>
U Sarajevu je krajem januara održana sedma stručna konferencija INN & TECH o značaju razvoja tehnike, tehnologije, inovatorstva, inovativnosti i informacionih tehnologija.
Konferencija je okupila univerzitetske profesore tehničkih fakulteta, stručnjake za vještačku inteligenciju, profesore i nastavnike srednjih i osnovnih škola te mlade istraživače i inovatore. Uporedo s konferencijom održan je i Drugi sajam inovatorstva na kom su učenici srednjih škola predstavili svoje radove. Roboti, aplikacije, pokretne trake sa senzorima za sortiranje prema boji ili težini i još mnogo toga.
Gledajući sve te genijalne mlade osobe zapitate se kako već nismo barem u G20. Zašto nismo, odgovor znamo svi
Na početku, učesnicima se obratila Jasna Duraković, ministrica obrazovanja i nauke pri Vladi FBiH. Kako je istakla, u budžetu FBiH za 2024. godinu za nauku je predviđeno povećanje od 2.000,000 km u odnosu na prethodnu godinu.
Stručni dio konferencije o temama vještačke inteligencije je otvorio dr. Samim Konjicija, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu demistificirajući sam pojam vještačke inteligencije kao nečega čega se trebamo plašiti.
„Vještačka inteligencija predstavlja samo sljedeći korak u razvoju tehnologije i nema razloga za strah, kreirana je da unaprijedi procese“, naglasio je.
Senzacionalistički naslovi na portalima o ovoj temi nisu rijetkost i uglavnom se uklapaju u trend senzacionalizma koji je inače sve prisutniji na internetu.
Razvoj vještačke inteligencije karakterišu periodi više ili manje uspjeha, da bi u aktuelnom vremenu, zahvaljujući razvoju informacionih tehnologija došlo do značajnog napretka. Praveći analogiju s ljudskom inteligencijom moglo bi se reći da izraz vještačka inteligencija još uvijek nije adekvatan mada se istraživanja kreću u smjeru simuliranja ljudskog načina razmišljanja, u ovom trenutku taj cilj još uvijek daleko i neizvjesno je kada će i da li će uopšte biti dostignut.
Na kraju prof. Konjicija je dodao da je vještačka inteligencija nešto što će se itekako razvijati u budućnosti.
Govoreći o pedagoškim aspektima primjene vještačke inteligencije prof. dr. Samir Lemeš je pojasnio da vještačka inteligencija zaključke donosi na osnovu većinskih stavova.
Dakle, ako su statistički gledano, loši stavovi preovladavujući (VI) će ih prihvatiti kao ispravne. Ovdje dolazimo do jedne moralne dileme: vještačka inteligencija ne posjeduje mogućnost propitivanja ispravnosti određenih stavova makar oni bili većinski, što znači da nema ugrađene etičke norme i to predstavlja rizik.
Na konferenciji je bilo riječi i o obrazovnom sistemu. Analizirano je trenutno stanje i prijedlozi u kojem smjeru bi najavljena kurikularna reforma trebala ići.
Analizirano je trenutno stanje i prijedlozi u kojem smjeru bi najavljena kurikularna reforma trebala ići
Ovdje bismo naveli i osobno mišljenje: da bismo ubrzali kurikularnu reformu dobro bi bilo razmotriti modele obrazovanja koji su se u svijetu pokazali uspješnim, nije potrebno izmišljati “toplu vodu” i naravno slušati glas industrije, proizvodnje i poslovne zajednice i čuti koje su njihove potrebe.
Zanimljivo mišljenje se moglo čuti kada je trenutno stanje preduniverzitetskog obrazovanja u pitanju da sadašnji model nije orijentiran na budućnost pa čak ni na sadašnjost, jednostavno radi se po sistemu iz prošlosti.
Na temu kompatibilnosti ishoda učenja i zahtjeva tržišta rada u oblasti tehničkih zanimanja izlagao je Tarik Kadrispahić, direktor kompanije Targer – Engineering & Consulting
Kadrispahić je iznio nekoliko zanimljivih ideja u kom smjeru bi reforma obrazovanja trebala ići. Po Kadrispahićevim riječima, sistem dualnog obrazovanja u Njemačkoj se pokazao iznimno uspješanim i to bi mogao biti model reforme srednjih škola tehničkih zanimanja kod nas.
Da bi neko bio dobar oficir prvo mora naučiti da bude vojnik. Tragom rečenog, ne smije se desiti da inžinjer ne zna objasniti praktična pitanja tehničaru
Kao drugi primjer uspješnog modela obrazovanja Kadrispahić je naveo kompaniju Dyson koja ima svoj vlastiti univerzitet gdje se školuju potrebni kadrovi. Što je još zanimljivije, ti kadrovi stiču znanja i vještine koje mogu primjeniti bilo gdje u svijetu u svom sektoru.
Na kraju Kadrispahić je naveo jedan vrlo slikovit primjer: „Da bi neko bio dobar oficir prvo mora naučiti da bude vojnik. Tragom rečenog, ne smije se desiti da inžinjer ne zna objasniti praktična pitanja tehničaru.“
. . .
Čitajte i Bravaria Industrial Marketing predstavila Kalendar događaja za 2024. godinu
