikupili smo širok skup podataka koristeći detaljne regulatorne note dostupne finansijskim savjetnicima. Nepoštivanje smo definirali kao pritužbe kupaca za koje je financijski savjetnik ili platio nagodbu u iznosu od najmanje 10 000 dolara ili je izgubio arbitražnu odluku. Primjetili smo kada su se pritužbe pojavile za svakog finansijskog savjetnika, da je isto bilo i za kolegu savjetnika.
Otkrili smo da su financijski savjetnici 37% vjerojatniji da će počiniti neprimjereno ponašanje ako naiđu na novog kolegu koji je u prošlosti imao loše ponašanje. Ovaj rezultat podrazumijeva da nedolično ponašanje ima društveni multiplikator 1,59 – što znači da u prosjeku svaki slučaj nedoličnog ponašanja rezultira sa dodatnih 0,59 slučajeva nedoličnog ponašanja kroz vršnjačke efekte.
Međutim, promatranje sličnog ponašanja među kolegama ne objašnjava zašto se ta sličnost dešava. Kolege bi se mogle ponašati na sličan način zbog vršnjačkih efekata – u kojima zaposlenici međusobno uče ponašanja ili socijalne norme – ali slično se ponašanje moglo pojaviti i zbog toga što se kolege suočavaju s istim incijativama ili zato što se pojedinci skloni donošenju sličnih izbora prirodno odluče raditi zajedno.
U našem istraživanju željeli smo razumjeti kako vršnjački efekti doprinose širenju nedoličnog ponašanja. Uporedili smo financijske savjetnike u različitim granama iste firme, jer nam je to omogućilo kontrolu učinka poticajne strukture s kojom su suočeni svi savjetnici u firmi. Fokusirali smo se i na promjene kolega uzrokovane spajanjem, jer nam je to omogućilo uklanjanje efekta savjetnika koji biraju njihove kolege. Kao rezultat toga, uspjeli smo odvojiti efekte vršnjaka.
Također smo izvršili testove koji su uključivali samo savjetnike koji nisu mijenjali nadzornike za vrijeme spajanja, omogućujući nam da sve promjene u ponašanju pripišemo vršnjačkim efektima kolega istog ranga. Unutar ovog ograničenog uzorka pronašli smo snažne dokaze vršnjačkih efekata, baš kao i u glavnom uzorku. Ovi rezultati pokazuju da na – neovisno o bilo kakvom učinku menadžera – na ponašanje zaposlenika utiču akcije vršnjačkih kolega.
Prethodne studije dokumentiraju da su vršnjački efekti jači kod pojedinaca koji imaju istu nacionalnost. U skladu s tim, koristimo savjetničku nacionalnost i pokazujemo da su vršnjački efekti u nedoličnom ponašanju jači između savjetnika koji imaju istu etničku pripadnost; efekat zarazne bolesti je gotovo dvostruko veći ako savjetnik upozna novog kolegu s nedoličnim ponašanjem i koji djeli nacionalnost savjetnika. Dakle, slični pojedinci, koji vjerovatno više komuniciraju, imaju jači efekat na ponašanje jednih drugih.
Razumijevanje zašto kolege donose slične odluke o tome hoće li počiniti neprimjereno ponašanje može usmjeriti menadžere u sprječavanju nedoličnog ponašanja. Sa obzirom na prirodu, znanje i društvene norme povezane s nedoličnim ponašanjem, ono se mora prenositi neformalnim kanalima poput društvenih interakcija. Generalno, razumijevanje zašto se radnici ponašaju na sličan način ima bitne implikacije za razumijevanje načina na koji se korporativna kultura i kako menadžeri mogu oblikovati.
Originalan članak možete pročitati na linku.
