Nije problem u vještačkoj inteligenciji, već u osnovnom socioekonomskom sistemu koji treba da se promjeni.
Početkom 2023, ubrzo nakon što je ChatGPT objavljen, slobodni pisac po imenu Jason Colavito objavio je na društvenim mrežama da ga klijent zamjenjuje umjetnom inteligencijom (AI), jer može pisati sadržaj besplatno. Ali klijent je također želio unajmiti Colavita – uz djelić njegove uobičajene stope – da ‘prepiše’ tekst generiran umjetnom inteligencijom drugim riječima.
Ovo nije prvi put da tehnologija smanjuje plate umjesto radnih mjesta, a pravi problem nije AI. Problem je kultura koja obezvrjeđuje ljudski rad.
Objavljivanjem novih AI aplikacija, rasprave o budućnosti rada ponovo su u punoj snazi. Hoće li nam roboti preuzeti sve poslove? Nedavna studija bavila se profesijama u Sjedinjenim Državama, od pjesnika do finansijskih menadžera, predviđajući da će 19 posto uskoro izgubiti 50 posto svojih zadataka zbog AI. Ali naše prethodno iskustvo s automatizacijom sugerira da je to mnogo složenije od tehnologije koja jednostavno zamjenjuje ljudski rad.
U 2019., nezavisna istraživačka organizacija Data & Society proučavala je kako se automatizacija integrira u upravljanje farmama i trgovinama prehrambenih proizvoda. Suprotno popularnom vjerovanju da tehnologija smanjuje potrebu za ljudskim radom, istraživačice Alexandra Mateescu i dr. Madeleine Clare Elish otkrile su da uvođenje novih uređaja uglavnom mijenja prirodu posla.
Na primjer, automatizirane mašine za odjavu zaokupljale su zaposlene, jer su sada pomagali zbunjenim kupcima, rješavali probleme s mašinama i preuzimali druge zadatke kako bi osigurali njihov nesmetan rad u radnji.
Što je najvažnije, Mateescu i Elish su otkrili da su novi zadaci, koji su pomogli u prilagođavanju i implementaciji „automatizirane“ tehnologije, često bili podcijenjeni ili čak nevidljivi.
Spisateljica i režiserka Astra Tejlor ovu pojavu naziva “fauxtomation”. U svom članku The Automation Charade, ona ukazuje na izgubljene poslove i smanjenje plata tamo gdje se uvodi tehnologija, uprkos činjenici da ljudi i dalje rade oko mašina.
Bilo da se radi o korisniku koji skenira vlastite kekse na samouslužnoj kasi ili o zaposleniku koji spašava robota koji je zaglavljen na parkingu, novi posao često biva nekvalifikovan, proglašen manje vrijednim ili potpuno neplaćen.
Daleko smo od toga da možemo sjediti i pijuckati čaj dok roboti rade za nas. U stvari, možemo doživjeti suprotno. U knjizi Više posla za majku: Ironije kućne tehnologije od otvorenog ognjišta do mikrovalne, historičarka Ruth Cowan je dokumentovala kako se rad u domaćinstvu (koji ostaje nevidljiv i neprocijenjen) paradoksalno povećao uvođenjem uređaja koji ‘štede rad’ kao što su mašine za suđe i usisivači , jer je također podigao standarde produktivnosti i čistoće.
Slično, ljudi će možda morati da rade više, a ne manje, uz više automatizacije. Na primjer, profesor medija sa Univerziteta Washington Ian Bogost predviđa da će AI tehnologije poput ChatGPT-a na kraju stvoriti veći birokratski teret nego što će zapravo uštedjeti trud. Proteklih godina već smo vidjeli kako radnici u skladištu prate vremenske rokove postavljene algoritmima koji ih kažnjavaju za pauze u toaletu, a vozači se cijede poput limuna u ekonomiji koncerata koja je omogućena aplikacijama.
Meredith Whittaker, suosnivačica AI Nowa i predsjednica Signala, sažela je dobre i loše vijesti o budućnosti posla kada je prokomentarisala Colavitovu situaciju sa slobodnim pisanjem, predviđajući: „AI vas neće zamijeniti. Osoba koja zarađuje pola onoga što radite bez beneficija čiji je posao isti kao što je bio vaš, ali sada uključuje nadgledanje AI-a.” To je prava šarada automatizacije, a manje je o AI nego što mislimo.
Tehnološki kritičari se ponekad nazivaju luditima, ali možda bismo svi trebali biti – barem u pravom smislu ko su Ludditi bili. Grupa engleskih fabričkih radnika koja je uništila mašine za pletenje u 19. vijeku ostala je upamćena kao suprotstavljena tehnološkom napretku.
Ali pažljiviji pogled otkriva da Ludditi uopšte nisu bili protiv mašina. Protestovali su protiv proizvođača, koji su koristili novu tehnologiju kao izgovor da ignorišu standardne radne prakse.
Važno je shvatiti da trenutno smanjenje vještina i devalvacija rada nije zato što roboti dolaze po nas – to je kulturalno. Većina spremnosti našeg društva da posmatra ljudske radnike kao zamjenjivu robu proizilazi iz fordističkog proizvodnog modela i ideologije 20. vijeka. Ali iako smo taj mentalitet ugradili u naše trenutne sisteme, to nije jedini način da se tretira ljudski rad.
Kako se poslovi prekidaju, a životi ljudi bivaju ugroženi, lako je uprijeti prstom u tehnologiju kao neizbježan razlog, bilo da ste stručnjak ili poslodavac. Ali pravi krivac je politički i ekonomski sistem koji stavlja profit iznad svega, i društvo koje je spremno dopustiti da se radnici maltretiraju. To je velika stvar koju treba promijeniti, ali nije uklesana. I to je pravi razgovor o „robotima i poslovima“ koji treba da vodimo.
Članak How AI is about to change your job – and not for the better autorice Dr Kate Darling preveden je sa portala Science Focus.
