>
Prva industrijska revolucija, poznata i kao stoljeće pare (1760 – 1840), obilježena je pojavom parnog stroja koji je korjenito promijenio tok historije, utjecao na preraspodjelu globalne moći i dokinuo hiljadugodišnje društveno uređenje.
Drugu industrijsku revoluciju od 1870. do 1914. godine pokrenuo je izum električne energije i njen prenos na velike udaljenosti, što je omogućilo tehnološki razvoj i neke od najznačajnijih izuma u historiji.
Budućnost tehnologije obećava poboljšanu učinkovitost, povećanu produktivnost i inovacije bez premca. Vještačka inteligencija AI, automatizacija i eliminiranje ponavljajućih zadataka, široka primjena robota od restorana do operacionih sala
Dok se 1947. godina često navodi kao početak treće industrijske revolucije, mnogi eksperti tvrde da je zaista ključni pomak potekao tek u osamdesetim godinama prošlog stoljeća.
Industrijska revolucija 4.0, lansirana 2015. godine, doživljava vrhunac popularnosti, iako se već nazire i horizont Pete industrijske revolucije.
Iz navedene hronologije jasno je da svijet konstantno ubrzava. Da bi se opstalo na tržištu potrebno je brzo prilagođavanje, usvajanje novih tehnologija, digitalizacije i pratećih softverskih rješenja.
Trenutna populacija u svijetu iznosi cca 8 milijardi i 200 miliona stanovnika, sa tendencijom ubrzavanja porasta. Upravo taj porast stanovništva i razvoj globalne komunikacione tehnologije uzrokuje sve diferenciranije zahtjeve kupaca za specifičnim personaliziranim proizvodima. Osim toga porast svjetske populacije zahtijeva i konstantan rast proizvodnje da bi se zadovoljila potražnja. Tako dolazimo do suštinskog pitanja – kako intenzivirati proizvodnju u tolikoj mjeri da se zadovolje sve veće potrebe?
Stari način proizvodnje to više nije u stanju ni kvantitativno ni kvalitativno. Ovome treba dodati i intenzivne promjene geopolitičke situacije koja zahtjeva mogućnost brzog prilagođavanja i fleksibilnu proizvodnju koja će u kratkom roku moći da odgovori promjenjenim tržišnim zahtjevima. Uzevši u obzir sve navedene promjene koje su pred nama, od klimatskih i geopolitičkih do tehnoloških, utjecat će na potpuno novi pristup organizaciji proizvodnog procesa. Neka predviđanja idu tako daleko da govore o promjenama u narednih deset godina većim od onih u posljednjih 300 godina. Spremnost za prihvatanje tih promjena odredit će budućnost mnogih.
Geopolitička situacija je takva da zahtjeva mogućnost potpune transformacije proizvodnog procesa u kratkom roku jer se u vanrednim okolnostima prioriteti mijenjaju. Digitalna transformacija ne znači samo povećanu produktivnost, već i sposobnost prilagodbe vanrednim okolnostima
Još samo prije nekih desetak godina najveće svjetske kompanije su pripadale energetskom sektoru dok su danas to tehnološke kompanije.
Budućnost tehnologije obećava poboljšanu učinkovitost, povećanu produktivnost i inovacije bez premca. Vještačka inteligencija AI, automatizacija i eliminiranje ponavljajućih zadataka, široka primjena robota od restorana do operacionih sala. Digitalizacija već ulazi u sve sfere života, najgora stvar koja se može desiti je ostati izvan tog procesa.
Kina je ignorirala parni stroj, smatrajući ga zapadnom pomodnošću, zbog čega je izgubila 150 godina. Oni koji ostanu izvan trenutnih promjena izgubit će puno više. Ono što sada učinimo, odluke koje donesemo odredit će našu budućnost.
Kompanija CadCam solutions d.o.o Sarajevo kao generalni zastupnik kompanije Dassault Systems za Bosnu i Hercegovinu instalira vrhunske softvere koji u proizvodnim pogonima čine „život lakšim“ jer digitalizacija bez softverskih alata ništa ne znači. Fleksibilnost proizvodnog procesa, koja će u budućnosti dobiti sve više na značaju, praktično neće biti moguća bez odgovarajućih softverskih rješenja.
. . .
Čitajte i Industrijo, koliko si ružičasta?!
