Nikad prije kompanije nisu ocijenile položaj Njemačke tako loše kao danas. Ali, iako radna snaga i birokratija obilježavaju novu normalnost kompanija, mnoge su i dalje visoko inovativne.
Njemačkoj ide loše. Dok zastupnici Saveznog parlamenta i vodeći političari Alternative za Njemačku zajedno s desničarskim ekstremistima i neonacistima, kao na nedavnom sastanku u Potsdamu, sanjaju o masovnom deportiranju stranih građana, kompanijama nedostaje stručnjaka. Čak ni imigracija neće moći ublažiti nedostatak osoblja u sljedećih 15 godina, upozorava Savezna banka. Jer, njemačko društvo stari, a zaposleni sve manje žele raditi.
Zbog toga što je svaki zaposlenik bio bolestan prosječno 20 dana tokom 2023. godine, bruto domaći proizvod (BDP) smanjen je za 0,3 posto. Da su više radnih sati odrađeni, privreda bi mogla porasti do 0,5 posto, tvrde iz Udruženja istraživačkih farmaceutskih tvrtki.
Savjetodavno vijeće za procjenu sveukupnog privrednog razvoja vidi nedostatak stručne radne snage kao najveću kočnicu inovacijske snage kompanija. Onaj ko se bavi fantazijama o deportaciji, ne razumije da kompanije trebaju zaposlene kako bi proizvodile robe, razvijale nove proizvode i stvarale blagostanje. Samo ako postanu inovativnije i produktivnije, mogu nadoknaditi sve lošije uvjete poslovanja u Njemačkoj.
Cijene električne energije – rupa u budžetu inovativnih kompanija
Kompanije trenutno moraju izdvajati mnogo više novca za struju. Prema Savjetodavnom vijeću, prosječne cijene električne energije u prvom polugodištu 2023. još uvijek su bile 60 posto više nego cijene u razdoblju od 2015. do 2019. godine. Četiri od deset industrijskih kompanija navele su u anketi Instituta njemačke privrede (IW) da njihova konkurentnost najviše pati zbog visoke cijene električne energije.
“Ako moraju više plaćati za energiju, kompanijama često nedostaje novca na drugim područjima, poput inovacija ili investicija u nove tehnologije proizvodnje”, objašnjava dr. Susanne Gewinnus, voditeljica odjela ‘Industrija – Istraživanje’ u Njemačkoj industrijskoj i trgovačkoj komori (DIHK).
“U isto vrijeme, kompanije ne znaju koliko će dugo biti visoki troškovi energije”, dodaje profesor Axel Plünnecke, voditelj Klastera obrazovanja, inovacija, migracija u IW-u. I ta nesigurnost koči investicije. “Na drugim se mjestima to ne događa, jer oni istovremeno ne žele odustati od nuklearne energije, plina i ugljena kao energentima, dok je razvoj obnovljivih izvora energije još uvijek prespor.”
No, to nije sve. Konkurentnost 90 posto kompanija koje je anketirao IW također pati od troškova koje uzrokuje država, tj. birokratija. Troškovi koje stvaraju imaju karakter fiksnih troškova, pa osobito smanjuju financijske mogućnosti malih i srednjih preduzeća za inovacije.
Industrija se bori s mrtvim tačkama digitalizacije i 5G
Međutim, neadekvatna digitalna infrastruktura u Njemačkoj pogađa sve kompanije. “Kada je riječ o privatnim 5G mrežama, kompanije u ruralnim područjima često su još uvijek u rupi”, izvještava zamjenik glavnog sekretara Saveza njemačkih proizvođača strojeva i opreme (VDMA), Hartmut Rauen. “Ako su kompanije odsječene od digitalne infrastrukture, mogu razviti najbolje ideje za poslovne modele zasnovane na podacima. Ako ne mogu prenositi podatke, kupci će prije ili kasnije potražiti druge partnere”, objašnjava ovaj problem direktor stručnog udruženja softvera i digitalizacije u VDMA-i, profesor Claus Oetter.
Ko se čudi da kompanije nikada nisu ocijenile uvjete poslovanja u Njemačkoj tako loše kako s učinile sada? Do tog zaključka dolazi najnovije istraživanje ‘Industrijski položaj Njemačke’ koje je provela DIHK. Kompanije koje u njemu sudjeluju ocjenjuju privrednu politiku savezne vlade na ljestvici ocjena s 4,8 – nedovoljan. U prethodnom istraživanju prije tri godine ocjena je bila “dovoljan”. Njemačke agencije ocjenjuju se čak s 5,2. Ispitanici ocjenjuju visoke troškove energije kao “nedovoljne”.
Njemačka je predugo bila samodovoljna
Ovo nezadovoljstvo posljedica je dugog niza promašene politike pozicije. “Njemačka u zadnjih 20 godina u osnovi nije provela strukturne reforme, dok se ostatak svijeta repozicionirao”, objašnjava ekonomski povjesničar Klemens Skibicki u intervjuu za Bayerischer Rundfunk.
Umjesto toga, dopustili smo si ‘dugo razdoblje samodovoljnosti’, kritizira savezni ministar privrede Robert Habeck u britanskom poslovnom časopisu ‘Economist’. “Letargija i slijepilo doveli su do toga da su političari predugo propuštali pokrenuti potrebne promjene”, dodaje Habeck.
Michael Köhler, stariji analitičar u Landesbank Baden-Württemberg (LBBW), podupire to brojkama. “Od financijske krize, javne investicije u zemlji su iznosile samo prosječno 2,3 posto BDP-a”, kaže Köhler, jer vladavine Unije nisu održavale infrastrukturu, nisu poticale energetsku tranziciju ili ulagale u obrazovni sistem. Druge evropske države uložile su u prosjeku 3,7 posto svog BDP-a.
Stoga se mnoge kompanije sada uglavnom bave suočavanjem s trenutnim izazovima, izvještava glavni tajnik DIHK-a, Martin Wansleben. Nema više mjesta za razvijanje novih proizvoda i usluga. To pokazuje Izvješće o inovacijama 2023. DIHK-a. Prema njemu, spremnost na inovacije kompanije na najnižoj je razini od 2008. Željelo je razviti nove proizvode, procese i usluge svako drugo preduzeće u prošlom anketnom razdoblju 2020, sada je to samo 38 posto, a 15 posto ispitanih smanjuje inovacije.
Bez ulaganja nemačke kompanije ne mogu napredovati
Međutim, inovacije su hitno potrebne kako bi njemačka privreda ponovno postala toliko produktivna da svake godine može ostvariti veći BDP i time više blagostanja. Jer modernost kapitala, odnosno strojeva, postrojenja i privrednih zgrada u Njemačkoj, od 2000. godine smanjena je za dvanaest posto, tvrdi Savjetodavno vijeće. Iako udio investicija kompanija u BDP-u iznosi 13 posto, izvješće o ‘Zajedničkoj dijagnozi’ sudjelujući instituti za ekonomska istraživanja. Veći dio tog novca, međutim, ide u zaštitu klime. Time se kapitalni stok ne povećava niti postaje produktivniji.
Da bi se to promijenilo, uvjerenje je Sabine Gewinnus iz DIHK-a da se moraju poboljšati uvjeti na lokaciji. “Prije nego što kompanije ulože, moraju biti uvjerene da će njihova investicija biti isplativa na određenoj lokaciji”, objašnjava ona. To su kompanije posljednje vrijeme rjeđe uzimale u obzir. Prema podacima Bundesbanke, u 2022. godini je otišlo oko 122 milijarde eura izravnih investicija iz Njemačke, što znači da nije uloženo u nove strojeve, procese ili inovacije.
Njemačka trenutno doživljava najdužu industrijsku recesiju u posljednjih 70 godina
Njemačka trenutno doživljava najdužu industrijsku recesiju u posljednjih 70 godina, zaključuje profesor Hubertus Bardt, direktor IW-a. Ako se nešto ne promijeni u slabostima lokacije, malo će se toga promijeniti u budućnosti, upozorava Moritz Kraemer, glavni ekonomist LBBW-a. Umjesto toga, ponovljene recesije postat će nova normalnost za Njemačku.
Stoga, ako kompanije moraju zatvoriti ili napustiti zemlju, industrija će posebno na selu izgubiti svoju ulogu kao povezujuća snaga društva, strahuje ekonom IW-a, Axel Plünnecke. “Jer tamo mnoge kompanije nalaze površine koje im trebaju i stvaraju stoga radna mjesta i bogatstvo za ljude koji se ne mogu jednostavno prebaciti na uslužni sektor koncentriran u gradovima”, ističe on.
Do sada su mnoge od ovih kompanija još uvijek visoko inovativne i uspješno se nose s krizom na lokaciji u Njemačkoj. Tako je tvrtka Schaltbau GmbH, proizvođač elektromehaničkih komponenata poput utikača i kontaktora za primjene s visokim sigurnosnim zahtjevima, u rujnu 2023. godine u donjobavarskom Veldenu pokrenula prvu tvornicu na svijetu koja gotovo isključivo radi na istosmjernu struju.
“S njom pokazujemo da se investicije i dalje isplate i na lokaciji Njemačke, kada se kombinira digitalizacija i visoka automatizacija s progresivnim, decentraliziranim energetskim konceptom na osnovi istosmjerne struje”, objašnjava financijski direktor Schaltbaua, Steffen Munz. Pritom su njegovi zaposlenici gotovo u potpunosti morali razviti energetsku mrežu tvornice. Naime, istosmjerna struja je u pogonima za proizvodnju tako nova tehnologija da se norme i standardi za nju tek stvaraju. No, nudi ogromne prednosti.
Schaltbau pokazuje kako se ulaganja u Njemačkoj još uvijek isplate
Schaltbau istosmjernom strujom smanjuje troškove energije u novoj tvornici za otprilike trećinu. Električna energija se proizvodi fotonaponskim sistemom sa maksimalnom snagom od 1,6 megavata na krovovima proizvodne hale i poslovnih zgrada. Budući da se, za razliku od izmjenične struje iz javne mreže, ne mora prvo pretvoriti u istosmjernu struju prije nego što pokreće motore s regulacijom broja okretaja strojeva u proizvodnoj hali, Schaltbau štedi energiju koja se gubi pri procesima pretvorbe. “To povećava energetsku učinkovitost naše tvornice istosmjerne struje za 15 posto”, izvještava Steffen Munz.
U isto vrijeme, u sistemu energije tvornice integrirane baterije isporučuju do jedne megavatske sata energije, kada je potrebna za kratkoročne energetski intenzivne procese. Time se povećava i dostupnost postrojenja na maksimalnih 98 posto. Snaga priključka koju tvornice, koje koriste istosmjernu struju još uvijek moraju dobiti iz javne mreže, smanjuje se za do 70 posto.
Samo inovativne kompanije mogu sebi priuštiti lociranje u Njemačkoj
Delo takođe proizvodi visoko inovativne proizvode u Windachu, Gornja Bavarska. Svake godine, proizvođač ljepila investira 15 posto od svojih nedavnih 204 miliona eura prihoda u istraživanje i razvoj. Proizvodi koji su mlađi od tri godine čine oko petine prihoda.
Ukupno, Bavarci imaju oko 400 ljepila u svom portfelju za automobilsku, poluvodičku i industriju potrošačke elektronike. Svake godine dodaje nekoliko desetaka novih proizvoda – u pravilu, većina njih su strateški značajne inovacije s kojima Delo može zauzeti tržišta koja su malo atraktivna za veće konkurente, a previše kompleksna za manje konkurente.
Strategija daje rezultate. U poslovnoj godini 2022/23, prihod srednje velikog preduzetnika porastao je za dvanaest posto. “Za nas je manje važno pitanje možemo li financirati inovacije u teškim uvjetima na lokaciji. Prije svega, moramo biti inovativni da bismo ostali na ovoj lokaciji, da si je možemo priuštiti”, zaključuje dr. Karl Bitzer, član uprave Delo-a.
To se isplati i za zaposlene. Samo u 2023. godini, Delo je zaposlio 100 novih kolega i sada zapošljava 1000 radnika. “Naravno, mnogi uvjeti na lokaciji nas pogađaju”, priznaje Bitzer. Iako ih visoki troškovi energije manje pogađaju nego tipične hemijske tvrtke jer Delo proizvodi male količine vrlo kvalitetnih ljepila. Iako trenutno nude preko 100 otvorenih radnih mjesta, Bavarska se trenutno nosi s nedostatkom kvalificirane radne snage. “Iako bismo bez toga mogli brže ostvariti više ideja”, kaže Karl Bitzer.
Mašinski inženjering ima koristi od inovativnih kupaca
Mašinsko inženjerstvo također ima koristi od inovativnih kupaca poput Delo-a i Schaltbau-a. “Mi smo omogućitelji koji klijentima iz drugih industrija pružaju individualizirane, učinkovite, pametne i CO2-štedljive strojeve, omogućavajući im da budu uspješni i produktivni”, objašnjava zamjenik glavnog direktora VDMA-e, Hartmut Rauen. To je mašinskim inženjerima u prošlosti donijelo pune knjige narudžbi. “Još uvijek radimo na tome, pa situacija u mnogim tvrtkama nije tako loša kao što biste mogli pomisliti”, objašnjava Rauen.
Međutim, knjige narudžbi su smanjene za 13 posto od januara do oktobra 2023. VDMA stoga očekuje da će njemački proizvođači strojeva u 2024. godini proizvesti četiri posto manje nego prethodne godine. S obzirom da industrija čini 16 posto BDP-a, to pogađa njemačku ekonomiju u cjelini. Situacija u Njemačkoj zaista nije dobra.
Tekst Industrieflaute: Deutschland muss innovieren und investieren autora
