Dopustite da vam ispričam nažalost veoma čestu priču mladog radnika koji se tek zaposlio u IT industriji. Da malo personaliziramo priču, našeg mladog gospodina nazvat ćemo Ademir.
Članak nastao u saradnji s platformom HulkApps
. . .
Mladi Ademir je odmalena bio zainteresiran za računare kao i sve što se njih tiče. Ademirov otac je imao staru Pentium četvorku s ogromnom kutijom monitora. Potrajalo bi dok bi se pokrenula i Ademir i danas pamti specifični zvuk modema i osjećaj koji se javljao dok bi prstima prelazio glatkom površinom ekrana.. Provodio je svoje dane za računarom gomilajući tako očeve dugove za internet. Usprkos očevoj ljutnji zbog visokih računa, Ademir se iz dana u dana sve više zaljubljivao u tu staru Pentium četvorku i njezine brojne mogućnosti.Mladost je proveo učeći programiranje, gladno upijajući sve do čega bi došao.Tokom školovanja ostajao bi budan dokasno, sjedeći za računarom i tiho i brzo kucajući. Nasmiješen, gledao bi 118 zelenih kvačica na ekranu, bez ijednog crvenog križića slaveći još jedan trijumf računarskog genija nad suhoparnom školskom zadaćom.
Kako god, školovanje je okončao kao jedan od najboljih učenika u generaciji. Kad se, međutim, mali Ado zaposlio, iako među najboljim programerima u kompaniji, susreo se s poteškoćama da se njegov glas čuje u procesu donošenja važnih odluka. Polovinu radnog vremena provodio bi na sastancima ponavljajući prethodno dogovoreno. Tokom svojih PR istupa uobičajeno je dobijao po 30 komentara glede stvari koje mu je senior dosta ranije naglasio. Šta se u međuvremenu desilo? Zašto je Ademirov posao iz snova ovako propao?
Naš obrazovni sistem fokusiran je na razvijanje tehničkih sposobnosti, a malo se posvećuje razvoju tzv. mekih vještina, soft skills.
Soft skills, kako im i ime govori, predstavljaju vještine ličnosti koje se odnose na način na koji obavljate svoj posao, ali i kako komunicirate s drugima
Naš Ademir, jasno je, nezadovoljan je svojim poslom, a razlozi su dublji: tokom školovanja posvetio se isključivo razvijanju tehničkih vještina pritom zanemarujući socijalne interakcije i gubeći šansu za razvoj međuljudskih vještina.
U modernom radnom okruženju, naše mehke vještine podjednako su važne kao i naše tehničke sposobnosti. Rijetko ćemo se naći u situaciji da smo prepušteni sebi samima te ćemo, kad-tad, biti primorani da radimo s drugim osobama s ciljem uspješne realizacije projekata.
Dakle, koja je najvažnija vještina koju moramo savladati kako bismo bili efektivniji u životu i na radnom mjestu?
Ovaj članak ponudit će neke odgovore. Moram naglasiti, međutim, da nijedno pravilo nije sveti spis koji bi se odnosio na svakog pojedinca. Neki od savjeta koje nudimo možda odgovaraju jednoj osobi, a drugoj ne. To jednostavno znači da se mora naći odgovarajući način kako biste neke savjete primijenili.
Komunikacija
Kao društvenim bićima, komunikacija nam je inherentna – naši odnosi se izgrađuju i održavaju komunikacijom, naše obrazovanje i rad zavise od komunikacije, a naše učešće u pravosudnim sistemima, političkom i građanskom životu se pregovara kroz komunikaciju. Komunikacija je dvosmjeran proces te je jednako bitna naša sposobnost da slušamo i upijamo informacije, koliko je i bitna sposobnost da se pravilno izrazimo.
OK Corral
Postoji veliki broj komunikacionih modela koji isuviše detaljno objašnjavaju proces komunikacije, ali istovremeno toliko apstraktnih da, pri njihovom izučavanju, imate osjećaj da studirate telekomunikacije. Zbog toga ne želimo uvoditi neki kompleksni sistem u kojem ćemo identificirati sve trenutne slabosti. Umjesto toga, zajedno ćemo proći kroz nešto što stoji iza svake vaše interakcije s drugima, a to je vaš odnos sa sobom i drugima te ćemo uvesti četiri stila komunikacije.
Za početak, dočarat ću nekoliko situacija u kojima se svako od nas makar jednom našao.
Zamislite da ste isfrustrirani, napravili ste veliku grešku i morate se pravdati nekome za svoj postupak. U jednom slučaju pravdate se dragoj bliskoj osobi, dok se u drugoj pravdate osobi koju prezirete i u čije ste loše namjere više nego sigurni
Situacije su slične, naša očekivanja ishoda razgovora su različita. Od bliske osobe očekujete saosjećanje i uvjerenje da će sljedeći put biti bolje, od osobe koju prezirete očekujete duboko nazalni odgovor : “Pa jesam li ti rekao!” i nabrajanje i najsitnijih detalja postupka. Naša početna očekivanja oblikuju naše ponašanje te, na ovaj način, pečate ishode: s bliskom osobom otvoreno ćemo razgovarati o počinjenim greškama, dok ćemo s drugom osobom biti tajanstveni, tihi i kriti šta se ustvari desilo.
Ovaj fenomen može se opisati modelom zvanim “OK Corral”. Ovaj model pretpostavlja da odnos sa sobom stavljamo u vertikalu (Jesam li ja uredu ili nisam?), a odnos s drugima stavljamo u horizontalu (Jesi li ti uredu ili nisi?).
Ako to i uradimo, vidjet ćemo da smo kreirali četiri kvadranta:
- I+U+ Ja sam OK i ti si OK
- I+U- Ja sam OK ali ti nisi OK
- I-U- Ja nisam OK ali ni ti nisi OK
- I-U+ Ja nisim ako ali ti si OK
Odnos prema sebi i drugima diktira naš stil komunikacije. Gledajući sebe i druge u pozitivnom svjetlu znatno povećava kvalitet naše komunikacije i uspješno dostizanje željenog rezultata.
Četiri stila komunikacije
Pasivno-agresivni stil komunikacije
Pasivno-agresivni stil odnosi se na I-U- kvadrant, a prevladavajući stav je da na ovoj planeti ništa nije OK. Ovaj stil je prepoznatljiv po tome što sabotira svaki pokušaj napretka razgovora te se svodi na to da taj razgovor nema nikakvog cilja. Osoba ne nudi nikakve korisne informacije jer o sebi misli da nije sposobna za to ili nema motivacije to da uradi, dok sa druge strane se ne slaže sa drugima jer misli da niko drugi nije sposoban da riješi trenutnu situaciju. Jasno je, ovaj stil je najmanje koristan i treba ga izbjegavati što je više moguće.
Pasivni stil komunikacije
Pasivni stil odnosi se na I-U+ kvadrant , a prevladava nisko mišljenje o sebi. Osoba je naizgled veoma tiha i stidljiva, svoje ideje ne dijeli često, pogotovo u prisustvu velikog broja ljudi. Ovo se često dešava ljudima na početku profesionalne karijere kad su okruženi drugima s više iskustva pa se javlja osjećaj nemogućnosti značajnijeg doprinosa. Tok komunikacije je jednosmjeran jer se kontrola prepušta drugoj, iz perspektive početnika, kompetentnijoj osobi.
Agresivni stil komunikacije
Agresivni stil odnosi se na I+U- kvadrant i jednu osobu postavlja za kralja svijeta. Kralj misli da zna sve o svemu, a drugi su neupućeni. Tok ovog stila komunikacije je također jednosmjeran, ali suprotnog smjera u odnosu na pasivni stil. Ovakvi razgovori se svode na naređenja pri čemu se aktivno brine o tome da je jedna osoba u pravu, a druga nije. Ovaj način komunikacije je izuzetno destruktivan, jer ne dopušta drugima da iznesu svoje ideje i mišljenja te samim tim doprinosi velikom nezadovoljstvu radnika.
Asertivni stil komunikacije
Zadnji i idealni stil komunikacije je asertivni, a odnosi se na I+U+ kvadrant. Za razliku od prethodnih stilova, tok ove komunikacije je dvosmjeran jer je perspektiva osobe da je ona sposobna i da je druga osoba također sposobna što doprinosi konstruktivnom razgovoru. Očekujemo da će obje osobe iznijeti svoje ideje i mišljenja i kroz razgovor naći idealno rješenje za trenutnu situaciju.
Asertivni stil je objektivno najbolji stil jer najviše doprinosi zadovoljstvu. Svaka osoba je uključena u odluke koje se donose, svaka nejasnoća je razriješena i svaka odluka je donesena grupnim naporom
Iako na papiru zvuči tako jednostavno, da biste postigli asertivni stil morate se postaviti u I+U+ kvadrant a to predstavlja najveći izazov svakodnevne komunikacije. Nećete se uvijek divno osjećati, naći ćete se u situacijama kada druga osoba ne želi da asertivno komunicira s vama i to je OK. Neće sve proći idealno, ali je na vama da težite konstruktivnom razgovoru i da imate pozitivno mišljenje o sebi i drugima.
Vrata svijeta brojnih mogućnosti
Nadamo se da smo zajedno odškrinuli vrata svijeta brojnih mogućnosti u koji nas uvode upravo soft skills. Komunikacijske vještine su samo jedna od mnogih vještina važnih svakoj individui. Postoji naravno velik broj drugih: vještine upravljanja stresom, vještine upravljanja vremenom, motivacija. Sve su ovo teme koje važnošću i sadržajem nadilaze nivo jednog teksta, ali bit ćemo zadovoljni ako smo podstakli na daljnje proučavanje.
Naravno, za kraj nudimo i savjete za daljnje izučavanje i razvoj.
Konačno, šta god odabrali, nastojte biti dosljedni prije negoli donesete konačnu odluku. Budite iskreni i odvažni u istraživanju sadržaja i dajte si dovoljno vremena prije nego stavite “ne fercera” pečat
Najbolji način za izučavanje soft skills tema je slušanje podcasta. Važno je naći neki koji odgovara i koji uživate slušati. Naprimjer, preferiram Huberman Lab – pristup je naučan i odlično objašnjava hemiju organizma. Potraga za idealnim podcastom može potrajati, i sam sam morao preslušati 5-6 različitih dok konačno nisam našao odgovarajući. Usto, na internetu postoji veliki broj videa, članaka i knjiga koji obrađuju teme soft skills.
Ako vam ni to ne odgovara, držite oči otvorene za radionice koje se tiču razvoja “mekih” vještina.
Konačno, šta god odabrali, nastojte biti dosljedni prije negoli donesete konačnu odluku. Budite iskreni i odvažni u istraživanju sadržaja i dajte si dovoljno vremena prije nego stavite “ne fercera” pečat.
Vjerujemo da ćete nam se uskoro pridružiti u novim izdanjima pustolovine istraživanja sebe i vještina koje olakšavaju i uljepšavaju život.
. . .
Ako Vam se ovo svidjelo, preporučujemo i Kako su Sting i Covid-19 najavili novo poglavlje trgovine?
