Hrana za posebne prehrambene potrebe je hrana koja se, zahvaljujući svom posebnom sastavu ili posebnom načinu proizvodnje, jasno razlikuje od prehrambenih proizvoda namijenjenih za uobičajenu upotrebu. Ovi prehrambeni proizvodi su podobni za posebne prehrambene svrhe i reklamirani su na takav način da se ukaže na takvu podobnost.
Procjenjuje se da 30 procenata populacije ima intoleranciju ili alergiju na neku vrstu hrane, što znači da bi proizvođači značajan dio svoje proizvodnje trebali posvetiti zadovoljenju potreba tržišta za posebne prehrambene potrebe.
Uobičajena zdravstvena stanja koja zahtijevaju posebnu ishranu:
- Alergije – Proteini u uobičajenim vrstama hrane pokreću imuni odgovor kroz alergije.
- Anafilaksija, teška alergijska reakcija, je opasna po život; stoga je strogo izbjegavanje određenih vrsta hrane od vitalnog značaja.
- Bolesti srca – ishrana sa malo izvora životinjskih masti i bogata vlaknima može biti korisna.
- Celijakija – Ovo je rijetko stanje u kojem tijelo osobe ne može pravilno obraditi gluten.
- Kolitis – Prilagođavanja ishrane može biti od pomoći.
- Crohnova bolest – Ova upalna bolest, takođe, zahtijeva posebne prehrambene potrebe.
- Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) – takođe zahtijeva posebnu dijetalnu prehranu.
- Artritis gihta, rak i bolest bubrega takođe zahtevaju dijetu prilagođenu potrebama.
- Dijabetes – ima dvije glavne kategorije. Češći je dijabetes tipa 2, koji se smatra bolešću životnog stila. Faktori poput prekomjernog unosa kalorija i šećera pogoršavaju nastanak ove bolesti. Potrebna su ograničenja u ishrani, kao što je smanjenje šećera i ugljikohidrata.
Prema podacima Internacionalne dijabetološke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u BiH od 1.000 stanovnika ima oko 270 oboljelih od šećerne bolesti, a procjenjuje se da skoro 100 oboljelih još uvijek ne znaju da imaju šećernu bolest.
Osim medicinskih stanja u hranu sa posebnim prehrambenim potrebama spadaju i hrana za bebe, hrana za sportiste, dijetalna hrana za smanjenje tjelesne težine, hrana za vegane i vegetarijance.
Tržište za ovakvu vrstu hrane je u konstantom porastu, stoga se pred prehrambenu industriju u Bosni i Hercegovini otvaraju dodatne mogućnosti. To najbolje ilustruje primjer da potrošači u BiH mogu kupiti proizvode bez glutena, ali uglavnom stranog porijekla, jer domaći proizvođači još ne proizvode tolike količine ovih proizvoda da bi bar djelimično zadovoljili potražnju.
Odlicni su predlozi,jos uz ovu ishranu dodati dosta tecnosti,posebno hidrogenizovane vode i pun pogodak