Statistika je egzaktna kategorija, ali ponekad može dati pogrešnu sliku. Ako se vrši komparacija uspješnosti neke industrije, moraju se uzeti slični periodi. Epidemiološka i geopolitička situacija 2023. u odnosu na 2022. godinu je potpuno drugačija i zato usporedba nije relevantna. Konkretno, kada govorimo o drvoprerađivačkom sektoru, trenutno se vrše poređenja s periodom kada je pandemija korona virusa bila na vrhuncu na osnovu kojih se stvara slika da je drvoprerađivačka industrija u bezizlaznoj situaciji. Situacija jeste ozbiljna i potrebna je hitna akcija svih relevantnih faktora, ali ipak nije tako dramatična kako se stiče utisak nakon nekih medijskih izvještaja u zadnje vrijeme.
Na konferenciji drvoprerađivačke industrije BiH održanoj početkom jula u Sarajevu prisutnima se obratio Enes Ališković, direktor Agencije za promociju izvoza Vanjskotrgovinske komore BiH. „Drvoprerađivački sektor u periodu pandemije pokazao se otpornijim nego se pretpostavljalo“, istakao je tom prilikom.
Zahvaljujući fleksibilnosti proizvodnog procesa proizvođači su relativno brzo prilagodili svoj proizvodni program zahtjevima tržišta. Konkretno, bila je povećana potražnja za kuhinjama i spavaćim sobama i zahvaljujući brzom odgovoru proizvođača izbjegnut je pad proizvodnje koji bi ugrozio opstanak ove industrije.
Lejla Međedović, savjetnica za vanjskotrgovinsku razmjenu u VTK Bosne i Hercegovine je prezentovala podatke o izvozu drvoprerađivačke industrije BiH za prvih pet mjeseci 2024. godine.
Da bi se stekao bolji uvid u kretanje izvoza ovog sektora Međedović je predstavila vrijednost izvoza 2020. i 2021. godine. Dakle, predpandemijsko vrijeme i vrijeme kada je pandemija bila na vrhuncu. Podaci govore da je 2021. godine došlo do velikog rasta izvoza od 31%.
U 2022. godini raste izvoz, ali prije svega drvnih sortimenata i ogrijevnog drveta. To je prije svega uzrokovano ekonomskom, odnosno, energetskom krizom zbog rata u Ukrajini. Kao posljedica toga Vijeće ministara BiH donosi odluku o zabrani izvoza drvnih sortimenata.
U 2023. godini se desio pad izvoza, ali je usprkos tome izvoz bio veći u odnosu na godinu prije pandemije. Treba uzeti u obzir krizu građevinskog sektora u EU kao i inflatorna kretanja. Ono što je važno istaći je to da je struktura izvoza očuvana.
Izvoz drvoprerađivačkog sektora u prvih pet mjeseci 2024. godine u apsolutnom iznosu je 702 miliona KM, dok je uvoz iznosio 225 miliona KM i, usprkos padu, suficit ove industrije je povećan.
Iako je izvoz industrije prerade drveta nastavio pad, primjetno je uspravanje u odnosu na isti period prošle godine. Na kraju, Međedović je rekla da je pad izvoza sektora na nivou ukupnog pada izvoza privrede BiH.
Kriza u drvnom sektoru je realnost i ona u određenoj mjeri može bit korisna jer pospješuje kreativnost i podstiče na akciju. Sasvim je sigurno da će industrija prerade drveta izaći još jača iz ove situacije. Ohrabruje i činjenica da se otvaraju i neka nova tržišta. Vrijeme je da se svi akteri povezani s ovom industrijom ujedine i da se donesu odluke koje će industriji prerade drveta vratiti mjesto koje joj i pripada.
. . .
Čitajte i Imamović: OIE su klimatsko i okolinsko pitanje, ali i prilika za ekonomski i društveni rast
